PITANJE: Da li je dozvoljeno da imam džamije, kojeg postavi nadležni organ Islamske zajednice, sebi određuje zamjenu za obavljanje džume namaza, bez znanja Islamske zajednice?
ODGOVOR: Postavljanje i razrješenje imama jeste u nadležnosti Islamske zajednice. Lice koje bude imenovano za imama dužno se je ponašati u skladu sa normativnim aktima Islamske zajednice, koji su ustanovljeni na izvorima Šerijata i prilagođeni mjestu u kojem se djeluje.
Lice koje je postavljeno za imama dužno je svoje aktivnosti usmjeriti ka jačanju Islamske zajednice i džemata u kojem djeluje, a nikako kršenju normativnih akata i važećih šerijatskih propisa.
Imenovana osoba za džumanskog imama nema pravo da dužnost koja joj je povjerena povjerava nekome drugom, osim ukoliko se radi o drugom imamu, kolegi, koji ima postavljenje od strane nadležnog organa, to jest dozvolu da obavlja džumu namaz. Drugim riječima, imam nema mogućnost da saglasnost koja mu je data za obavljanje džume prenese na nekoga drugog ko nije tu saglasnost prethodno dobio od nadležnog organa, jer on nije u mogućnosti da daje ili uzima tu vrstu saglasnosti, već je to u ingerenciji nadležnih organa Islamske zajednice.
Prema tome, o svim eventualnim promjenama na terenu moraju biti blagovremeno informisani nadležni organi Islamske zajednice, glavni imami i sl., koji će procijeniti opravdanost odsustva postavljenog imama i odrediti adekvatnu zamjenu, ili dati saglasnost osobi koja je predložena za zamjenu, ukoliko je odsustvo opravdano, jer se u suprotnom dovodi u pitanje ispravnost džume namaza onima koji je klanjaju za licem koje nema saglasnost Islamske zajednice za posao koji obavlja.
PITANJE: U našem džematu klanja jedan stariji efendija koji ne uči Kur`an po tedžvidu, što prije i nije ni bio problem, jer je džemat bio mali i činili su ga stariji ljudi koji su po znanju Kur`ana bili iza njega. Međutim, danas u našem džematu ima svršenika Medrese i teologa, koji nesumnjivo od njega bolje uče Kur`an, ali ga oni, iz poštovanja prema njemu, češće puštaju da predvodi džemat.
Pitanje je: da li je nama ispravan namaz, obzirom da nas predvodi čovjek koji nije najučeniji, a uz to ne uči Kur'an po tedžvidu?
ODGOVOR: Učenje Kur'ana u namazu je jedna od stavki od koje itekako zavisi njegova ispravnost, stoga nije nimalo nebitno ko predvodi džemat.
Jasne su preporuke Poslanika a.s. po pitanju imameta, to jest predvođenja džemata, tako da se preko ovih stvari ne može tek tako olako prelaziti.
Istina je da Poslanik a.s. naređuje obaveznost poštovanja starijih, ali istovremeno i poštovanje učenih, tako da sve ima svoje mjesto.
Poštovanje ne smije ići na štetu vjere, već je ograničeno okvirima vjere.
Činjenica je da danas imamo dosta medresanata i teologa, što ranije nije bio slučaj, ali to nikako ne znači da nekome ko nije teolog ili mladi medresant treba objaviti rat i po svaku cijenu ga izbaciti sa njegovog radnog mjesta. Sa osobama koje su svoj radni vijek provele noseći baklju islama, prema svojim mogućnostima, subjektivnim i objektivnim, treba razgovarati uz poštovanje, jer od njih se puno štošta može naučiti. Diplome medresa i fakulteta ne znače da se pokupilo svo znanje i same po sebi ne znače puno ukoliko ih nosioci ne opravdaju praktičnim radom na terenu, znanjem i rezultatima.
Svako kome je stalo do prosperiteta islama na ovim prostorima razumjet će dobronamjernu sugestiju ili kritiku koja se uputi na pravi način, bez uvrede, tako da će, ukoliko sam nije sposoban obavljati posao, ustupiti mjesto sposobnijem od sebe. Međutim, ukoliko izostane poštovanje i zamijeni ga arogancija onda se neminovno javlja inat, koji nekada zaslijepi osobu tako da se tada ne bira sredstvo da se dođe do cilja, što ni u kom slučaju nije opravdano niti ispravno.
Ono što je potrebno naglasiti jeste da nečiju kompetentnost, nekompetentnost ili vrjednovanje za obavljanje imamskog posla određuje nadležni organ Islamske zajednice, a ne pojedinci iz džemata ili prolaznici, tako da ukoliko jedna osoba nije podobna za imama, to jest ne ispunjava potrebne uslove, ona nikada na to mjesto neće biti postavljena od strane Islamske zajednice. Međutim, ukoliko je već postavljena, to znači da zadovoljava potrebne uslove za rad, tako da je obavljanje namaza za njom ispravno, što znači da za džemat nema bojaznosti po pitanju ispravnosti namaza.
Džemat je dužan poštovati odluke nadležnih organa Islamske zajednice i ne smije doprinositi pojavi smutnje u džematu, ali ukoliko postoje određeni propusti imama koji nadležnom organu nisu poznati, a koji utiču na ugled imama, dužnost mu je sa istim upoznati centralu Islamske zajednice kako bi se preduzeli potrebni koraci za očuvanje imamskog ugleda, makar to značilo i prekid radnog odnosa osobi koja svojim postupcima ne zaslužuje da bude ispred džemata i predvodi ga u namazu.
Dakle, potrebna je puna saradnja džemata sa centralom Islamske zajednice, a to znači puno povjerenje u nju i ukoliko se ovaj put odabere, to će biti kraj i rješenje brojnim problemima koji se javljaju na relaciji imam-džemat.
Ukoliko džemat prikriva od nadležnih organa Islamske zajednice postupke osobe kojima se kalja imamski ugled, saučesnik je u grijehu i svi su odgovorni pred Allahom dž.š.
PITANJE: Kako će postupiti osoba koja prispije na dženaze namaz, a imam je sa džematom već otpočeo obavljanje namaza?
ODGOVOR: Događa se vrlo često da osoba prispije u džemat nakon što imam otpočne sa obavljanjem dženaze, tako da određeni dio namaza ne stigne obaviti sa imamom. Što se tiče kašnjenja na dženaze namaz, islamski pravnici imaju različita mišljenja oko načina nadoknađivanja onoga što je propušteno od namaza.
Pošto dženaze namaz ima četiri tekbira koji su rukn (farz) namaza, to jest obavezni su i namaz nije ispravan bez njih, hanefije smatraju da onaj ko zakasni zanijetit će, donijeti prvi, početni tekbir i nastaviti ostatak namaza sa imamom, vodeći računa o broju tekbira koje će imam donositi. Nakon što imam završi namaz, to jest izgovori posljednji tekbir i preda selam, onaj ko je zakasnio sam će donijeti preostali broj tekbira jedan za drugim, gdje ne mora uopšte učiti između njih ono što se inače uči u normalnim prilikama, ukoliko će se odmah pristupi nošenju mejita. Ukoliko pak neće, onda može između tekbira učiti ono što je potrebno, nakon izgovorenog četvrtog tekbira osoba će predati selam i time je namaz završen.
Ukoliko se dogodi da osoba zakasni toliko da je imam izgovorio i četvrti tekbir, u tom slučaju namaz je završen i onaj ko je zakasnio ostao je bez mogućnosti da namaz klanja sa imamom.
Izvor: fis.edu.rs; Glas islama, br. 203
