Srbija (ne)pravna država

0
9

“sandžak” – Pravna država je ona u kojoj se država kao cjelina temelji na vladavini zakona i prava gdje vlast podliježe nezavisnom pravosuđu. To znači da građani mogu očekivati, na primjer, nezavisno sudstvo. Izraz je karakterističan za zapadnu koncepciju države. Glavni poticaj za mijenjanje koncepta vladavine prava u Evropi bili su procesi, kao reakcija na nacionalsocijalističku zlouporebu prava.

Novi koncept, nakon završetka Drugog svjetskog rata je međunarodnim sporazumima odredio podložnost države i njenog pravnog ustrojstva općim vrijednostima na-ročito prava, ljudskih prava i slobode pojedinaca. Jednakost i sloboda objedinjuju se u ideji čovjekovog dostojanstva, što je glavno mjerilo ljudskih prava i vladavine prava uopće. Sama težnja za jednakošću progresivna je i plemenita ako je povezana s težnjom za slobodom. Cjelokupna vlast se odnosi na legitimno korišćenje moći koju posedjuje državni aparat. Vladavina prava ili pravna država zbog svojih vrijednosti a i uloge koje imaju u građanskom društvu postale su njegov sinonim. Karakteristika pravne države je da je njen državni aparat potčinjen društvu, gdje je suverenitet naroda putem zakona  izraz njegove najviše volje. Državni aparat treba biti adekvatan uvjetima građanskog društva i u skladu sa karakteristikama pravne države.

Uvjetnost uređenja pravne države proizvod su koji je preduslov ekonomskog prosperiteta društva u cjelini. Iako su ljudska prava najveće dostignuće moderne teorije liberalizma zasnovane na tradiciji prirodnih prava, ona su, poput demokratije, najviše zloupotrebljavana time što su postala bitan element imperijalne politike. Kopenhaški kriteriji za prijem novih članica u EU su: pravna država i harmonizacija svih zakona sa zakonima EU; politički stabilne institucije, demokratski poredak i poštivanje ljudskih i manjinskih prava.

U Srbiji nije moguće razmatranje stanja reformi bez analize realnih promjena u takozvanoj sferi političke vlasti. Što govori da je na temeljima pravne države ili kakvom se predstavlja Srbija stanje građana koji nisu srpske nacionalnosti i dalje problematično jer nisu priznati u srbijanskom društvu. Pored evidentnih dokaza i činjenica o njihovom stvarnom stanju, društvo ne pokazuje spremnost da se sa tim suoči. Nespremnost da se počinjeni zločin prizna vodi njegovom poricanju i kasnijem ponavljanju, gdje se mogućnost da se nešto preduprijedi krije u odgovornom suočavanju s prošlošću.

Važan preduvjet pravne države je institucionalizacija bošnjačkog naroda, njegove kulture, inoviranje školskog sistema, te omogućavanje bošnjačkom narodu da bude uključen u sfere državnog sistema. Ljudska sloboda je viši princip građanske i pravne države gdje je ista ustavno garantirana i zaštićena, što govori da su prava bošnjačkog naroda u Srbiji predmet neslobode, nejednakosti i diskriminacije. Osnovna pretpostavka efikasnosti kvalitetnog ostvarivanja državne vlasti jeste zakonitost. Zakoni su podjednako obavezni za sve državne organe, odgovorna lica, društvene, privredne organizacije i građane. Pravna država je apsolutni uvjet da se svi subjekti organiziranog društva pridržavaju zakona. Zakonitost je princip na kome se temelji pravna država. Međutim, ona je univerzalni princip koji se odnosi na sve strukture ekonomskog i političkog sistema, prije svega na državnu vlast.

Princip jednakosti države i čoveka izražava ideju o autonomnosti čovjeka u odnosu na državu. Ssuština ovog principa svodi se na to da je čovek jedan od ključnih činilaca društva sa svojim garantiranim i zaštićenim pravima i slobodama. Ljudska prava su ona koja omogućuju čovjeku da bude slobodno biće, da zadovoljavabitne materijalne, političke i duhovne potrebe, da bude subjekt vlastitog života. To su prava bez kojih on nije čovek u savremenom smislu. Odnosno, ostvarenjem jednakih mogućnosti na vlast, obrazovanje, rad, pristojnih uvjeta za život, zdravstvenu i drutštvenu zaštitu – ispunjavaju se preduvjeti za poštivanje osnovnih prava čovjeka. Društveni sistem u Srbiji nosi preovladavajuća obilježja primitivnog, a u socijalnom smislu i represivnog kapitalizma, gdje se, uglavnom, pojavljuju ponižavajuće socijalne nejednakosti, kao i institucionalizirani haos, što se posebno odnosi na bošnjački narod. Bez moralnog napretka čija je bit nepovredivost ljudskog života i ličnosti, nema ni suštnskog napretka u razvoju i realizaciji ljudskih prava, gdje svakako u samom državnom i društvenom rastrojstvu nema ni malo ohrabrenja u cilju poštivanja elementarnih prava Bošnjaka u Srbiji. Državni aparat treba biti adekvatan uvjetima građanskog društva i u skladu s karakteristikama pravne države

Autor: Ferid Bulić


Sandžak PRESS pratite putem Facebook | Twitter | Android| iPhone

Stavovi iznešeni u ovom tekstu su autorovi i moguće je da isti ne predstavljaju stavove naše redakcije.
Komentari su vlastita mišljenja autora i redakcija zadržava pravo brisanja vulgarnih i uvredljivih komentara.

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Ova web stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.