Kao najvjerojatniji uzrok sve ranijeg ulaska u pubertet spominje se višak masnog tkiva koje izlučuje estrogen, sjedilački način života te prisutnost hormona u hrani.
Nervoza, zaokupljenost izgledom, šminkanje, izlasci sve dulji telefonski razgovori s prijateljima… sve bi to mogli biti pokazatelji da vaš dječačarac ili curica “ulazi u pubertet”. I sve bi to bilo normalno da vam se ne čini da je prerano da sve to počne već oko 10. godine.
– Posljednjih je godina uočen trend sve ranijeg ulaska u pubertet – kao najvjerojatniji uzrok spominje se više masnog tkiva koje, među ostalim, izlučuje i estrogen, zbog sjedilačkog načina života te prisutnosti hormona u hrani – i sve duljeg trajanja adolescencije – potvrđuje diplomirana psihologinja i NLP trenerica Kristina Bačkonja i pojašnjava da se u svakodnevnom govoru često zamjenjuju pojmovi pubertet i adolescencija.
Pubertet naime obuhvaća samo tjelesne promjene dok adolescencija obuhvaća i psihološke i socijalne, te, prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, traje od 10. do 19. godine života.
– Budući da fizička zrelost najčešće ne prati psihičku, to dovodi do problema. Ni modna industrija ne pomaže roditeljima: odjeća koja je na raspolaganju njihovoj djeci često je preuska, s predubokim dekolteom, prekratka i izazovna, a i industrija igračaka preplavljena je seksualiziranim lutkicama naglašenih atributa namijenjenim djevojčicama u dobi od četiri do šest godina. Također, sve je raširenija i ponuda dekorativne kozmetike za najmlađe… – napominje psihologinja.
Zbog svega je toga normalno da već u višim razredima osnovne škole djevojčice boje kosu, da za izlaske nose visoke potpetice, a roditeljima je sve teže oduprijeti se zahtjevima svoje djece kada su okružena djevojčicama koje se tako odijevaju i uređuju, a uskraćivanjem toga, napominje Bačkonja, dijete bi se moglo osjećati izolirano.
– Previše seksualnih sadržaja u filmovima, serijama, na internetu djevojčicama nerijetko šalje poruke da moraju biti lijepe, izazovne i poželjne da bi uspjele, pa onda ne čudi da se djevojčice fotografiraju u izazovnoj odjeći i u izazovnim pozama i takve fotografije postavljaju na internet ili ih razmjenjuju putem mobitela.
Dječacima se pak šalje poruka da trebaju biti “frajeri” koje krase agresivnost, snaga, grubost, promiskuitet pa su alkohol, cigarete, a u ekstremnijim slučajevima i droga, sastavni dio njihove krize identiteta. Stoga nije neobično da se roditelji pitaju kako sve to spriječiti? Psihologinja Bačkonja uvjerava da jednostavnog i brzog recepta nema, ali napominje da to hoće li dijete prihvatiti “vrijednosti” modernog doba ovisi o odnosu koji su roditelji izgradili s njim.
– Poruke koje šaljemo djetetu, verbalne i neverbalne, razgovori i uvažavanje djetetova mišljenja, granice koje postavljamo, ključni su kako bi jednog dana naše dijete stasalo u osobu bez kompleksa koja ne podliježe trendovima. Iako rast i ranije sazrijevanje djeteta ne možemo usporiti, možemo razgovarati o svim pojavama: neprimjerenim fotografijama na Instagramu i posljedicama toga i to bez zabranjivanja nego uz dobronamjeran savjet, ističe psihologinja i dodaje kako bi dijete uvijek trebalo imati na umu da je roditelj njegova baza, netko kome se može obratiti u svakoj situaciji, netko koga se ne bi trebalo bojati.
– Od najranijih dana dijete treba znati da svako njegovo ponašanje nosi određene posljedice i da roditelj neće preuzimati odgovornost za njegovo ponašanje. Unatoč svim trendovima srećem mnogo mladih koji ne podliježu toliko trendovima, imaju izgrađen sustav vrijednosti i koji su unatoč tome što nisu u ‘trendu’ prihvaćeni – ohrabruje psihologinja.
Izvor: 24sata.hr
