Mehov krš i Milanova džamija

12
137

Kad neki Novopazarac kaže da stanuje u „Sivom domu“ to ne znači da je kao maloljetnik imao problema sa zakonom, nego da ima stan u zgradi u Ulici Stefana Nemanje u centru grada, građenoj prije dvadesetak godina, kada je bila popularna serija o zbivanjima u vaspitno-popravnoj ustanovi.

Obilje sivog betona bilo je presudno za naziv zgrade. Stanari zgrade „Lepa Brena“ ne moraju ni da vole narodnu muziku, niti da imaju bilo kakve veze sa poznatom pjevačicom. Četvorospratno zdanje nastalo je početkom osamdesetih godina prošlog vijeka, izdvajalo se od okolnih, tada samo prizemnih kuća visinom, „stasom“ pa je zgrada dobila to ime. Zrele godine malo su naborale fasadu nekadašnje lepotice, ali – ime je ostalo.

Ko kumuje novopazarskim građevinama teško je dokučiti. Nekada ime bude određeno izgledom, nekada mjestom, a nekada namjenom. Najuži centar Novog Pazara oivičen je dvema polukružnim zgradama, pa je i njihov poluzvanični naziv „stara lučna” i „nova lučna“, a stanovi u „pendrek zgradi“ namijenjeni su uglavnom zaposlenima u policiji.

Nekada se iz naziva građevina u Novom Pazaru moglo saznati čiji su, ko su im vlasnici ili ktitori. Postoji i sada Isa-begov hamam iz 15. vijeka koji je sagradio utemeljivač grada Isa-beg Ishaković, zatim Amir-agin han iz 17. veka. I sada, doduše sa promijenjenom namenom, postoje i zgrade u kojima je bio Vukosavljevića hotel ili Čavića kuća. Veliki broj novopazarskih džamija nosi imena po svojim graditeljima i ktitorima, pa postoje Gazi Sinan-begova džamija, Ahmet vojvodina, Hadži Huremova, Hajrudin džamija, Hadži Šefkova i mnoge druge iz čijih naziva se može saznati ko ih je gradio ili ko je dao najveći prilog za njihovu izgradnju.

I novopazarski sokaci su nekada nosili nazive po najbrojnijim i najmoćnijim familijama koje su tu živjele. I sada se, umjesto zvaničnih naziva ulica, može čuti za Hoćanski sokak, Šuševića sokak, Aguševića sokak… Posljednjih decenija u lokalnoj geografiji najpoznatiji je bio „pijani sokak“ u centru grada. Zvanični naziv je Bulevar AVNOJ-a, ali je nekoliko kafana u nizu imalo jači uticaj na narod kao „kuma“ od historije.

U davanju imena nekih građevina ili dijelova grada ponekad ulogu odigra i inat ili sitna zloba. Kada je prošle jeseni počelo uređenje glavne ulice u centru grada, Ulice 28. novembra, gradonačelnik Meho Mahmutović je obećavao da će radovi biti završeni prije zime. Pao snijeg, ponestalo para a ulica ostala raskopana i na njoj gomile cijevi, pijeska, kamene kocke… Politički oponenti gradonačelnika Mahmutovića i gradske vlasti gradilište nazvaše „Mehov krš“. Naziv se „lijepio za uši“ zbog blizine istoimenog graničnog prijelaza ka Crnoj Gori.
Srećom, ovog leta krša na glavnoj ulici nestade, umjesto njega uređena je pešačka zona sa fontanom na početku. Sličnost sa sarajevskom Baščaršijom je očigledna. Gradonačelnik Mahmutović je ostao bez krša kao „zadužbine“, a u šetnju uređenom pješačkom ulicom dovodio je i naše ministre i američku ambasadorku. Na uređenoj glavnoj gradskoj ulici maturanti su plesali za Evropu, umjesto automobila sada pješak u ovoj ulici mora da zaobiđe samo kafanske stolove.

Od brojnih novopazarskih džamija jedna se izdvaja – prošle godine u naselju Ćeramidžinica završena je Stambol džamija. Pored mjesta gdje se nalazi nekad je prolazio put za carski Stambol. Za razliku od drugih, ova džamija ima dva minareta. U narodu je sve češće zovu – Milanova džamija. U neposrednoj blizini džamije je kuća narodnog poslanika i predsjednika novopazarskih radikala Milana Veselinovića. Dok nije sagrađena džamija, Milanova kuća je bila općepoznato odredište za taksiste i one što ne poznaju dovoljno ovaj kraj Novog Pazara.

