Reisu-l-ulema izrazio saučešće porodici Reka

8
20

BiH – U povodu teške tragedije koja je zadesila porodicu Reka, bošnjačku zajednicu na Kosovu i narod Kosova, reisu-l-ulema dr. Mustafa Cerić uputio je izraze saučešća u kojem se kaže:

– Čvrsto vjerujem da vrijeme nastanka života i njegova okončanja spada u Božije znanje o čemu mi ljudi imamo ograničene spoznaje, ali zato imamo obavezu da budemo saosjećajni u teškim životnim iskušenjima i pomognemo ljudima u nevolji. Teško me pogodila vijest o tragičnoj smrti deset članova porodice Reka, ali sam i ohrabren međusobnom solidarnošću bošnjačke zajednice na Kosovu i nesebičnim zalaganjem institucija Kosova da se pronađu tijela stradalih i da pruže dalju skrb petogodišnjoj Amseri i drugim osobama pogođenim ovom bolnom tragedijom.

U ime Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini i muslimana Bošnjaka molim Boga da stradalim podari Svoj oprost i milost, porodicama, rodbini i prijateljima stradalih da podari sabur i pomoć, a bošnjačkoj zajednici slogu i zajedništvo u radu za afirmaciju dobra i prosperitet društva u kome žive. Apeliram na nacionalne bošnjačke institucije u Bosni i Hercegovini da budu odgovorne prema svojim obavezama koje imaju prema Bošnjacima Kosova, ističe se u poruci reisu-l-uleme povodom tragedije porodice Reka.

Bošnjačka porodica Reka iz Restelice kod Dragaša na Kosovu izgubila 10 članova porodice usljed snježne oluje i pokretanja lavine na njihovu kuću, u subotu 11. 02. 2012. godine. U ovoj tragediji spašena je petogodišnja djevojčica.

Dženaza namaz i ukop za 9 članova porodice Reka klanjana je u ponedjeljak, 13. februara 2012. godine.  Spasilačke snage nastavile su potragu za još jednom osobom za koju se sumnja da je pod ruševinama kuća. Selo Restelica u općini Dragaš na jugu Kosova je uglavnom naseljeno bošnjačkim stanovništvom.

Diskriminacija Bošnjaka Kosova

Bošnjaci Kosova su suočeni sa diskriminacijom i aparthejdom kao rijetko koja zajednica ili nacionalna manjina. Sve zemlje Europske unije priznale su kosovska dokumenta (pet od njih još nije priznalo Kosovo, ali jeste putna dokumenta) kako bi bilo omogućeno slobodno kretanje ljudi, roba, usluga i kapitala. Učinile su to i sve zemlje regiona, izuzev Srbije i BiH.

Iako je nezamislivo da se može nekoj manjini oduzeti pravo da kontaktira sa svojom matičnom državom, to je Bošnjacima Kosova u XXI stoljeću učinjeno. Kako će njegovati kulturu, jezik, kako očuvati svoj identitet ako im je oduzeto osnovno pravo slobode kretanja, odlaska u jedinu državu u kojoj živi većina njihovih sunarodnjaka? Može li iko zamisliti da Srbima iz bilo koje zemlje u regionu nije dozvoljeno da dođu u Srbiju? Jer ona ne priznaje njihova dokumenta! Ili Hrvatima, ili Mađarima, ili pripadnicima bilo koje manjinske zajednice. Samo je Bošnjacima s Kosova oduzeto to osnovno ljudsko pravo. Kosovski Bošnjaci su i voljom međunarodne zajednice diskrimirani u odnosu na sve narode i manjine Evrope i regiona. Oni su fizički spriječeni da kontaktiraju sa svojim sunarodnjacima, sa svojom matičnom državom BiH! Ne mogu čak ni učenici u nastavi na bosanskom jeziku sa Kosova, iz Prizrena ili Peći, iz Bošnjačke mahale na sjeveru Mitrovice, doći u Sarajevo na ekskurziju! Onemogućeno je kosovskim Bošnjacima da posjećuju svoju rodbinu, prijatelje, da studiraju u Bosni. Onemogućeno je im je da se međusobno žene, da dolaze na dženaze, na svadbe. Jer Bosna ne priznaje njihova dokumenta! Dok i Srbi i Hrvati, gdje god da žive, imaju dvojna državljanstva, mogu da glasaju u svojim matičnim državama, dobijaju pomoć i sl. Je li to diskriminacija u središtu Evrope?, saopćeno je iz Službe za odnose s javnošću Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini.

Izvor: MINA


Sandžak PRESS pratite putem Facebook | Twitter | Android| iPhone

Stavovi iznešeni u ovom tekstu su autorovi i moguće je da isti ne predstavljaju stavove naše redakcije.
Komentari su vlastita mišljenja autora i redakcija zadržava pravo brisanja vulgarnih i uvredljivih komentara.

