U Briselu očekujemo jasnu mapu puta u novoj fazi približavanja BiH ka EU

Vijesti.ba:  Dio ste bh. delegacije koja će 11. decembra učestvovati na prvom sastanku Vijeća za stabilizaciju i pridruživanje u Briselu. Kakva su Vam očekivanja u tom pogledu?

Šarović: Ovo je važan trenutak, s obzirom da se radi o praksi u skladu sa Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) , koji je sada stupio na snagu u punom kapacitetu. Formiraju se odgovarajuća tijela za praćenje i provođenje ovog sporazuma. Jedna od tih stvari je formiranje pratećih tijela uključujući i Vijeće za stabilizaciju i pridruživanje, u kojem su, u skladu sa Sporazumom, s jedne strane članovi Savjeta ministara BiH, tačnije predsjedavajući Denis Zvizdić,ministar Vjekoslav Bevanda i ja, a sa druge strane su najviši zvaničnici EU.
Ovo je prvi sastanak, u čemu postoji i određena simbolika. Sastanak će biti posvećen konstituisanju i pripremi odgovarajućih akata, koji se uobičajeno na prvoj sjednici događaju. Osim toga, razgovaraćemo i o ključnim stvarima koji se tiču trenutne pozicije BiH, te ostvarenih napredaka. U tom smislu, mi smo proteklih dana vršili pripreme kroz različite strukture u zemlju, uključujući i Savjet  ministara BiH. S druge strane će se vjerovatno istaći ključna očekivanja Evropske komisije kada je u pitanju BiH, posebno pitanja koja bismo trebali apsolvirati prije nego podnesemo aplikciju za kandidatski status.

Vijesti.ba: Zašto je ovaj sastanak važan za BiH?

Šarović: Sastanak je važan početak u jednom novom statusu BiH, a vjerovatno ima i istorijsku dimenziju. Kada je riječ o tehničkom smislu, praktično će se konstituisati odgovarajuća tijela, koja prate trenutni status BiH, kao dio zemalja koje imaju status potpisnica SSP-a. Rekao bih da najznačajniji aspekt ovog sastanka leži u činjenici da ćemo sa najvišim zvaničnicima Evropske komisije dogovoriti dalje korake. Vjerovatno će nam biti jasno predočena mapa puta u narednom periodu u novoj ulozi i fazi pridruživanja BiH ka EU.

Vijesti.ba: Jedan od uslova za podnošenje aplikacije za članstvo jeste i prilagođavanje SSP-a sa Hrvatskom u dijelu trgovinske razmjene. Kako teče proces formiranja pregovaračkog tima?

Šarović: Javnosti je poznato da je Predsjedništvo BiH donijelo odluke u kojima traži redefiniciju pregovaračke pozicije BiH kada je u pitanju adaptacija SSP-a. Predsjedništvo BiH je i nadležno za to, budući da ono vodi spoljnu politiku. U skladu sa stavovima Predsjedništva BiH, obaveza Savjeta ministara BiH je da pripremi tu pregovaračku poziciju u što skorijem roku, te da odredi pregovarački tim i da u skladu sa stavovima Predsjedništva BiH otvorimo nove pregovore sa Evropskom komisijom.
Savjet ministara BiH radi na tome ovih dana, u skladu sa procedurom predviđenom u ovakvim situacijama. U tom smislu ćemo vjerovatno završiti procedure u narednim sedmicama.
Ne bih govorio o detaljima same pregovaračke pozicije, o tome će se razgovarati unutar pregovaračkog tima. Uostalom, to je dio koji se tek dogovara. Pretpostavljam da će to biti i tema razgovora u Briselu. I sa jedne i sa druge strane postoji potreba  za razgovorima, možda čak i u nekom užem sastavu. Ostaje da se vidi kako će se taj dio na kraju završiti.
Ovaj proces ostaje i pretpostavljam da će to biti važan segment prilikom ocjene za naš kandidatski status. Ne bih rekao ključni uslov, ali treba imati u vidu da o kandidatskom statusu odlučuje Evropska komisija. Vjerovatno će ona cijeniti i elemente kada je u pitanju naša spremnost za adaptaciju.

Vijesti.ba: Postoji li određeni rok do kojeg BiH i Hrvatska moraju postići kompromis?