Autor: Slavka Bakračević

Izvor: Politika.rs

Kad neki Novopazarac kaže da stanuje u „Sivom domu“ to ne znači da je kao maloljetnik imao problema sa zakonom, nego da ima stan u zgradi u Ulici Stefana Nemanje u centru grada, građenoj prije dvadesetak godina, kada je bila popularna serija o zbivanjima u vaspitno-popravnoj ustanovi. Obilje sivog betona bilo je presudno za naziv zgrade. Stanari zgrade „Lepa Brena“ ne moraju ni da vole narodnu muziku, niti da imaju bilo kakve veze sa poznatom pjevačicom. Četvorospratno zdanje nastalo je početkom osamdesetih godina prošlog vijeka, izdvajalo se od okolnih, tada samo prizemnih kuća visinom, „stasom“ pa je zgrada dobila to ime. Zrele godine malo su naborale fasadu nekadašnje lepotice, ali – ime je ostalo.
Ko kumuje novopazarskim građevinama teško je dokučiti. Nekada ime bude određeno izgledom, nekada mjestom, a nekada namjenom. Najuži centar Novog Pazara oivičen je dvema polukružnim zgradama, pa je i njihov poluzvanični naziv „stara lučna” i „nova lučna“, a stanovi u „pendrek zgradi“ namijenjeni su uglavnom zaposlenima u policiji.
Nekada se iz naziva građevina u Novom Pazaru moglo saznati čiji su, ko su im vlasnici ili ktitori. Postoji i sada Isa-begov hamam iz 15. vijeka koji je sagradio utemeljivač grada Isa-beg Ishaković, zatim Amir-agin han iz 17. veka. I sada, doduše sa promijenjenom namenom, postoje i zgrade u kojima je bio Vukosavljevića hotel ili Čavića kuća. Veliki broj novopazarskih džamija nosi imena po svojim graditeljima i ktitorima, pa postoje Gazi Sinan-begova džamija, Ahmet vojvodina, Hadži Huremova, Hajrudin džamija, Hadži Šefkova i mnoge druge iz čijih naziva se može saznati ko ih je gradio ili ko je dao najveći prilog za njihovu izgradnju.
I novopazarski sokaci su nekada nosili nazive po najbrojnijim i najmoćnijim familijama koje su tu živjele. I sada se, umjesto zvaničnih naziva ulica, može čuti za Hoćanski sokak, Šuševića sokak, Aguševića sokak…
Posljednjih decenija u lokalnoj geografiji najpoznatiji je bio „pijani sokak“ u centru grada. Zvanični naziv je Bulevar AVNOJ-a, ali je nekoliko kafana u nizu imalo jači uticaj na narod kao „kuma“ od historije.
U davanju imena nekih građevina ili dijelova grada ponekad ulogu odigra i inat ili sitna zloba. Kada je prošle jeseni počelo uređenje glavne ulice u centru grada, Ulice 28. novembra, gradonačelnik Meho Mahmutović je obećavao da će radovi biti završeni prije zime. Pao snijeg, ponestalo para a ulica ostala raskopana i na njoj gomile cijevi, pijeska, kamene kocke… Politički oponenti gradonačelnika Mahmutovića i gradske vlasti gradilište nazvaše „Mehov krš“. Naziv se „lijepio za uši“ zbog blizine istoimenog graničnog prijelaza ka Crnoj Gori.
Srećom, ovog leta krša na glavnoj ulici nestade, umjesto njega uređena je pešačka zona sa fontanom na početku. Sličnost sa sarajevskom Baščaršijom je očigledna. Gradonačelnik Mahmutović je ostao bez krša kao „zadužbine“, a u šetnju uređenom pješačkom ulicom dovodio je i naše ministre i američku ambasadorku. Na uređenoj glavnoj gradskoj ulici maturanti su plesali za Evropu, umjesto automobila sada pješak u ovoj ulici mora da zaobiđe samo kafanske stolove.
Od brojnih novopazarskih džamija jedna se izdvaja – prošle godine u naselju Ćeramidžinica završena je Stambol džamija. Pored mjesta gdje se nalazi nekad je prolazio put za carski Stambol. Za razliku od drugih, ova džamija ima dva minareta. U narodu je sve češće zovu – Milanova džamija. U neposrednoj blizini džamije je kuća narodnog poslanika i predsjednika novopazarskih radikala Milana Veselinovića. Dok nije sagrađena džamija, Milanova kuća je bila općepoznato odredište za taksiste i one što ne poznaju dovoljno ovaj kraj Novog Pazara.


Sandžak PRESS pratite putem Facebook | Twitter | Android| iPhone

Stavovi iznešeni u ovom tekstu su autorovi i moguće je da isti ne predstavljaju stavove naše redakcije.
Komentari su vlastita mišljenja autora i redakcija zadržava pravo brisanja vulgarnih i uvredljivih komentara.

