Ovakav potez Ministarstva je već pogoršalo situaciju u Sandžaku

3
16

Rezolucija o Srbiji će jasno pozdraviti spremnost Beograda na kompromis koji je postignut nakon objavljivanja mišljenja MSP o nezavisnosti Kosova i usvajanja rezolucije u GS UN.

Također, okončanje profesionalizacije vojske je važan korak naprijed za modernizaciju oružanih snaga i jačanje civilne kontrole nad njima, ocjenjuje u razgovoru za Danas Jelko Kacin, izvjestilac Evropskog parlamenta za Srbiju, uoči današnjeg usvajanja rezolucije o Srbiji u EP.

Šta će biti glavne zamjerke u rezoluciji?

– Prije svega, saradnja s Haškim tribunalom, koja u protekle dvije i po godine stagnira. Stiče se utisak kao da Srbija sebi opet kupuje vrijeme. Predstojeći dijalog s Prištinom je prilika da Beograd potvrdi i realizuje konstruktivni stav koji je pokazan prilikom usvajanja zajedničke rezolucije o Kosovu UN. Odnosi Beograda i Prištine se moraju normalizovati kroz rješavanje niza problema koji su otvoreni i opterećuju svakodnevni život na Kosovu i u Srbiji. Što se tiče reforme pravosuđa, institucija EU su je pažljivo pratile, od kada je pokrenuta 2009. Svi propusti moraju biti ispravljeni jer se ovom reformom postavljaju temelji vladavini prava u Srbiji.

Da li će Euleks imati kapaciteta da okonča istragu o trgovini ljudskim organima na Kosovu?

– To je pitanje vladavine prava, ali i snažnih emocija. Pravna država se mora uspostaviti na Kosovu, koliko god djelovalo da je ova konkretna istraga osjetljiva i teška. Euleks će u saradnji sa međunarodnim organizacijama i kosovskim organima sprovesti detaljnu istragu koja treba da dovede do kraja trenutnog stanja u kojoj se vise spekuliše, a manje zna o konkretnim činjenicama.

Da li je realno očekivati da Srbija dobije status kandidata do kraja godine?

– To zavisi od same Srbije. U moći Beograda je da ispuni sve ključne kriterijume koji bi obezbijedili ne samo dobijanje statusa kandidata već i datum za početak pregovora. Puna i okončana saradnja sa Hagom, konstruktivan stav u dijalogu s Prištinom, reforma pravosuđa su glavni pokazatelji kako se vlast odnosi prema pitanju evropskih integracija. Postoji jaka proevropska politička energija u Srbiji koja, na žalost, nije iskorišćena. Kao da se Srbija trenutno zadovoljava sa prolaznom ocjenom, iako svi znamo da ona može daleko bolje i više da postigne.

Kako vidite činjenicu da su se pojavili dokazi koji govore o tome da je Vlada Vojislava Koštunice učestvovala u skrivanju Ratka Mladića, a da niko zbog toga nije pozvan na razgovor?

– Ne bih komentarisao konkretne slučajeve. Ali moram da istaknem da sam svjedok narastajućeg nestrpljenja pa i eventualnog nepoverenja Serža Bramerca, skojim sam u redovnom kontaktu. Postoji veliki jaz između onoga što možemo čuti u medijima i onoga sto se čini u praksi. Na žalost, ponekad stičem utisak da se vladajuća koalicija više trudi da ubijedi evropsku javnost u svoju posvećenost saradnji sa Hagom nego što ulaže napore da pronađe begunce optužene za teške ratne zločine. Jako je važno da se u Beogradu ne prave pogrešne političke procene koje mogu Srbiju ponovo zaustaviti na putu ka EU.

Kako komentarišete odbijanje Srbije da isporuči Crnoj Gori serijskog ubicu Veselina Vukotića, koji je u toj zemlji osuđena 20 godina zbog ubistva kapetana Duška Boškovića 1997. godine, i koji je na Interpolovoj poternici?

– To je slučaj koji vrlo zabrinjava. Nadam se da će nadležni organi u Srbiji pokazati da su u stanju da sprovode vladavinu zakona. Bio bi poslat vrlo negativan signal iz Srbije ukoliko bi se pokazalo da se nekoliko dana pred ratifikaciju SSP u EP izvode nekakvi trikovi sa privođenjem i puštanjem na slobodu optuženih za teška krivična dijela kako bi bila ukinuta poternica Interpola. Srbija mora da poštuje potpisane sporazume i jasno demonstrira da poštuje vladavinu prava.

Šta bi bila posljedica odgovora na Upitnik EK koji ne odgovaraju istinitoj slici stanja?

– Dodatna pitanja i dugotrajniji proces skrininga, kao i stvaranje atmosfere nepovjerenja. Međutim, vjerujem da se takvi odgovori neće javljati. Kancelarija za evropske integracija radi svoj posao efikasno i profesionalno.

Da li je pitanje Sandžaka rešeno?

– Pitanje Sandžaka je otvoreno. Islamska zajednica je i dalje podijeljena, pitanje Bošnjačkog nacionalnog vijeća je otvoreno, dok postoji problem akreditacije Univerziteta u Novom Pazaru. Odnos Beograda i nadležnih institucija prema Sandžaku nije bio odgovarajući: potreban je veći angažman i dobra volja da se reše problemi koji su djelimično i uvezeni iz Beograda. Podjela islamske zajednice koja se desila 2007. godine je posljedica instrumentalizovanja situacije u Sandžaku od strane tadašnjih vlasti u Beogradu. Taj problem još uvijek nije riješen i samo je uvećan nakon kontroverznog uplitanja nadležnog ministarstva u proces oko BNV-a.

Izvor: Danas.rs, LDPNoviPazar.org


Sandžak PRESS pratite putem Facebook | Twitter | Android| iPhone

Stavovi iznešeni u ovom tekstu su autorovi i moguće je da isti ne predstavljaju stavove naše redakcije.
Komentari su vlastita mišljenja autora i redakcija zadržava pravo brisanja vulgarnih i uvredljivih komentara.

3 KOMENTARI

  1. Ako Srbija hoće u EU, moraće da odustane od diskriminacije nad Bošnjacima. Jer ako Čiplić izazove nemire u Sandžaku(a kako je krenuo, hoće),od ulaska u EU nema ništa!

    0

    0
    • pre 2 godine nije bilo ni pomisli da srbija udje u evropsku zajednicu, da ne govorimo o pre 5 i 10 god, ali je cilj sve blizi, a problemi oko toga sve manji, koliko god da to nekome smeta, ipak se okrece

      0

      0
      • Bramerc je vec zvanicno najavio da ce izvjestaj o saradnji Srbije,a povodom ne-hapsenja katila Mladica biti NEGATIVAN,a da ce takav biti i onaj u Junu.

        Vidimo se u EU tamo neke 2063.god.

        Toliko se okrece da je svima muka.

        0

        0

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Ova web stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.