Makedonija – U Skoplju su u petak nakon džume počeli protesti Albanaca, uoči lokalnih izbora koji se u Makedoniji trebaju održati 24. marta.
Na proteste je izašla manja grupa mladih ljudi koji su rekli da svoje okupljanje smatraju mirnim izražavanjem nezadovoljstva zbog toga što je na prošlosedmičnim protestima povrijeđena nekolicina Albanaca, uključujući jednu djevojku koja se vraćala iz škole, te dva mladića koji su primljeni u gradsku bolnicu.
Smatraju da nemaju dovoljnu političku podršku, pa su pozvali albanske političke partije u vlasti na razgovor, kako bi poslušali nezadovoljstvo Albanaca koji vjeruju da nisu ravnopravni u odnosu na Makedonce, rekao je jedan od demonstranata Šefki Dauti.
Par stotina demonstranata se uputilo prema zgradi Vlade, gdje su ih dočekali, te vratili na prvobitno mjesto okupljanja, policija i snage sigurnosti.
Prošlog petka, kada su demonstrirali Makedonci, pričinjena je materijalna šteta, a bilo je i povrijeđenih. Tada je napadnuta 16-godišnjakinja albanske nacionalnosti.
Dvije maskirane osobe su nasrnule na nju i rasjekle joj lice. Istu noć su bez povoda napadnuta dva muškarca, koja su završila u Gradskoj bolnici u Skoplju. Počinitelji su ostali nepoznati.
Raspoređena policija
Narednog dana, drugog marta, građani albanske nacionalnosti, kao odgovor na održani protest Makedonaca, održali su kontraprotest ispred Vlade, a zapalili su i autobus javnog saobraćajnog preduzeća i pričinili materijalnu štetu.
Poslije incidenata koji su se dogodili prošlog petka i subote, policija je rasporedila svoje pripadnike oko Bit Pazara, koji je nevidljiva granica, gdje počinje opština Čair, koja je pretežno naseljena albanskim stanovništvom, ali i ispred skoro svih srednjih škola, kako bi se spriječili eventualni incidenti.
Mjere predostrožnosti su poduzete i poslije nekoliko incidenta koji su se proteklih dana dogodili u autobusima javnog prijevoza i na autobusnim stajalištima, uglavnom oko Bit Pazara, a u kojima je bilo petoro povrijeđenih.
Oglasila se i Islamska vjerska zajednica (IVZ), koja je apelirala na prestanak nasilja, te je zatražila od političkih stranaka da u vrijeme predizborne kampanje ne zloupotrebljavaju djecu, kao ni međureligijske i međuetničke odnose.
Također, IVZ Makedonije zahtijeva od organa reda da učine sve kako bi pravda bila zadovoljena i da pravi počinitelji budu izvedeni pred pravosudne organe.
Nakon svega, na socijalnim mrežama uveliko se najavljuju novi protesti. Istovremeno, Ministarstvo unutrašnjih poslova Makedonije obavijestilo je da budno prati sva događanja na socijalnim mrežama, kako bi bilo u stanju reagirati efektivno i detektirati inicijatore protesta.
Policija nije primila najavu ni za jedan skup, ali kažu da prate pojedine stranice i profile i da već imaju saznanja o određenim pojedincima u vezi s organizaciom dvaju protesta.
Mjere sigurnosti
“Čak i ako ne dobijemo najavu, mi ćemo preuzeti sve neophodne mjere sigurnosti i prije i nakon održavanja protesta”, izjavio je glasnogovornik makedonskog MUP-a Ivo Kotevski.
Kako niko ne istupa kao zvanični organizator protesta, postoje samo neoficijelni pozivi na socijalnim mrežama, preko kojih se mladi i sa jedne i sa druge strane dogovaraju.
Bekir Halimi je islamski teolog kojeg je makedonska javnost od ranije označila kao organizatora i inicijatora protesta i pobune Albanaca u Makedoniji.
“Najprije, da jasno kažem, nemam ništa sa protestima. Koliko ja znam, ovi su protesti inicirani od mladih ljudi preko socijalnih mreža. Razlog protesta, kao što znamo mi, građani Makedonije, jeste ta brutalnost koja se koristi protiv mladih ljudi koji nedužno stradaju. Napadaju ih maskirani huligani dok se vraćajui iz škole ili iz trgovačkih centara. U situaciji kada nema ko braniti nedužne ljude, kada niko na to ne reaguje, njima preostaje da protestiraju i da svijetu pokažu pričinjenu nepravdu. Mi pokušavamo da utičemo onoliko koliko možemo da se protestira mirno, kako situacija ne bi eskalirala”, kazuje Halimi.
On smatra kako je cilj protesta pokazati da postoji nepravda. Dodaje kako se može reći da postoji politička iniciranost.
“Pojedine političke stranke pozivaju na smirivanje situacije, ali ljudi hoće da iskažu revolt zbog svih ovih dešavanja. S druge strane, ne vidim razlog za protestiranje Makedonaca. Do sada (u okviru protesta) nismo čuli da je neko od njih ili da su njihova djeca pretučena i fizički zlostavljana, te da je neko nožem napravio žigove kod neke osobe, kao što je to u našem slučaju prošle sedmice”, govori Halimi.
On naglašava da protesti nisu rješenje, ali da mogu biti inicijativna kapisla za konačno pronalaženje rješenja i stabiliziranje međuetničkih tenzija, a “i nepravde koja očito postoji”.