Šarović: Kompromis se ne postiže sa Hrvatskom, jer ona nije strana u ovom procesu. To je kompromis sa Evropskom komisijom. Ona je sa druge strane stola kada su u pitanju pregovori oko adaptacije SSP-a.
Određenog roka nema, ali realno čim prije, tim bolje. Postoje i druge stvari koje u u vezi sa adaptacijom SSP-a. Nama 31. decembra ističu privilegovane unilateralne mjere EU kada je u pitanju bescarinski izvozi voća i povrća. Evropska komisija je najavila da ne bi produžavala te mjere, ukoliko se ne bi postigao definitiavn dogovor oko adaptacije SSP-a.
Interes BiH je da se izvrše i završe pregovori oko adaptacije SSP-a. Mi to nikada nismo sporili, no nismo dogovor postigli zbog različitih pregovaračkih pozicija. Bilo je teško postići kompromis, ali se nadam da ćemo ovoga puta biti uspješniji. Nadamo se kompromisu i ne mislimo da nešto drastičnije razmišlja Evropska komisija. Vjerujem da postoji prostor za tu vrstu dogovora.

Vijesti.ba: Nedavno ste upozorili da bi izvoz mlijeka u EU mogao biti ugrožen, budući da BiH nije usvojila određene zakona iz ove oblasti. Iz RS još nema zvaničnog stava o zakonima o veterinarstvu, o hrani i o poljoprivredi. Je li to u suprotnosti sa već prihvaćenim akcionim planom?

Šarović:  To bi mogao da bude problem, jer je situacija ozbiljna. O tome ću možda čak i sutra razgovarati sa ministrom Stevom Mirjanićem. Da budem precizan i jasan, to je suprotno akcionom planu, na šta smo ukazivali svim stranama u ovom procesu, dakle RS, FBiH i Distriktu Brčko.
Odavno radimo na zakonima o veterinarstvu, o hrani i o poljoprivredi. Posljednju verziju zakona o hrani i zakona o veterinarstvu radila je radna grupa od tri ministarstva. Dakle, riječ je o verziji na koju su pristali i predstavnici RS određeni od resornog ministra za poljoprivredu iz RS. Predstavnici sva tri ministarstva su u proteklom periodu zajedno radili, te došli do usaglašenog teksta zakona. Na kraju, iz RS nisu dali saglasnost na zakon koji je njihov, koji su oni usaglasili. To je problem i svakako će biti predmet razgovora sa ministrom Mirjanićem.

Vijesti.ba: Dakle, riječ je o timskom radu i usaglašenom tekstu. Kako onda gledate na to da je RS rekla ”ne” nacrtima zakona, ističući da se krše odredbe o nadležnosti entiteta?

Šarović: Pretpostavljam da je predstavnicima resornog ministarstva iz RS neko dao instrukciju kako treba da rade, prije nego što su počeli na izradi zakona. Treba pojasniti nešto. Prije dva mjeseca održana je ministarska konferencija kojoj su prisustvovali entitetski ministri Stevo Mirjanić i Šemsudin Dedić i ja. Tom prilikom, dogovorili smo se da konačno uradimo verzije zakona o veterinarstvu, o hrani i o poljoprivredi, svjesni trenutka. Dogovoreno je i da oni predlože svoje najkompetentnije ljude, koji imaju ovlaštenja da mogu predložiti odgovarajuća rješenja, koja će biti kredibilna i koja će moći kasnije biti implementirana. Oni su predložili svoje najodgovornije ljude za tako nešto.
Mi smo se u ovim zakonima orijentisali na spoljnotrgovinski promet i akcenat smo stavili na službene kontrole prilikom izvoza. Time smo izašli u susret RS, koje je na tome ranije insistirala. No, očito da je po srijedi nešto drugo. Sve što mislim o ovom pitanju sasvim ću jasno reći ministru Mirjaniću. Na njima će biti da odluče šta žele. Upozoravam da dovode u pitanje čitav proces izvoza mlijeka iz BiH. Na njima biti i odgovornost da objasne poljoprivrednom sektoru u BiH zašto je ovo za njih neprihvatljivo.

Razgovarala: Nevena Šarenac

Izvor: Vijesto.ba