SBK: U Štrpcima je počinjen ratni zločin

1
9

svjetski-bosnjacki-kongres-logo-325x200

Prijepolje – Odbor za ljudska prava, prava žrtava rata i genocid SBK-a pozdravlja odluku tužilaštva za ratne zločine Republike Srbije da pokrenu postupak za slučaj genocida u Srebrenici i ratni zločin u Štrpcima.

Naime, kako prenose beogradski mediji, zamjenik tužioca za ratne zločine Bruno Vekarić rekao je da je to tužilaštvo zatražilo od kolega iz Bosne provjere nekoliko predmeta, među kojima su Srebrenica i Štrpci. Vekarić je istakao da se slučaj otmice i ubistva ljudi iz voza u Štrpcima mora ispitati do kraja, navodeći da je u zločinu učestvovalo više od 20 osoba i da bi trebalo da budu procesuirani svi oni, a ne samo Milan Lukić. S druge strane, tužilac za ratne zločine Srbije Vladimir Vukčević je u povodu i ove informacije kazao sljedeće: Želim da istaknem da ovaj nepojmljiv, gnusan zločin nad 19 naših građana u Štrpcima, nad putnicima voza Beograd – Bar koji su tog 23. februara 1993. pošli kod rođaka, prijatelja, da završe neke svoje privatne poslove, da je to jedna velika sramota na savjesti cijelog našeg društva koju moramo da speremo tako što ćemo počinioce privesti pravdi. To od nas očekuju porodice žrtava. Moglo se to dogoditi svakome od nas tih turobnih godina. Na dvadesetu godišnjicu, 27. Februara 2013. godine su, kao i godinama unazad, u Tužilaštvu zazvonili telefoni i usledila su pitanja da li ima nešto novo kada je u pitanju krivična odgovornost počinilaca, osim presude Višeg suda u Bijelom Polju kojom je, 2002. godine, na 15 godina zatvora osuđen Nebojša Ranisavljević iz Despotovca. Posle najmanje šest godina očigledne opstrukcije o kojoj će javnost biti upoznata kada budemo krenuli u postupak, Tužilaštvo za ratne zločine i MUP su na tragu rešenja ovog slučaja, na osnovu materijalnih dokaza i izjava svedoka.

Podsjećamo javnost da su 27.02.1993. godine, vojnici Republike Srpske kojima je komandovao Milan Lukić, haški zatvorenik, zaustavili su voz br. 671 kojim je iz Beograda putovala i grupa naoružanih lica s četničkim oznakama. Na stanici Štrpci,  25 maskiranih lica ušlo je u voz i s četnicima koji su već bili unutra izvelo putnike. Oteti su vezani žicom i odvedeni u garažu u selu Sase, nedaleko od obale Drine. Čulo se onoliko pucnjeva koliko je bilo ljudi u garaži. Sud u Bijelom Polju je 2002. godine osudio stolara Ranisavljevića iz Srbije na 15 godina zatvora, ni godinu dana zatvora po jednom mrtvom. (Pred Višim sudom u Bijelom Polju u Republici Crnoj Gori 9. septembra 2002. godine izrečena je i objavljena presuda Nebojši Ranisavljeviću za krivično djelo ratni zločin protiv civilnog stanovništva iz člana 142 stav 1 KZ SRJ, kojom je osuđen na 15 godina zatvora, zbog učešća u otmici i likvidaciji 19 građana SR Jugoslavije 27. februara 1993. godine).

Prema dokumentaciji ŽTP “Beograd” predstavnici Srbije, SRJ i ŽTP znali su za plan otmice putnika “nesrpske” nacionalnosti, državljana SR Jugoslavije. Dokument o tome objavljen je u knjizi Otmica u Štrpcima (2003. godina) Fonda za hunmanitarno pravo: Strogo pov. br. 4/1 – 93, Dana: 01.02.1993.god., Beograd, Nemanjina 6 GENERALNOM DIREKTORU, PREDMET: Poverljiva informacija

Ovih dana, tačnije 28.01.1993. godine obavješten sam od šefa sekcije STP Užice Živanića da će pripadnici Srpske vojske opštine Rudo izvršiti zaustavljanje voza i odvođenje putnika. Čitava akcija odvijala bi se na delu pruge Beograd – Bar koja prolazi kroz Bosnu i Hercegovinu. I KONTAKTIRANJE ŽTP-a “BEOGRAD” SA DRŽAVNIM ORGANIMA U vezi ove najave preduzeo sam sledeće aktivnosti: Informisao najuži stručni Kolegijum ŽTP-a; Održao sastanak sa predstavnicima Milicije i službe državne bezbednosti MUP-a Srbije, Obavio razgovor sa pomoćnikom Ministra odbrane Srbije generalom Kuzmanovićem gde smo došli do zaključka: (1) da general Kuzmanović obavesti Ministra odbrane opomenutoj najavi, (2) da Ministar odbrane Republike Srbije obavesti Vojsku Jugoslavije, (3) da ŽTP “Beograd” prestane sa daljim aktivnostima oko ovog slučaja, jer je sa svoje strane na vreme izvršio svoju obavezu.

