Ranije je Sandžak brojao nekoliko desetina hafiza, čuvara Allahove Knjige. Kasnije, pod uticajem komunizma, taj se broj smanjivao sve dok nije potpuno isčezao. Učenje Kur’ana napemet je bila tradicija muslimana u Sandžaku i oni je nisu izgubili zato što nisu imali afiniteta i talenta za time.
Glas islama: Dugo se govorilo o otvaranju Škole Kur'ana, što se napokon i desilo. Možete li nam reći od kada datira ta inicijativa i kako je došlo do samog otvaranja?
Malić: Inicijativa za otvaranje škole ovakvog tipa potiče još od nastanka prvih obrazovnih ustanova Mešihata Islamske zajednice. Nekoliko puta su muderisi i profesori kroz vannastavne aktivnosti i kružooke (halke) pokušavali oživjeti instituciju hifza koja je bila zamrla u zadnjih nekoliko decenija. Konačno, ozbiljniji razgovori i aktivnosti o školi Kur'ana su počeli 2007. godine kada je Mešihat posjetio predstavnik Rabitine organizacije za uspostavljanje škola Kur'ana u svijetu. Međutim, dalju saradnju sa organizacijom i konačno realizaciju dugogodišnjeg sna svih muslimana da se otvori Škola Kur'ana prekidaju iscenirani problemi i atak na Islamsku zajednicu.
Konačno, 2009. godine, ponovo je pokrenuta inicijativa o otvaranju Škole Kur'ana. Turska fondacija „Ilmi yayma cemiyeti“, posredstvom velikog sandžačkog dobrotvora Ridvana Sandžaklija, daje određena sredstva kojim je renoviran dobar dio zgrade. Početkom 2010. godine, Mešihat Islamske zajednice osniva Savjet za da'wu na čijem čelu postavlja Nedžad-ef. Hasanovića, koji koristi bliske veze sa turskim fondacijama, tako da je zgrada predviđena za Školu Kur'ana za veoma kratak vremenski period osposobljena za normalno funkcionisanje i izvođenje nastave.
Mešihat je osnovao i koordiciono tijelo za uspostavljanje Škole Kur'ana koje su, osim Nedžad-ef. Hasanovića činili hafizi dr. Almir Pramenković, Abdurrahman Kujević i Irfan Malić. Kada je zgrada u potpunosti urađena, izabran je nastavno-naučni kolektiv od petnaestak visokostručnih profesora, profesorica i predavača. Svečano otvorenje Škole je upriličeno u petak, 09.04.2010. godine, nakon džume namaza. Na svečanosti je prisustvovao veliki broj vjernika, kao i službenika Islamske zajednice, a Školu je, nakon obraćanja, svečano otvorio predsjednik Mešihata i glavni muftija Muamer-ef. Zukorlić, simboličnim skidanjem prekrivača sa natpisa Škole Kur'ana Časnog.
Glas islama: Vjerujem da je velika čast, ali i odgovornost biti na čelu ovako važne ustanove. Kako se Vi snalazite u svemu tome?
Malić: Počast je i zadovoljstvo biti u službi Kur'an-i-Kerimu, raditi na afirmaciji kur'anske edukacije i podizanju svijesti kod ljudi. Poslanik Muhamed a.s. je rekao: „Najbolji među vama je onaj koji nauči Kur'an, pa druge ljude počne njime podučavati.“ Takođe je Alejhiselam rekao: „Oni koji uče Kur'an su u Allahovoj zaštiti i okrilju i oni su Njegovi posebni robovi.“ Međutim, svaka počast i blagodat povlače za sobom i odgovornost. Otvaranje Škole Kur'ana je za sve nas novi momenat, novi zadatak i emanet koji treba ponijeti. Optimista sam kada je u pitanju prosperitet ove škole, inšallah, ali sam i svjestan da se na putu ka tome mora puno truda uložiti. Sama činjenica da smo odmah na početku imali tri stotine upisanih uliva nam optimizam i nadu, jer naš narod umije prepoznati i baštiniti ono što je dobro i vrijedno. Angažovan sam i na drugim poslovima, ali upravljati Školom Kur'ana Časnog zahtjeva više kreativnosti, konstruktivnih ideja i strpljivosti. Kur'an je vječita inspiracija i motivacija za vjernika i on nam daje snagu i uliva moral i volju. Tim visoko stručnih profesora koji su upošljeni u ovoj školi je radostan zbog ove počasti, ali je i svjestan emaneta i odgovornosti. Zato će nastojati da pruži sve od sebe da pokaže kvalitet, revnosnost i dosljednost emanetu koji koji su preuzeli.
