Talas poskupljenja pogodio regiju

0
4

BiH, Srbija, Crna Gora, Kosovo – Porast cijene sirove nafte i nestabilne domaće valute izazvali su talas poskupljenja u cijeloj regiji.

Trgovci u Bosni i Hercegovini porast cijena pravdaju skokom cijena nafte na svjetskom tržištu, a analitičari upozoravaju da poskupljenjima nije kraj. Novi rast cijena može biti izazvan povećanjem stope poreza na dodatnu vrijednost (PDV).

Povećanje cijena nafte i naftnih derivata dovelo je do rasta cijena u BiH i niko ne može garantovati da cijene neće rasti i ubuduće, rekao je ministar finansija Federacije BiH Ante Krajina.

„Porast troškova, odnosno ulaznih parametara, neminovno dovodi do poskupljenja određenog proizvoda ili usluge. Mi nismo ti koji možemo nametnuti svoje niti parametre niti kriterije, sve će se to odraziti i kod nas“, kazao je Krajina za Al Jazeeru.

I na sarajevskim tržnicama cijene su porasle. Mujo Isović voće i povrće na ovom mjestu prodaje od 1992. godine i kaže da je posljednju godinu dana svjedok stalnog porasta cijena.

„Nije sve isto poskupjelo. Na primjer, skuplja nam je banana, paprika“, govori Isović.

Poskupljenja građani smatraju sramotnim.

„Šta imam da mislim, ništa drugo nego katastrofa, haos. Za ovu državu i za narod propast“, smatra Sarajka Karolina Glouhi.

Poskupljenje u Hrvatskoj

Pojedini se mire sa situacijom i smatraju da je ne mogu promijeniti.

Novinarka Al Jazeere iz Sarajeva Arduana Kurić kaže da, osim visine cijene nafte i naftnih derivata, na povećanje cijena može utjecati i rast PDV-a u BiH.

Da je rast ovog poreza u BiH moguć kaže i ministar Krajina.

Budžeti se mogu puniti i na drugi način, smatra Fuad Kasumović, zamjenik ministar finasija i trezora BiH.

„Vlast bi trebala, po meni i po mnogim ekonomistima, da smanji javnu potrošnju a to apsolutno podrazumjeva i smanjenje administracije jer ovolika administracija nikom ništa dobro ne donosi. Naprotiv, ona tjera i investitore“, izjavio je Kasumović.

Nakon uzastopnog rasta, ponovo od ponedjeljka u ponoć će biti više cijene naftnih derivata u Hrvatskoj za između dva i tri posto.

Ministarstvo privrede objavilo je najviši nivo maloprodajnih cijena, a država još ne interveniše u dijelu trošarina, što je najavila da će učiniti nastave li cijene rasti.

U Srbiji je kupovna moć građana značajno opala u posljednjih šest mjeseci, zbog skoka eura.

Analitičari upozoravaju da će je novi talasi poskupljenja, koji se očekuju tokom marta, dodatno urušiti.

Novinar Al Jazeere iz Beograda Nebojša Grabež javlja da, iako su cijene pojedinih proizvoda, prema zvaničnim podacima, iste ili čak i manje u odnosu na period prije pet mjeseci, istraživanja pokazuju kako Srbijanci za svoju platu mogu kupiti realno manje robe nego što su to mogli u septembru.

„Ja ne mogu da kažem da nemam solidnu penziju, ali u poslednje vreme osećam poskupljenja svih namirnica ovde na pijaci“, kazao je penzioner Vlasta Čolović.

Navike poljoprivrednika

Srbijanski dinar je ovih dana na historijskom minimumu prema euru, a poskupljenje goriva, dva puta za desetak dana, bilo je dodatni udar za puste novčanike građana.

Poskupljuju mlijeko, konzervirana hrana, žitarice, slatkiši i bezalkoholna pića.

Predsjednik Unije poslovaca Srbije Nebojša Atanacković, međutim, ne vidi razloge za poskupljenje ovih proizvoda „osim ako se radi o nekoj robi koja je direktno vezana za uvoz, odnosno direktno vezana za rast kursa koji je bio prilično veliki i iznenadan u ovom poslednjem periodu“.

„Kada se govori o proizvodima koji su bez uticaja nekih uvoznih komponenti, onda mislim da bi te cene morale da budu na istom nivou, čak možda da se nađe način i za smanjenje da bi konkurentnost tih proizvoda porasla“, govori Atanacković.

Prema mišljenju urednika ekonomske rubrike u Novom magazinu Mijata Lakićevića, poskupljenja nisu posljedica pada dinara, već očekivanja proizvođača da im država pomogne.

„A država ovde kakva je, ona im potpomaže i prosto su privrednici navikli da im ona pomaže i vadi ih iz bule. To mora jednog dana da se prekine. Sve dok se to ne prekine, stalno ćemo imati tu situaciju – to povećanje cena, nelikvidnost, pad proizvodnje itd. Da ne pričamo sada o tome“, direktan je Lakičević.

U Srbiji, gdje je prosječna plata 360 eura, cijene rastu, gotovo kvartalno ili mjesečno, dok je dinar za tri i po godine izgubio više od 40 posto vrijednosti.

Izvor: Balkans.Aljazeera.com


Sandžak PRESS pratite putem Facebook | Twitter | Android| iPhone

Stavovi iznešeni u ovom tekstu su autorovi i moguće je da isti ne predstavljaju stavove naše redakcije.
Komentari su vlastita mišljenja autora i redakcija zadržava pravo brisanja vulgarnih i uvredljivih komentara.

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Ova web stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.