Tutin: Obnova Gluhavičke đumrukhane

0
19

Gluhavicka djumrukhan 1

Tutin – Prije godinu dana potekla je inicjativa za rekonstrukciju stare česme, poznate kao “Dugačka česma”, kao i obnovu Gluhavičke đumrukhane (carinarnice) iz 1396. godine, koja se nalazila baš na tom mjestu u Kadiluku u općini Tutin, a za šta postoje i pisani dokazi.

Tim povodom, Esad Džudžo, u to vrijeme predsjednik Bošnjačkog nacionalnog vijeća, razgovarao je 5. aprila 2014. godine u Glavnom uredu Vijeća sa predsjednikom Mjesne zajednice Kadiluk u Tutinu Elvedinom Hazirovićem i autorom idejnog rješenja Gluhavičke đumrukhane Fikretom Sinanovićem o njihovoj inicijativi za obnovu Gluhavičke đumrukhane u Kadiluku u općini Tutin.

Na sastanku je postignut dogovor da se pristupi rekonstrukciji stare česme, poznate kao “Dugačka česma”, kao i obnovi gluhavičke đumrukhane iz 1396. godine, koja se nalazila baš na tom mjestu u Kadiluku  u Općini Tutin, a za šta postoje i pisani dokazi.

Gluhavicka djumrukhan 2

Kadiluci su administrativno-upravne oblasti iz perioda Osmanskoga carstva. U vrijeme četvrtog turskog sultana Bajezida Jildirima (1389-1402), jedan od kadiluka u sastavu Rumelije bio je i Gluhavički kadiluk.  Obuhvatao je područje nešto više od današnje teritorije opštine Tutin i bio poznat po rudarskom mjestu Gluhavici. U proljeće 1396. godine, Gluhavički kadija šalje pismo dubrovačkom knezu u kojem ga obavještava da su oni vladari tog dijela Sandžaka i dobrog dijela kosovske teorije.  Pismom se posebno ističe da trgovački karavani na putu prema Carigradu prolaze Gluhovicom i tu plaćaju carinu.

Gluhavicka djumrukhan 3

U svom odgovoru na to pismo, od 28. maja 1936. godine, Dubrovački knez moli Gluhovačkog kadiju da čuva njihove trgovce, omogući im nesmetan prolazak i podrži dobrim zakonima, a da će im oni na to biti duboko zahvalni.

Stara česma u Kadiluku poznata kao “Dugačka česma”

( Sandžačke novine)


Sandžak PRESS pratite putem Facebook | Twitter | Android| iPhone

Stavovi iznešeni u ovom tekstu su autorovi i moguće je da isti ne predstavljaju stavove naše redakcije.
Komentari su vlastita mišljenja autora i redakcija zadržava pravo brisanja vulgarnih i uvredljivih komentara.

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Ova web stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.