Malina stiže – čeka se otkupna cijena, a berača nema?

1
26

Po oglasima i na društvenim mrežama već se traže radnici za branje malina, a na jednom od njih je navedeno da je dnevnica 3000 dinara uz obezbeđen prevoz. I ne traže samo valjevski malinari berače, već su sve češći i oglasi proizvođača malina iz ariljskog kraja.

U valjevskom kraju, malina se gaji na oko 1.500 hektara, ali se poslednjih godina beleži trend smanjenja površina jer proizvođači nisu više tako sigurni u otkupnu cenu i plasman. Dok standardne sorte malina poput vilameta koja se najviše gaji u Kolubarskom okrugu, tek treba da donesu zreo plod, pojedini proizvođači dvorodnih sorti počeli su da beru prve plodove. Aleksandar Todorić iz sela Gunjaci kod Osečine, na 20 ari gaji dvorodnu malinu, ali je na njegovom imanju zastupljena i sorta vilamet i glen ampl.

„Dvorodu malinu gajim na oko 20 ari površine i ona može biti profitabilna jer stiže prva, a roda ima i u jesen. Ipak, većina nas je vezana za otkupljivače i hladnjačare, to ide na veliko, a dvorodna bi mogla da ide na pijac ili u trgovinu. Prošle godine dvorodnu malinu trebalo je pokositi, ali to nisam uradio, zato je ona i stigla ovako rano. Inače zrije bar dve sedmice pre vilameta, a ima roda skoro do mrazeva“, kaže Todorić i napominje da malinjake treba održavati, a čim se zapuste bude i do 30 odsto roda manje.

Ko su momci koji su proizvodnju organske maline podigli na viši nivo?

„Ono što budemo imali prodaćemo hladnjači sa kojom imamo ugovor, ali ne znamo još kakva će biti otkupna cena. Realno bi bilo bar oko dva evra.“

„Malina je završila svoje“
Malinari nisu optimisti po pitanju otkupne cene i kako da nađu berače. Sa druge strane, Nebojša Birčanin iz sela Suvodanje nije optimista kada je u pitanju ovogodišnja otkupna cena.

„Mislim da je malina završila svoje i da nestaje polako. Nekad sam imao pola hektara pod malinom, a sad samo 15 ari. Iz godine u godinu ista priča oko otkupne cene, najavljuje se da će biti dobra, a kad berba počne – cena padne. Stanje na terenu sa malinjacima ni ove godine nije dobro, dosta je zapuštenih malinjaka, pa će i rod biti nešto manji, a uz to pitanje je i kako naći i platiti berače“, kaže Birčanin.

Nadaju se dobroj ceni, ali problem – radna snaga
Veroljub Stanić iz sela Drenaić napominje da velikih količina maline ove godine neće biti, ali da su hladnjače prodale prošlogodišnje zalihe, pa se nada dobroj otkupnoj ceni.

Opada prinos i kvalitet malina u Srbiji

„Malinjaci su loši ove godine, biće manje roda, pa očekujem bolju cenu. Neće to biti ko zna koliko da se ubere, ali će problem biti naći radnu snagu. Ja imam više od jednog hektara maline, radiću ono što treba da dobijem plod, ali ko će ga brati, ne znam“, pita se Stanić.

Po oglasima i na društvenim mrežama već se traže radnici za branje malina, a na jedom od njih je navedeno da je dnevnica 3.000 dinara uz obezbeđen prevoz. I ne traže samo valjevski malinari berače, već su sve češći i oglasi proizvođača malina iz ariljskog kraja.

Jedan deo zasada za ranu proizvodnju
Stručnjaci su i prošle godine upozoravali da se o malinjacima sve manje vodi računa i da se uobičajeni posao u jesen preskače, pa je to primetno i ove sezone. Ono što je dobro, prema rečima Jovana Milinkovića, stručnog saradnika za voćarstvo Poljoprivredne stručne i savetodavne službe Valjevo, jeste da je protekla zima bila blaga i nije bilo mrazeva koji bi oštetili izdanke, a vegetacija je krenula relativno rano, pa je i rod maline već stigao.

„Dvorodne maline u ovim krajevima nema puno, mali je rod, pa bi proizvođači mogli postići dobru cenu. Malinu niko ne uvozi i oni koji je imaju u ovom periodu mogu se nadati dobroj ceni. Mali je broj onih proizvođača koji su ostavili nepokošene zasade, pa bi ovako nešto možda moglo biti interesantno, da ukoliko se obezbedi tržište, malinari bi jedan deo zasada mogli ostavljati za ranu proizvodnju“, napominje Milinković.

Stručnjaci ništa ne očekuju od Radne grupe za malinu, a proizvođači sistemsko rešenje?

Za rešavanje problema malinara, formirana je i radna grupa Vlade Srbije koja bi trebalo da sagleda situaciju na terenu i da se utvrdi gde su najveći problemi, počev od proizvodnje sadnica, pa do plasmana proizvoda. Na osnovu toga, bile bi donete i mere za strateško rešavanje postojećih problema malinara.

Izvor: agroklub.rs


Sandžak PRESS pratite putem Facebook | Twitter | Android| iPhone

Stavovi iznešeni u ovom tekstu su autorovi i moguće je da isti ne predstavljaju stavove naše redakcije.
Komentari su vlastita mišljenja autora i redakcija zadržava pravo brisanja vulgarnih i uvredljivih komentara.

1 komentar

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Ova web stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.