Glas islama: Institucija hifza, učenja Kur'ana napamet u Sandžaku u jednom periodu je bila u zastoju. Šta će ova Škola Kur'ana donijeti vjernicima Sandžaka?
Malić: Ranije je Sandžak brojao nekoliko desetina hafiza, čuvara Allahove Knjige. Kasnije, pod uticajem komunizma, taj se broj smanjivao sve dok nije potpuno isčezao. Učenje Kur’ana napemet je bila tradicija muslimana u Sandžaku i oni je nisu izgubili zato što nisu imali afiniteta i talenta za time. Naprotiv, institucija hifza bila u zastoju jer su drugi tako htjeli, odvraćajući muslimane od njihove vjere i tradicije. Allahovom dž.š. voljom tradicija se polako počela vraćati, institucija hifza se počela oživljavati i svijest o učenju Kur’ana napamet počela je rasti, pa smo u zadnjih par godina ponovo počašćeni čuvarima Allahove knjige. Sad imamo ljude koji su “probili led” i spremni su i drugima prenijeti svoje znanje i iskustva. Zadatak Škole Kur’ana je, između ostalog, iznjedriti plejadu tih posebnih Alahovih robova i time, u ovim teškim vremenima, ovom kraju obezbijediti Allahovu pomoć, milost i berićet. Želimo skrenuti tračak te svjetlosti i na nas, jer nam je mrak gust i još puno nam svjetla treba. “Mi smo objavili Kur’an i mi ćemo ga čuvati.” Nadati se je da će Uzvišeni Allah dž.š. čuvati ono mjesto u kome ljudi čuvaju i poštuju Kur’an. Poslanik a.s. je rekao: “Neće se ljudi sakupiti u jednom mjestu radi učenja i izučavanja Kur’ana, a da im Allah neće spusti mir, sigurnost i zadovoljstvo, da ih Allahova milost neće prekriti..” Škola će osposobiti veći broj ljudi za pravilno učenje Kur’ana. Želja nam je da ne ostane muslimanska kuća u kojoj se ne uči bar nešto iz Kur’ana. Intencija Škole je podići kod naroda svijest i izgraditi poštivanje prema Allahovoj riječi, privoljeti i omiliti ljudima Kur’an, kako sa aspekta učenja (čitanja) i razmišljanja o kur’anskim porukama i poukama, tako i sa aspekta prakticiranja njegovih veličanstvenih propisa.
Glas islama: Vi ste hafiz Kur'ana. Opišite nam kako je to bilo kada ste Vi učili hifz, a kako je danas?
Malić: Svako vrijeme ima svoje specifičnosti, prednosti i probleme. Još kao učenik u Medresi imao sam jaku želju učiti Kur’an napamet, ali nisam imao muhafiza, mentora. Tek nakon što sam otišao na studije u Siriju i našao mentora, uspio sam, uz Allahovu pomoć, ostvariti želju. Uloga muhafiza je izuzetno velika i važna, jer on pored znanja kandidatu nudi i lična iskustva, savjetuje ga i pomaže mu da lakše dođe do željenog cilja. Uostalom, Kur’an se i prenio s koljena na koljeno, a prvi muhafiz i mentor bio je Muhamed a.s. U Damasku sam katkad morao nekoliko kilometara prelaziti, taksijem ili autobusom, da bih došao do svog muhafiza i preslušao stranice. Danas naši kandidati imaju na jednom mjestu na raspolaganju nekoliko muhafiza i, hvala Allahu, veoma lijepe uslove. Puno im je olakšano i nadati se je da će to, ako Bog da, iskoristiti.