12 KOMENTARI

  1. E glupsone jedan pa vama je droga u krvi.Pogledaj jedan skup gde se okupe ljudi koji su uz Muftiju pa nadji nekog necasnog,a pogledaj vas i prasimove,necu da kazem svi ali dobar broj su dileri i korisnici,pogledaj malo!!

  2. OVAKO SRBIN PRASIM LJAJIC BRANI INTERESE SRBIJE!!
    Da li je ovakav ikad bio kad je u pitanju Sandzak??

    Ministar za rad i socijalnu zaštitu Srbije Rasilj Ljajić izjavio je da se od Beograda indirektno traži da prizna Kosovo, i dodao da će put Srbije ka EU, ipak, biti duži nego što se očekivalo jer je sada aktuelno rešavanje kosovskog pitanja.

    “Ako neko misli da bi sad naša kooperativnost i naše priznanje kosovske nezavisnosti, jer to je ono što traže faktički od nas, ne direktno, ali indirektno – ubrzali taj put, ja sam više nego uveren da bi to na kratak rok možda pomaklo naše evropske integracije, ali da taj put u suštini ne bi bio ništa brži”, rekao je Ljajić.
    Video kamera – nagrada

    On je napomenuo da postoje uslovi koji se moraju ispuniti, a da bi istovremeno takav scenario priznanja mogao da izazove veliku unutrašnju političku nestabilnost.

    “Da razgolitimo stvari do kraja: takav scenario bi verovatno prouzrokovao masovni egzodus Srba sa Kosova. Niste dobili ubrzane integracije, a dobili ste unutrašnju nestabilnost, koja, opet, može da ukoči sve, posebno ekonomske reforme. Mi se zaista krećemo na ivici noža, to je tačno, ali to je zato što je naša pozicija takva, ona je nasleđena”, dodao je Ljajić.

    On je rekao da će se Srbija suočavati sa pritiscima i da sada traži način da im odoli, a da se ne konfrontira sa najznačajnijim političkim faktorima u međunarodnoj zajednici.

    Ljajić je rekao da bi bilo odlično da Srbija može da rezoluciju o Kosovu piše u saradnji sa Briselom i Vašingtonom, ali da je pitanje koliko je to realno.

    “Do 8. septembra postoji teoretska mogućnost, ali ja nisam siguran da je to realno, da se može doći do teksta koji će biti kompromisan”, istakao je Ljajić. On je naglasio da cilj treba da budu pregovori, ali da se pre toga mora postići što širi konsenzus srpske političke elite.

    “Verujem da je dugoročno rešenje i u interesu Albanaca, jer imaju nepriznatu državu, koja nije članica međunarodnih organizacija, nije članica UN. To je dugoročno neodrživo, kao što je neodrživo stanje za srpsku zajednicu na Kosovu”, rekao je Ljajić.

    On je dodao da niko ne očekuje da se vrati šta je bilo i da Srbija upravlja Kosovom, ali je istakao da je sadašnje rešenje nepravedno.

    “Ja sam, svojevremeno, i pre krize pisao da je podela najpravednije rešenje kosovske krize, jer ste imali podeljeno društvo i za vreme kralja, i za vreme Tita, i za vreme Miloševića. Plašim da je sada kasno za podelu, jer to međunarodna zajednica neće prihvatiti”, rekao je Ljajić.

  3. Slusaj ti seade govno Ugljaninovo vas je Ugljanin posro pa bi mu sad svi govno pojeli,takve mrcine treba da idu samo u crkvu jer cetnicima nije mjesto u Dzamiju,vi ste svi jedne fukse prodane koji bi za 100 eura prodali porodicu kao sto ste prodali vjeru i cast za rad neke funkcije jer u SDA su ostali samo oni otpadnici bez trunke morala,popisam vam se na Ugljanina i Prasima!!!!

  4. slika na kojoj je stanbol dzamija prikazana je samo sa jednim minaretom,vi diskriminisete nase dzamije sad cemo mi da najavimo proteste da blokiramo ulice zbog ovog diskriminatorskog cina trazimo hitan razgovor sa presednikom drzave,trazimo ostavku minista vera i cele vlade.oformili smo odbor koji ce da ispita celu siuaciju!samo me zivo interesuje jel vam krivo kad se upale kandili na STANBOL DZAMIJI!ovo je druga po ljepoti dzamija na teritoriji sandzaka ona najlepsa je jos uvijek zatvorena !!!!

  5. Ne bih prenosio i ponosio se tekstom stare miloševićeve četnikuše Slavke Bakračević. Cijeli tekst je napisala samo da bi našu ljepoticu Stambol džamiju nazvala Milanova džamija. Vi ste se tu upecali. Allah vam se smilovao.

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Ova web stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.