Iz voza 671. Beograd-Bar  oteti su: 1. Alomerović Adem (59), Prijepolje, zaposlen u “Raketi” — Prijepolje, otac četvoro djece; 2. Bakija (Džanka) Fehim (43), Bijelo Polje, zaposlen u preduzeću “Planum” — Beograd, otac troje djece; 3. Babačić (Muja) Ismet Iko (30), Podgorica, zaposlen u preduzeću “Val strit” — Podgorica, oženjen; 4. Husović (Šućra) Rifat (26), Bijelo Polje, zaposlen u Bijelom Polju; 5. Rastoder Samir (45), Podgorica, zaposlen u Beogradu; 6. Kapetanović (Hasiba) Esad (19), Bijelo Polje, zaposlen u preduzecu “Rad” – Beograd, otac jednog djeteta; 7. Ličina (Ćamila) Iljaz (43), Bijelo Polje, zaposlen u preduzeću “Ratko Mitrovic” — Beograd; 8. Đečević (Biga) Senad (16), Bar, učenik iz Bara; 9. Zupčević (Ahmeta) Halil (49), izbjeglica iz Trebinja, otac dvoje djece, sa porodicom izbjegao u Rožaje; 10. Ćorić Rasim (40), selo Zaluga (Prijepolje), zaposlen u “Limci” — Prijepolje, otac troje djece; 11. Nijazija Kajević (30), Prijepolje, zaposlen u PTT — Priboj; 12. Memović Fikret (40), Prijepolje, zaposlen ŽTP — Beograd, otac dvoje djece; 13. Hanić Muhedin (27), Prijepolje, zaposlen u preduzeću “Zmaj” — Beograd; 14. Softić (Mula) Šećo (48), Bijelo Polje, zaposlen u ŽGP — Beograd; 15. Topuzović Džafer (55), Prijepolje, zaposlen u preduzeću “Planum” Prijepolje; 16. Preljević Safet (22), Prijepolje, zaposlen u privatnoj radnji u Beogradu, otac jednog djeteta; 17. Fevzija Zeković (54); 18. Zvjezdan Zuličić (33) i 19. Tomo Buzov (53).

Osim Bošnjaka za egzekuciju je odabran jedan Hrvat. Najmlađi ubijeni je imao 16 godina. Odbor za ljudska prava posebno je zadovoljan činjenicom da će se slučaj Štrpci od sada tretirati kao ratni zločin, što do sada nije bio slučaj, te se nada da neće biti “nedodirljivih”, i da će  se ispitati uloga Dobrice Ćosića u vezi otmice. Također,   tražimo od tužioca za ratne zločine gospodina Vladimira Vukčevića da se i otmica Bošnjaka iz Sjeverina, koja se je dogodila 22. oktobra 1992. godine, ali i ubistvo rahmetli Rama Berba iz Priboja, koje se dogodilo 26. avgusta 1992. procesuiraju na taj način.

Odbor za ljudska prava, prava žrtava rata i genocid SBK-a odaje posebno priznanje Islamskoj zajednici u Srbiji, Bošnjačkom nacionalnom vijeću, Bošnjačkoj kulturnoj zajednici koji su svo ovo vrijeme bili sa porodicama otetih i nevino ubijenih, organizirajući svake godine memorijalne skupove i šetnje, u Priboju i Prijepolju, na dan otmica u Sjeverinu i Štrpcima, što je na kraju, između ostalih napora, rezultiralo ovakvom jednom odlukom.

Odbor za ljudska prava, prava žrtava rata i genocid SBK-a je na stanovištu da se samo istinom i pravdom, jednakom za sve, može graditi sigurna budućnost, i nadati se da se zlo, koje se zove genocid, ne desi više nikada i nikome!

Info služba SBK-a

 


Sandžak PRESS pratite putem Facebook | Twitter | Android| iPhone

Stavovi iznešeni u ovom tekstu su autorovi i moguće je da isti ne predstavljaju stavove naše redakcije.
Komentari su vlastita mišljenja autora i redakcija zadržava pravo brisanja vulgarnih i uvredljivih komentara.

1 komentar

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Ova web stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.