Sud: Holandija odgovorna za smrt 300 Srebreničana

22
0

srebrenica_majke_ap_main

Bih – Majke i udovice iz Srebrenice tužile su Holandiju zbog toga što njihovi vojnici nisu spriječili masakr u tom gradu.

Nizozemska je odgovorna samo za one ljude koji su se nalazili u bazi mirovnih snaga za vrijeme napada na Srebrenicu 1995. godine, potvrdio je u prvostupanjskoj presudi Okružni sud u Haagu, odlučujući o tužbi srebreničkih majki i udovica.

“Nizozemski bataljun je trebao uzeti u obzir mogućnost da bi ovi muškarci mogli biti žrtve genocida. Može se sa dovoljnom sigurnošću reći da bi oni ostali ostali živi da im je nizozemski bataljun dozvolio da ostanu u bazi. Surađujujući u deportacijama ovih muškaraca, nizozemski bataljun je djelovao nezakonito”, stoji u presudi kojom je samo djelomično uvažena tužba Srebreničana.

Prošle je godine nizozemski Vrhovni sud presudio da je Nizozemska odgovorna za smrt trojice Bošnjaka u Srebrenici, te odredio po 20.000 eura odštete za svaku od žrtava.

Odgovornost za 300 žrtava

Okružni sud u Den Haagu je djelimično uvažio tužbu majki i udovica žrtava genocida u Srebrenici 1995. protiv države Nizozemske i njenih vojnih snaga, koji su bili dio mirovnih jedinica Ujedinjenih naroda u BiH.

Nizozemska je odgovorna za smrt više od 300 žrtava srebreničkog genocida, navodi se u presudi.

“Država je odgovorna za gubitak kojeg su pretrpjeli članovi obitelji muškaraca koje su bosanski Srbi deportirali iz baze nizozemskog kontigenta UN-a u Potočarima 13. srpnja 1995. godine”, navodi se u presudi, prenosi AFP.

Državu Nizozemsku tužilo je 8.000 Srebreničana, a u njihovo ime tužbu je prije sedam godina podnijelo Udruženje „Majke enklava Srebrenica i Žepa“.

Predsjednica tog udruženja Munira Subašić potvrdila je kako je sud „utvrdio odgovornost za one ljude koji su se nalazili u bazi UN-a” te najavila kako će nastaviti s postupkom kako bi dokazali odgovornost Nizozemske za sve žrtve genocida u Srebrenici.

„Nećemo stati ovdje i ići ćemo ako treba i do Strasbourga. Nisam zadovoljna presudom i zato ćemo nastaviti našu borbu. Kako je moguće da je Holandija odgovorna za jedne ljude, a ne za druge”, rekla je Subašić.

Hotić: Priznali su genocid

Kada Hotić iz Udruženja „Majke Srebrenice“ rekla je kako je djelomično zadovoljna presudom Okružnog suda u Haagu.

„Presudom priznaju odgovornost za genocid, ali samo za ljude koji su se nalazili unutar baze UN-a 1995. godine. Zato smo djelimično zadovoljne presudom, jer su priznali jedan dio genocida. Priznali su samo odgovornost za ljude u bazi, ali ne i van baze”, rekla je Hotić.

Istakla je kako će njeno i ostala udruženja žrtava genocida u Srebrenici 1995. godine nastaviti borbu kako bi dokazali da je Nizozemska odgovorna za genocid nad svim Srebreničanima.

„Ovdje ne stajemo. Nastavljamo našu borbu. Ovo nije kraj i mi ćemo tražiti pravdu na drugim sudovima gdje će se na kraju osuditi oni koji su krivi za genocid u Srebrenici”, kazala je Hotić.

Duraković: Pranje savjesti

Muhamed Duraković, koji se u ljeto 1995. godine uspio probiti iz Srebrenice u „maršu smrti“, kaže kako „ne razumije presudu i ne prihvata je jer nije jasno na osnovu kakve indikacije je određen taj broj od 300 žrtava“.

