Kosovo – U rezoluciji o kojoj će se rapravljati, EP poziva na demontiranje paralelnih institucija na sjeveru koje održava država Srbija.
Spoljnopolitički odbor Evropskog parlamenta (EP) raspravljat će popodne o nacrtu dvije rezolucije u kojima se izražava snažna podrška evropskim integracijama Srbije i Kosova.
U nacrtu rezolucije o Srbiji, koju je pripremio izvjestilac EP-a Jelko Kacin, Evropsko vijeće se poziva da što prije odredi datum početka pregovora o pridruživanju pod uslovom da srpske vlasti zadovolje ključne kriterije i nastave reforme.
Od srpskih vlasti traži se da istraju u reformama i razvoju regionalne saradnje.
U prijedlogu rezolucije, koja, ustvari, predstavlja godišnji izvještaj EP-a o napretku Srbije ka članstvu u EU-u, srpske vlasti se ohrabruju da nastave borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala i da do kraja ispitaju 24 sporne privatizacije na koje je Parlament ranije upozoravao.
Kritički tonovi
“Parlament se nada da će proaktivna uloga prvog potpredsjednika Vlade (Aleksandra Vučića) na ovom polju biti plodonosna”, piše u nacrtu u koji je Tanjug imao uvid.
Ovogodišnji izvještaj sadrži i kritičke tonove, posebno u vezi sa zabranom oktobarske Parade ponosa, položajem medija i izjavama pojedinih zvaničnika kojima se negiraju ratni zločini iz devedesetih.
Kada je riječ o Kosovu, nacrt rezolucije poziva EU da nastavi sa pripremama za potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, iako u samoj Uniji ne postoji konsenzus o priznavanju nezavisnosti Kosova.
Evropska komisija je ranije ove godine počela sa izradom Studije o izvodljivosti, uz obrazloženje da eventualno potpisivanje SSP-a ne bi prejudiciralo status Kosova.
Kao i ranijih godina, pet zemalja EU-a koje još nisu priznale Kosovo se u nacrtu rezolucije pozivaju da to učine, uz pozivanje na mišljenje Međunarodnog suda pravde da proglašenjem nezavisnosti nije prekršeno međunarodno pravo.
U dokumentu koji će se naći pred poslanicima se odlučno odbacuje mogućnost podjele Kosova, ali se prištinske vlasti pozivaju da “preduzmu dalje korake kako bi se približile srpskoj manjini, naročito na sjeveru i da poboljšaju saradnju sa svim kosovskim Srbima.”
Istovremeno, EP poziva na demontiranje “paralelnih institucija na sjeveru koje održava država Srbija, a posebno bezbjednosnih i pravosudnih organa”, dok se za finansiranje škola i bolnica traži da bude transparentno “u skladu sa Ahtisarijevim planom”.
U izvještaju se veoma oštro kritikuje nedostatak napretka u izgradnji pravne države i suzbijanju organizovanog kriminala, a konstatuje se i da na Kosovu ne postoji funkcionalan program zaštite svjedoka.
Razmatranje napretka
“Pozivamo kosovske vlasti da iskažu političku volju i hrabrost da se obračunaju sa korupcijom na visokom nivou”, kaže se u nacrtu rezolucije u koji je Tanjug imao uvid.
U oba dokumenta EP-a pohvaljuje se početak političkog dijaloga Beograda i Prištine, a dvije strane se pozivaju da na tom putu istraju.
Nakon današnje rasprave, očekuje se da poslanici podnesu amandmane na predložene nacrte, o čemu će se u EP-u ponovo raspravljati početkom sljedeće godine.
Iako rezolucije EP-a nemaju obavezujuću snagu, očekuje se da Evropsko vijeće, koje će na samitu 13. i 14. decembra razmatrati napredak zemalja Zapadnog Balkana u procesu proširenja, uzme u obzir oba ova dokumenta prilikom donošenja zaključaka.
(balkans.aljazeera)