Član navijačke grupe iz Skoplja, makedonske etničke pripadnosti, koji je želio da ostane anoniman, ispričao je kako su se neki od navijača našli na protestu u petak, prvoga marta.
“Najprije smo počeli organizirati proteste. Ali policija je to saznala i počela nas je ucjenjivati kako bi se otkazali protesti, govoreći nam da nas više neće pustiti na utakmice, pa se rukovodstvo povuklo. I pored svega, bilo je već kasno, a bilo je i drugih navijačkih grupa koje su se organizirale i dogodilo se to što se dogodilo.”
„Više je suvišno komentirati, sve je jasno, već viđeno – nedgovornost i infantilna politika produciraju međunacionalne tenzije“, kazuje Zoran Ivanov, novinar, koji je do nedavno bio urednik televizije Alfa u Skoplju. „Republika Makedonija je krhko, trusno područje.“
On naglašava kako će se djeca tući, a odrasli sjediti na budžetskom novcu.
„Država će otići u bestraga. Ustavni, ali još više mentalni koncept joj ne obezbjeđuje građansko funkcionisanje koje je, po meni, uslov za harmonično društvo. Naše političke elite se sa neshvatljivom lakoćom upuštaju u avanturu totalne etničke podijeljenosti, u borbi za teritorije. Te poruke su ‘poruke’ građanima da uđu u svoje nacionalne atare i da iz tih plemenskih pozicija vode rat za teritorije, te i da imaju vlast nad tim teritorijama. Takve poruke rezultiraju trošenjem energije mladih u međusebnim etničkim konflikitima“, naglašava Ivanov.
Aleksanar Ivanovski, 21-godišnji student na Ekonomskom fakultetu u Skoplju, ima prijatelje svih nacionalnosti. Trenutno političko stanje i aktuelne proteste i kontraproteste komentira sljedećim riječima:
“Nastalo je totalno sljepilo, gdje se ne zna ko koga podržava i ko zbog čega protestira. Ovaka situacija može ići do beskraja, pa bih vas zato htio podsjetiti na riječi J. F. Kennedyja: ‘Ne pitajte se šta država može učiniti za vas, pitajte šta vi možete učiniti za nju.’ Stoga, umjesto da se protestira, trebamo se saglasiti da poštujemo zakone čiji je zadatak da uspostave red u društvu. I trebamo međusobno da se poštujemo. To sve upućuje na svijest građana, koja je takva kakva jeste, možda zbog toga što nam standard života ne dozvoljava da se odmaknemo od dnevno-političkih tematika, stalno raspravljajući o njima, kao da su građani ti koji ih trebaju riješiti umjesto relevantnih institucija.”
Imenovanje ministra
Albert Musliu, politički analitičar koji važi za dobrog poznavatelja međuetničkih odnosa, smatra da su protesti rezultat neodgovornog ponašanja političara i institucija.
Povod za protest Makedonaca bilo je imenovanje Talata Džaferija za ministra odbrane, poslanika iz stranke Demokratske unije Albanaca (DUI), koji je bio pripadnik albanske oslobodilačke nacionalne armije (ONA).
“Ministar je izabran od strane Parlamenta. Ali, nažalost, način na koji je obrazložen njegov izbor od strane premijera je taj koji je ostavio malo prostora da bi se uvidjeli realni argumenti za njegovo postavljanje. S druge strane, protesti koji se organiziraju od strane mladih Albanaca su protesti koji kao razlog navode neodgovornu i neadekvatnu reakciju institucija na očigledne povrede koje su nanesene mladim Albancima, na koje su nadležne institucije neodgovorno, sporo, neadekvatno, a po percepciji demonstranata, i selektivno reagirale. Opet se dovodimo u situaciju da građani ne generiraju tenzije, već je to plod neodgovornog ponašanja naše političke elite”, kazuje Musliu.
Izborne kampanje
On ne vidi brzo rješenje problema, jer se međuetničke tenzije redovno dižu u procesu izbornih kampanja,
“Naši političari najlakše potežu za glasovima koji proizlaze iz međuetničkih tenzija. Ti glasovi, u odnosu na glasove koji se dobijaju realiziranim projektima, radom, poboljšanjem kvaliteta života građana, mnogo su jeftiniji. Da bi ste dobili glasove koji proizilaze iz međuetničkih tenzija, treba vam samo oštar jezik. Naši političari, nažalost, imaju nisku političku svijest i nisku građansku odgovornost, tako da nerijetko potežu za ovakvim glasovima, jer lakše dolaze do njih. Izlaz iz ove krize vidim u korektnom ponašanju naših političara, smanjenju oštre političke retorike, u objektivnijoj političkoj borbi, borbi za realiziranje projekata koji vode boljitku”, ističe Musliu.
Мehmed Boskurt Engulu, mladi pripadnik turske etničke zajednice, smatra da se ova situacija mora prevazići:
“Mislim da konačno trebamo razumjeti da ovo ne vodi ničemu. Da protestiramo, štrajkujemo i izrazimo svoje nezadovoljstvo zbog teškog ekonomskog stanja, niskog standarda, visokih cijena parnog grijanja, naftnih derivata, razumio bih. Ali, ovako ne postižemo ništa. Žao mi je zbog svega ovoga.”
(balkans.aljazeera)
