Od broja Bošnjaka na predstojećem popisu direktno će zavisiti stabilnost i budućnost BiH

BIH – Mr. Sejfudin Tokić rođen je 09. 03. 1959. godine u Gradačcu.

Osnovnu školu i gimnaziju završio je u rodnom gradu, a potom i Farmaceutski fakultet Univerziteta u Sarajevu, 1983. godine, gdje je završio i postdiplomske studije i stekao zvanje magistra iz oblasti prirodnih lijekova, 1987. godine. Objavio je preko 30 naučnih radova i kongresnih saopštenja. U četiri mandata je bio zastupnik u Parlamentarnoj skupštini BiH, predsjedavajući Doma naroda i predsjedavajući delegacije BiH u Vijeću Evrope. Posvećen je struci i aktivnostima u nevladinom sektoru. Osnivač je Helsinškog komiteta, Alternativnog ministarskog vijeća, Foruma građana Tuzle, Igmanske inicijative i niza drugih nevladinih organizacija. Član je Senata Svjetskog bošnjačkog kongresa i predsjednik Bošnjačkog pokreta za ravnopravnost naroda. Već nekoliko godina nije politički aktivan, ali njegov politički angažman ostaje upamćen po činjenici da je ukinuo prefiks „Srpski“ za 13 općina i gradova. Danas je posvećen struci i nevladinom sektoru.

Gospodine Tokiću, možete li čitateljima „BH Glasa“ objasniti suštinu, ciljeve i programska opredjeljenja Bošnjačkog pokreta za ravnopravnost naroda?

TOKIĆ: Dešavanja u posljednjih nekoliko godina, očito, pokazuju da je pozicija bošnjačkog naroda i u BiH i u zemljama regije takva da nemaju onu vrstu prava, niti ravnopravnosti kao pripadnici drugih naroda. To se prvenstveno odnosi na poziciju bošnjačkog naroda u entitetu Republika Srpska gdje je ustavno-pravno RS-a definisana kao entitet ravnopravnih naroda: Bošnjaka, Srba i Hrvata, ali u praksi se provodi potpuna diskriminacija Bošnjaka i u oblasti obrazovanja i u oblasti ostvarivanja prava u imovinskim odnosima, do prava na jezik i čitav niz drugih drastičnih kršenja prava, do očite situacije da Bošnjaci u tom entitetu, ne da nisu ravnopravni, nego nisu ni sigurni. Slična je situacija i s pozicijom Bošnjaka u Sandžaku, dakle, u Srbiji i Crnoj Gori. Sve ovo je nas opredijelilo da, uz inicijativu preko stotinu intelektualaca, pripadnika bošnjačkog naroda iz BiH i regije, formiramo organizaciju koja za krajnji cilj ima obezbjeđenje pune nacionalne ravnopravnosti Bošnjaka i jačanje nacionalnog identiteta i obezbjeđivanje bošnjačkom narodu ono što pripadnici svih ostalih naroda Balkana imaju, i u smislu prava na državu i u smislu prava na ravnopravnost u drugim državama, mimo BiH kao matične države svih Bošnjaka.

Možete li predstaviti ključne aktivnosti koje je Koalicija nevladinih organizacija „Bitno je biti Bošnjak“ do sada realizirala u BiH?

