Šest vijekova teče voda iz Halimače

1
171

Novi Pazar – Vodu sa starih novopazarskih javnih česama i danas piju i stari i mladi, tvrdeći da nema zdravije, pitkije i ukusnije vode. Većina građana ima svoju omiljenu česmu za koju obavezno tvrde da je najbolja, iako se one danas mnogo manje koriste nego u vremenima kada su izgrađene.

Ove stare novopazarske česme, kojih je ranije bilo dvadesetak a danas samo pet, nemaju neku umjetničku vrijednost, ali ipak zavređuju pažnju jer svaka od njih ima neku svoju priču i podsjeća na vrijeme kada se drugačije živjelo. Dolazak na česmu bila je nekada prilika da se saznaju najnovija dešavanja u mahali, ali i da se sretne voljena osoba i sa njom razmjeni pokoja riječ i pogled.

Historičari vjeruju da je bogatstvo vodom bio jedan od važnijih razloga zbog čega je Isa – beg Isaković, turski vojskovođa, u 15. vijeku osnovao Novi Pazar. Džamije nisu bile samo kulturni i sakralni objekti već i centri oko kojih su se formirale stambene četvrti – mahale, a svaka je imala svoju česmu.

Novopazarski etnolozi smatraju da je veliki broj česama u ovom gradu razumljiv zbog velikog broja džamija čiji su graditelji ujedno podizali oba objekta. Ako je ova pretpostavka tačna, onda je moguće da su mnoge česme nastale kad i stare džamije u njihovoj blizini, u 15. i 16. vijeku. Etnolog Senko Rašljanin, koji je proučavao ove česme, pisao je da su one odavno zavrijedile status kulturno-historijskih spomenika i da treba uraditi nešto da se one zaštite. Smatrao je da su one ostale u sjenci drugih, grandioznih i značajnijih objekata, pa su zato mnoge i nestale.

Česme su se dijelile oduvijek na one sa pitkom vodom i vodom koja nije bila za piće, već se koristila za islamski obred abdest (obavezno pranje pre molitve).
Danas ponosno prkose vremenu česme Halimača, Alevača, Palanka, Biserovača i Grlica. Novopazarac Ramiz Crnišanin kaže da su imućnije kuće imale svoju česmu ili bunar u bašti, a da su gradske česme pravili imućniji ljudi kao svoju zadužbinu.

– Vodovodna mreža u gradu počela je da se širi tek 1957. godine, tako da su se do tada stanovnici sa vodom za piće i pranje snabdijevali sa česama, ali i sa reke Raške i Gradskog Jaza, koji je prije nekoliko godina pokriven i pretvoren u šetalište. Činovnici su plaćali po 30 dinara mjesečno hamalima (slugama) koji su im donosili po dve kante vode sa Halimače ili Grlice, a većina građana je pila vodu sa Jaza ili iz reke Raške. Ustajalo bi se rano ujutru i testijama, koje su čuvale hladnoću, bi se zahvatala voda i držala u kuhinji – prijseća se Ramiz.

On kaže da je prvi novac zaradio prodajući vodu seljacima sa Grlice tokom pijačnog dana.

– Sjećam se da bih sa drugovima na Stočnoj pijaci seljacima prodavali četiri čaše vode za tadašnji jedan dinar, donosili bi vodu sa Grlice jer je voda bila čista i hladna. Kao dijete sam išao sa drugovima i u testiji (veliki zemljani sud sa drškom) donosio kući vodu sa Halimače, naročito kada je Ramazan, da bi moji imali taze čistu vodu za iftar – kaže Ramiz.

I on smatra da bi se ove česme, naročito Halimaču, trebalo zaštiti jer postoji mogućnost da se prekopavanjem ulica ili izgradnjom kuća voda “presječe”.

Palanka

Česma Palanka se nalazi u naselju Bukreš, a nastala je kad i džamija u njenoj blizini – u 16. vijeku. Voda sa ove česme služila je za piće, ali i za uzimanje abdesta. Česma Palanka je pretrpjela više obnova i prepravki, tako da je prvobitni oblik potpuno izgubila, izgubila je autentičnost, pa izgleda kao sasvim nova.

Biserovača

Česma Biserovača se nalazi u naselju Potok, izgrađena je početkom 20. vijeka, voda sa nje je veoma pitka i svježa, a stanovništvo je često koristi. Prema legendi, u ovom delu Novog Pazara jednom se zadesiše neki veliki turski paša i njegova žena Bisera. Pažnju lepe pašince je posebno okupirao izvor sa predivnom vodom, tako da je na njemu provodila najviše vremena. Tu je razgovarala sa mještanima, a mnogima od njih udjeljivala skupe poklone. U znak sjećanja na njen boravak mještani podigoše česmu i po njoj je nazvaše Biserovača.

Halimača

Prema staroj legendi, u šeher Novom Pazaru živjele su tri sestre, tri ljepotice, Altuna, Hadžira i Halima, pašine ćerke. One su bile čuvene po svojoj ljepoti, bogatstvu i uobraženosti, a mnogobrojne prosce su ne samo odbijale nego i ismijevale, pa su se oni vraćali postiđeni. Kao takve, ostale su neudate, a pošto nisu imale bližnjih nasljednika, odlučiše da bogatstvo koje su naslijedile od oca ulože u nešto korisno. Altuna podiže Altun alem džamiju, Hadžira naselje koje se po njoj nazva Hadžet, a najmlađa Halima česmu polovinom 15. vijeka. Voda sa ove česme je pitka.

Alevača

Nedaleko od Halimače, graditelj Tabak Ishak pored istoimene džamije podigao je česmu Alevaču u 15. vijeku. Iako je u jadnom stanju, česma i danas radi, ali je slankasta i nije za piće, kao što nikada nije ni bila. Prema legendi, česma je dobila ime po grešnoj Alevi, koju je Alah zbog bludnog života koji je vodila i kojeg se nije stidjela niti ga je prekrivala kaznio tako što joj je kožu pretvorio u crvenu boju. Aleva podiže ovu česmu, ali nastavi da živi kao i prije, a Alah, nezadovoljan veličinom njene žrtve, i vodi sa ove česme dade crvenu boju.

Grlica

Najmanje podataka ima o česmi Grlica, koja se nalazi u Ulici Sopoćanskoj. Voda sa ove česme nije za piće, pa se pretpostavlja da je izgrađena isključivo za potrebe religijskog rituala. I pored toga što je više puta obnavljana, zadržala je stari arhitektonski sklop, vjerovatno slučajno jer nikada nije bila predmet rada stručnjaka bilo kojeg profila. Prema legendi, Grlicu je podigao neki Arapin koji je užasno zaudarao zbog nepoznate i strašne bolesti. U nadi da će ozdraviti, on podiže česmu koja poprimi njegov dar, pa ubrzo poprimi i slanu i smrdljivu vodu.


Sandžak PRESS pratite putem Facebook | Twitter | Android| iPhone

Stavovi iznešeni u ovom tekstu su autorovi i moguće je da isti ne predstavljaju stavove naše redakcije.
Komentari su vlastita mišljenja autora i redakcija zadržava pravo brisanja vulgarnih i uvredljivih komentara.

1 komentar

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Ova web stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.