8 KOMENTARI

  1. Ako se izjasniš kao Goranac znači da ne tražiš svoj jezik u školama, institucijama itd, ne tražiš vezu sa maticom jer je i nemaš, i ne postoji mogućnost otcjepljenja od Srbije ukoliko ne ostvariš svoja nacionalna prava u njoj jer nemaš kritičnu brojnost, osuđen si na tiho nestajanje, i kao takav si podnošljiv za Srbe. Biti Bošnjak znači upravo obrnuto. Što se tiće Vlaha to je školski primjer asimilacije. Odlaskom Turaka, Rumuni koje je zahvatila Srbija bivaju izloženi agresivnoj asimilaciji, nametanjem srpske pravoslavne crkve, bogosluženja na srpskom jeziku, nedozvoljavanjem korišćenja rumunskog jezika u javnoj formi bilo gdje, zabranom izjašnjavanja bilo kako sem kao Srbin, dodavanjem slovenskih sufiksa na rumunskim prezimenima po javnim knjigama a da niko od njih nije ni pitan ni obavešten o tome, odbijanjem vršenja obreda krštavanja djece od strane popova ukoliko ime nije srpsko itd itd. Vrijeme čini svoje i sad većina tih Rumuna i ne zna šta su, a za sto godina znače šta su – Srbi.

  2. Ne postoji dijalekat između srpskog i makedonskog jezika već dijalekti srpskog i dijalekti makedonskog jezika. Što se tiće jezika kojim govore Bošnjaci u Gori to je goranski dijalekat bosanskog jezika, kao što je dijalekat kojim govore Bošnjaci u Sandžaku sandžački dijalekat bosanskog jezika itd. Ima mnogo dijalekata bosanskog jezika i svakako da samo jedan može biti oficijelan i to je u slučaju bosanskog jezika dijalekat kojim govore Bošnjaci u istočnoj Bosni. Pravilo je prosto, svaki autohtoni dijalekat kojim govore Bošnjaci je dijalekat bosanskog jezika. To važi i za srpski jezik, kao i za sve druge jezike. Jedan dijalekat je oficijelan, tako je oficijelni dijalekat srpskog jezika dijalekat kojim govore Srbi u zapadnoj Srbiji. Da je kojim slučajem oficijelan vranjanski dijalekat srpskog jezika govorilo bi se “kude si be Nemanjo”, a ne “Gde si Nemanjo” i srpski jezik bi imao 5 padeža. Što se tiće toga da goranci u tvom komšiluku ne pominju da su Bošnjaci promisli zašto je to tako, i kako bi se proveli sa svim svojim lokalima usred Srbije među hiljadama “tolerantnih” Srba.

    • А зашто се неко ко се зове рецимо Ћемал Шаћири или Мурат Дестани и слави Бајрам јавно,не сме изјаснити да је Бошњак???Иста прича као са Власима,Румунија тражи да их држава призна као Румуне,а они се сами таквима не сматрају.

  3. Stanovnici Restelice jesu Goranci, ali su i Bošnjaci. Goranac, Nemanjo, je geografska odrednica kao na primer Mačvanac, Šumadinac, Vranjanac, i to za ljude koji žive u Gori. Druga je stvar što je večiti naum Srbije, kolika ona bila u historijskom momentu, da odvoji druge narode koje je trenutno zahvatila od svojih matica (jer je to najbolji sistem za asimilaciju), pa nalazeći sluge u tim narodima formira nove, naravno, male narode koji su takvi osuđeni na nestajanje. Pa je tako i izmišljena i goranska nacija. Ja sam iz Vraništa, sela u Gori, i ja sam Bošnjak, a ako nekog zanima mogu reći i da sam goranac, da bi otprilike znao iz kog sam kraja. To ne znači da sam po narodnosti goranac, slično bi bilo da sam rekao npr sandžaklija,ili hercegovac, ili posavac itd. U Gori se narod nikada do stvaranja nove srpske države pre dvadesetak godina nije izjašnjavao kao goranci, nego dok smo morali do 50 i neke da se izjašnjavamo kao neka od priznatih nacija (Srbi, Hrvati,…) izjašnjavali smo se kao neopredeljeni, a kasnije kao Muslimani, nikada do tada kao Goranci. Naravno u Gori ima stanovnika koji su se upecali na stari srpski trik, ali se narod polako nacionalno osvješćuje i odbacuje izdajničku politiku beogradskih slugu.

    • Ја имам комшије у згради Горанце,код којих идемо сви на баклаву на Бајрам (једини муслимани у згради),имам школског друга Горанца,а познајем их најмање 30 и никада ни од једног нисам чуо да помиње Бошњаке,а када зову у Драгаш,са родитељима говоре неки дијалект између српског и македонског

  4. nemanja stradali su ljudi a ne srbi.ni ovde ne mozes da ostavis bosnjake na miru.ako nisu bosnjaci kako ti rece nego gorancii oni su nasa braca po vjeri.nas svejedno boli.i da su bilo koji drugi ili bilo koja religija bilo bi nam zao.jer mi imamo merhameta, sto vi nikada necete imati ni prema samima sebi.

  5. Настрадали су Горанци,а не Бошњаци,тако да не морате баш на оваквим трагедијама да вршите културни геноцид над том етничком групом.

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Ova web stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.