„Zna se jako dobro da su hiljade ljudi ostale u Potočarima, starih i iznemoglih, djece i ljudi koji su imali poteškoća u razvoju, koji su bili invalidi. Niko od tih ljudi nije došao. Svi su oni odvojeni uz asistenciju i holandskog bataljona i odvedeni u smrt“, podsjeća Duraković.

Po njemu, „ne treba pristajati na bilo kakvo parcijalno rješenje niti na pranje savjesti holandske vlade i njenog bataljona, koji su direktno suodgovorni za genocid u Srebrenici“.

„Ne treba pristati na to radi drugih ljudi jer ko će sutra odlučiti ko upada u tu grupu od 300, a ko ne. Više od 8.300 ljudi je nestalo u Srebrenici, pa postavljam pitanje – ko je onda odgovoran za onih 8.000“, ogorčen je Duraković.

Napominje kako se međunarodna zajednica i holandska vlada „prije ili kasnije mora suočiti sa stvarnim činjenicama o onome što se desilo u Srebrenici“.

„Odugovlačenje, otezanje i politika iscrpljivanja ne ide u prilog ni procesu pomirenja, ni utvrđivanju odgovornosti za ono što se desilo 1995. godine“, zaključuje Duraković, koji je danas na čelu Ljetnog univerziteta u Srebrenici.

Majke Srebrenice: Skandalozno!

Za predsjednicu udruženja „Majke Srebrenice“ Hatidžu Mehmedović presuda Okružnog suda u Haagu po tužbi žrtava genocida u Srebrenici je skandalozna.

Podsjetila je kako je cijela Srebrenica, a ne samo baza mirovnih snaga UN-a u Potočarima bila zaštićena zona.

„Van svake pameti je priznati samo žrtve koje su bile u bazi. To je skandalozno. Oni koji su ubijeni van baze kao da nisu važni, ni vrijedni i kao da niko ne treba da odgovara za to“, rekla je Mehmedović za agenciju Anadolija.

„Ako ne bude promjene, ne znam kako da reagujemo. To nikada nećemo oprostiti, nećemo na tome stati“, najavila je Mehmedović i dodala kako se novcem ne može nadoknaditi gubitak najbližih, ali da za to neko mora odgovarati.

Nuhanović: Postojao je popis 239 muškaraca

Bivši prevoditelj u snagama UN-a u Srebrenici Hasan Nuhanović, nakon prvostupanjske presude kojom je utvrđeno da je Nizozemska odgovorna samo za one ljude koji su se nalazili u bazi mirovnih snaga za vrijeme napada na Srebrenicu 1995. godine, potvrdio je kako je u to vrijeme bio svjedok pravljenja spiska na kojem se nalazilo 239 imena muškaraca koji su se nalazili u UN-ovoj bazi.

„Moja porodica je bila u bazi UN-a. Tada sam bio svjedok kada je napravljena lista sa 239 imena muškaraca koji su se nalazili u bazi. Popisivali su se ljudi, jedan po jedan, i dobili smo ovu cifru. Moram napomenuti da se neki ljudi nisu htjeli prijaviti iz straha koji je vladao i nisu ni stavljeni na listu. Kasnije su svi ti ljudi, i onih 239 sa liste, kao i oni koji nisu bili na listi, istjerani iz baze UN-a”, kazao je Nuhanović.

Napominje kako je preko međunarodne organizacije Human Rights Watch, kasnije, poslije rata u BiH, imao uvid u listu sa imenima 239 muškaraca.

„Ta lista je pronađena u Ministarstvu vanjskih poslova Holandije, a organizacija Human Rights Watch kasnije je tu listu koristila u svojim izvještajima o događanjima u Srebrenici. Ta lista je korištena u mnogim izvještajima o Srebrenici”, ističe Nuhanović.

On također napominje i kako je nakon rata došao do liste Međunarodnog crvenog križa na kojoj je utvrđeno da je u Potočarima u to vrijeme bilo 1.889 osoba koje su zadnji put viđene na tom mjestu.