TOKIĆ: Mi smo do sada organizovali preko 50 tribina, nekoliko okruglih stolova i naučnih konferencija koje su bile posvećene isticanju značaja popisa stanovništva u BiH, kao najbitnijeg događaja nakon odbrane od agresije u proteklom ratu. Bošnjacima je u proteklih stotinu godina, administrativnim zabranama, onemogućavano da se izjašnjavaju kao pripadnici bošnjačkog naroda. To je trajalo u kontinuitetu, od Austro-Ugarske, preko Kraljevine SHS, ali i tokom komunistilčkog režima. Mi smo 1945. godine imali grb Jugoslavije s pet buktinja, dakle s pet naroda. Nije bilo mjesta za Bošnjake ni pod nazivom Muslimani, ni pod bilo kojim drugim nazivom. Tada počinje jedna drastična diskriminacija pripadnika bošnjačkog naroda koji su na popisu 1953. godine bili prinuđeni da se izjašnjavaju kao Srbi ili kao Hrvati islamske vjere. Ta potreba da se negira identitet Bošnjaka kao jednog od najstarijih naroda u ovom dijelu Evrope, dakle, od IV i V stoljeća, proističe iz velikodržavnih koncepata. Svi genocidi, ustvari, i svi pokušaji da se bošnjački narod ukloni, uništi, onemogući njegovo izražavanje kao nacionalnog identiteta pripadnika našeg naroda, imali su za cilj podjelu ili uništenje BiH… Ako je to tako, onda je popis stanovništva i izjašnjavanje Bošnjaka na ovom popisu, ustvari, direktna borba protiv svih onih koji su nas ubijali, bilo snajperima u Sarajevu, bilo kroz nezapamćene zločine tokom Drugog svjetskog rata širom BiH, bilo tokom dokazanog genocida, posebno u Srebrenici, što predstavlja uništenje jednog naroda, onda je ovaj popis naša obaveza da se izjasnimo kao Bošnjaci, jer mi se izjašnjavamo u svoje ime, za interes budućih generacija i našeg naroda, ali i u ime svih onih koji su ubijeni zato što su Bošnjaci, da ne bi bili u BiH. Broj Bošnjaka koji bude iskazan na popisu biće broj od kojeg direktno zavisi stabilnost i budućnost BiH. Što ima više bošnjačkog naroda, što je jači bošnjački narod, jača je i BiH, ne umanjujući pri tome ni za najmanji detalj doprinos pripadnika i drugih naroda. Bošnjaci su matični narod ove države kroz stoljeća i sudbina Bosne prvenstveno zavisi od Bošnjaka.

Molim Vas da objasnite kakva je suštinska razlika između Bošnjaštva i Bosanstva?

TOKIĆ: Na sceni su i danas različite nevladine organizacije koje uz pomoć centara iz Beograda i Zagreba i nekih međunarodnih faktora pokušavaju zbuniti, smanjiti broj Bošnjaka, a nas danas ima između 53% i 55% u BiH, računajući i dijasporu. Imaju iste ciljeve kao i oni koji su nas ubijali u prošlosti. Samo, ovi danas to rade perfidno kroz zbunjivanje bošnjačkog naroda otvaranjem lažnih dilema koje se, kao što vidite i sami, ne postavljaju ni pred Srbe ni pred Hrvate. Time se Bošnjacima nameće razmišljanje da se izjasne kao Bosanci, Muslimani, Hercegovci ili Krajišnici. Iole obrazovan čovjek shvatiće da je to, ustvari, brkanje između teritorijalne, odnosno, državne pripadnosti, jer mi smo svi Bosanci, kao državljani BiH, a Bošnjaci su Ustavom definisani kao konstitutivan narod. Izjašnjavanje kao „Musliman“ znači vjersko izjašnjavanje, mada je i sama činjenica da su u popisni list stavili „islamska vjeroispovijest“ suprotna suštini vjere islama, jer se mi nikom ne ispovijedamo. I taj detalj ukazuje da smo mi, ustvari, svjedoci jedne organizovane kampanje istih političkih centara, s istim ciljevima, koji su provođeni u proteklih stotinu godina i koji to žele provesti i na ovom popisu. Zato imamo namjeru doći do svakog Bošnjaka, predstaviti mu značaj popisa stanovništva i istaći činjenicu da naši dušmani, naši protivnici, neprijatelji Bosne, danas pokušavaju kroz ovaj popis, provesti iste ciljeve koje nisu uspjeli postići agresijom u proteklom ratu.

Šta nam možete reći o „Banjalučkoj deklaraciji“ i šta ona podrazumijeva u smislu podrške i solidarnosti s Bošnjacima izvan granica BiH?

TOKIĆ: To podrazumijeva da BiH predstavlja matičnu državu svih Bošnjaka… da izabrani predstavnici bošnjačkog naroda u BiH moraju brinuti o sudbini Bošnjaka izvan granica, što do sada, nažalost, nije bio slučaj i da BiH, koristeći svoju poziciju međunarodno priznate države, Dejtonski mirovni sporazum, koristi ista prava i ispostavlja iste zahtjeve prema zemljama regiona u kojima žive Bošnjaci, kao što čine Srbija i Crna Gora. Od posebnog je značaja da Bošnjaci već sada, prije ulaska BiH u Evropsku uniju, treba da stvaraju jedinstvo u nacionalnom identitetu, u svojoj kulturi, da stvaraju političko jedinstvo i da jačaju ekonomsku solidarnost, koja je prisutna kod drugih naroda, jer Bošnjaci će imati onu poziciju, onaj uticaj i onaj značaj, koliko se budu organizovali, koliko budu brinuli jedan o drugom i koliko budu zajednički nastupali. To je prevashodna uloga i zadatak formiranja Bošnjačkog pokreta za ravnopravnost naroda.