„Na spisku Crvenog križa bilo je tačno 1.889 osoba koje su zadnji put viđene u Potočarima. Znači, to su bili ljudi u bazi i oko baze UN-a, na području Potočara”, kazao je Nuhanović.

Prošle je godine nizozemski Vrhovni sud presudio u slučaju tužbe Hasana Nuhanovića, zbog ubojstva njegovog oca i brata, kao i Rize Mustafića, koji su bili prisiljeni da napuste nizozemsku bazu u Potočarima u ljeto 1995. godine. Utvrđeno je da je Nizozemska odgovorna zato što njeni vojnici nisu spriječili smrt članova njihove obitelji. Nuhanović se žalio na visinu odštete.

Najavljena žalba

Odvjetnik Srebreničana Semir Guzin rekao je da je presuda očekivana, ali da odvjetnički tim nije zadovoljan presudom.

„Sud je, praktično, podijelio žrtve u tri kategorije i udovoljio našem tužbenom zahtjevu za onu grupu muškaraca koja je bila unutar same baze Potočari. To je grupa koju su holandski vojnici 13. jula praktično izručili srbijanskom agresoru. Za ostale koju su bili oko baze i ona najveća grupa koja je bila usmjerena prema šumi iz centra Srebrenice, Sud je odbio tužbu i smatra da holandski vojnici nisu uradili ništa nezakonito i da se njihovo postupanje ne može dovesti u vezu s njihovom pogibijom“, rekao je Guzin.

Podsjetio je kako je tužba postavljena tako da sve žrtve treba da dobiju tužbu i da je država Nizozemska odgovorna za štetu koja je nastala za sve žrtve.

Na ovakvu presudu suda u Haagu je moguće uložiti žalbu u roku od tri mjeseca, što će biti i učinjeno.

„Tužba nije odbijena u cjelosti, ali nije ni uvažena u cjelosti. Podnijet ćemo žalbu u roku od tri mjeseca drugostepenom sudu, a taj proces može trajati do dvije godine“, potvrdio je Guzin.

U fokusu građanske tužbe, ispisane na 200 stranica, je navod da nizozemski vojnici, tadašnji pripadnici mirovnih snaga, nisu zaštitili Bošnjake u UN-ovoj zaštićenoj enklavi u istočnoj Bosni kada je Vojska Republike Srpske zauzela grad. Nakon toga ubijeno je više od 8.000 muškaraca i dječaka.

(Al Jazeera)


Sandžak PRESS pratite putem Facebook | Twitter | Android| iPhone

Stavovi iznešeni u ovom tekstu su autorovi i moguće je da isti ne predstavljaju stavove naše redakcije.
Komentari su vlastita mišljenja autora i redakcija zadržava pravo brisanja vulgarnih i uvredljivih komentara.

22 KOMENTARI

  1. Licemjerstvo,poniženje žrtve i stavljanje soli na rane preživjelim Srebreničanima.Od 8372 ubijena koje su Holanđani predali Mladićevim četnicima ispade da za njih 300 priznaju krivicu.Šta je sa preostalih 8072,nisu vrijedni jel da gospodo “evropska”U procentima iznosi da za 3.58% ubijenih priznaju krivicu a preostalih 96.4 su nebitni.

    0

    0
    • A ne ne ne. Mi cemo biti krivi za ovih 8000 sto su nadjeni, ali i za onih 1 256 298 658 658 Bosnjaka koji jos nisu pronadjeni. A i ovih 300 svalite na nas, sta ima veze. Kad smo mogli da odgovaramo za genocid nad 356 569 871 526 163 (a mozda i vise) Bosnjaka, mozemo i ovih 300 da svarimo.
      Seme vam se zatrovalo daboda muslimansko.
      Ajde profesionalci, objavite komentar, nabijem vas na qrac sve redom.

      0

      0
      • Onda su Holanđani odgovorni što nisu bili u stanju tri godine da obuzdaju Orića, koji ih je pravio hajvanima i krio se iza njihovih plavih šlemova. A za to vreme svi znamo šta je radio.

        0

        0

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Ova web stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.