Popis će se, po svoj prilici, prolongirati za oktobar 2013. godine. Kako općenito planirate iskoristiti ovo dodatno vrijeme za kampanju koju vodite i da li ste nešto planirali da se realizira u BH dijaspori?

TOKIĆ: Skoro svakodnevno imamo tribine, razgovore u BiH. Punu saradnju i pomoć imamo od Islamske zajednice u BiH i od najvećeg dijela akademske zajednice. Očekujemo saradnju i s našom dijasporom, kako bi zajednički ovaj popis stanovništva proveli na način da bošnjačka prava ne budu porušena i da, u krajnjoj liniji, popis stanovništva ima realnu sliku strukture stanovništva, da ne dozvolimo ovim centrima koji Bošnjake pokušavaju razdijeliti na Bosance, Muslimane i sl., da ostvare svoje namjere, jer to čine s ciljem umanjenja političkog uticaja i značaja Bošnjaka u BiH i ukupno u Evropi. Tu nam je potrebna saradnja s dijasporom i mi smo već uspostavili saradnju s određenim nevladinim organizacijama u dijaspori i nekim džematima i ja vjerujem da će, s približavanjem termina popisa naša saradnja jačati, kako bi ovaj važan posao, najvažniji poslije odbrane od agresije, važniji i od bilo kakvih političkih izbora ili previranja, ako Bog da, uspješno realizovali.

Možete li reći nešto više o načinu na koji će se provesti popis BH državljana van BiH?

TOKIĆ: Mi nemamo još uvijek urađene sve podzakonske akte i uredbe kojima će se definisati detalji provođenja popisa, ali ono što mogu odgovorno reći, najbitinije je da iz dijaspore, bar po jedan član domaćinstva, dođe u vrijeme popisa, koje će se poklapati djelom sa Kurban-bajramom, jer to će imati dalekosežan značaj za Bošnjake. Stoga, već sada apelujem na pripadnike bošnjačkog naroda u dijaspori da dođu u BiH u ovom periodu. Postoji mogućnost popisa i internetom, ali to nema onu snagu uključenja naše dijaspore u strukturu stanovništva BiH, a to je ona struktura na kojoj se gradi Ustav BiH, na kojoj se gradi struktura zaposlenih u državnim organima i dr. BiH je definisana kao država Bošnjaka, Srba, Hrvata i Ostalih, dakle, svi Bošnjaci koji se ne upišu kao Bošnjaci, idu u kategoriju Ostali, bez mogućnosti odlučivanja o strateškim odlukama koje se tiču budućnosti BiH.

Koja pitanja u popisnim obrascima za inozemstvo smatrate najbitnijim?

TOKIĆ: Nema nikakve dvojbe da će značaj popisa biti iskazan kroz etničku pripadnost i kroz maternji jezik (podvukao I.H.). Bošnjaci mogu govoriti bosanskim jezikom, biti Bošnjaci, a ne pripadati islamskoj vjeri. Zato su ova dva popisna pitanja najznačajnija za sudbinu bošnjačkog naroda, pogotovo na ovom popisu.

Čitatelje „BH Glasa“ će interesirati da li imate u planu neke od ovih aktivnosti provoditi u Danskoj?

TOKIĆ: Vrlo rado ćemo se odazvati svakom pozivu. Molio bih dijasporu da na svaki način pomogne u ovoj historijski značajnoj aktivnosti, te da razgovaraju o ovim pitanjima u krugu svoje porodice i kroz druženja u džematima i klubovima i da, ako su u mogućnosti, finansijski podrže Bošnjački pokret za ravnopravnost naroda. Naša web stranica je otvorena: www.bosnjacki-pokret.org i na njoj se mogu pregledati svi video snimci naših aktivnosti. Mi ćemo uz dobru saradnju i s dijasporom prevazići sve poteškoće i probleme i ako Bog da, nakon popisa, imaćemo nadpolovičnu većinu Bošnjaka. To će značiti veću sigurnost i Bošnjacima i drugim narodima i bolju stabilnost BiH, jer ćemo na ovaj način spriječiti nakane onih koji zagovaraju referendume i nestanak suverene države BiH. Koristim se ovom prilikom i upućujem selame i pozdrave svim Bošnjacima i svim građanima u BH dijaspori.

(ligazasandzak)