Glas islama: Kakvi su uslovi za rad i jeste li uspjeli da nabavite svu opremu koja Vam je potrebna da bi polaznici Škole postizali dobre rezultate?
Malić: Uspjeli smo, hvala Allahu, pribaviti skoro sve što je potrebno Školi za uspješan rad i nesmetano funkcionisanje. Trenutno imamo četiri učionice. Tri su klasične sa klupama i tablom, opremljene savremenom opremom, kompjuterima, video-bimovima i ozvučenjem. Četvrta je tzv. hafizhana, predviđena za polaznike četvrte kategorije, za učenje Kur’ana napemet. U njoj su šiltat i peštahte za mushafe, zastrta je tepisima i podsjeća na mesdžid.
Glas islama: Koliko polaznika je do sada upisano u Školu?
Malić: Za dvadesetak dana koliko je trajao upis upisano je preko tri stotine kandidata. To nas čini ponosnim jer govori da ljudi imaju povjerenja u odgojno-obrazovne ustanove Islamske zajednice. Jedan broj upisanih je odustao zbog privatnih obaveza, tako da u ovom prvom mjesecu rada Škole Kur’ana nastavu aktivno prati 270 polaznika raspoređenih u svim nivoima.
Glas islama: Kakav je program rada i nivoi znanja koje će polaznici steći?
Malić: Nastava se izvodi u četiri nivoa. Prvi nivo podrazumijeva učenje arapskog alfabeta i čitanje riječi. Kandidat u ovom stupnju ovlađuje vještinama pravilnog izgovora svakog harfa. Drugi nivo je učenje Kur’ana uz primjenu osnovnih tedžvidskih pravila. Kandidat se osposobljava da sam uči Kur’an pravilno i razgovijetno. Mislim da su ova prva dva nivoa dužni pohađati svi muslimani, vjernici, jer je pravilno učenje Kur’ana obligatna dužnost. Uzvišeni Allah dž.š. u imperativnoj formi kaže: “Uči Kur’an polako, pravilno i razgovjetno.” Treći stupanj je učenje Amme džuza napamet, a to je dvadeset zadnjih stranica u Mushafu u kojima su uglavnom sabrane kraće sure. Četvrti nivo je učenje napamet cijelog Kur’ana. Plan i program Škole predviđa da kandidat u roku od dvije, najviše tri godine nauči Kur'an. Do sada imamo par kandidata sa po nekoliko naučenih džuzeva napamet.
Glas islama: Imate li za sve nivoe Škole odgovarajući nastavni kadar i ko su predavači u Školi?
Malić: Sva četiri nivoa nastave su pokrivena visoko stručnim kadrom. Naši profesori su se već ranije dokazali znanjem, iskustvom i uspješnim radom kao predavači u Medresi, imami ili mualimi. Među njima imamo jednog doktora nauka i tri hafiza. Ovakav tim može da podmiri potrebe Škole.
Glas islama: Prošlo je više od mjesec dana rada škole. Može li se već govoriti o postignutim rezultatima?
Malić: Najveći uspjeh je to što Škola, uz Allahovu pomoć, uspješno funkcioniše. Obzirom da je učenje Kur’ana proces koji zahtijeva brižnu pažnju i duži vremenski period, pravi rezultati će se, ako Bog da, vidjeti tek poslije završetka ovog tromjesečija. Naravno da i sada možemo spomenuti da su učenici prešli dobar dio nastavnog gradiva. Među mladim hafizima imamo onih koji već znaju napamet 5, 10, pa i do 20 džuzeva napamet. Prve veće rezultate ovakvog tipa očekujemo, inšallah, već u narednoj školskoj godini.
Glas islama: Kakva je povratna informacija koju dobijate od polaznika Škole? Kako su oni zadovoljni dosadašnjim radom?
Malić: Naravno da su zadovoljni. Sama činjenica da već mjesec dana redovno prate nastavu upućuje na to. Mi ćemo se, ako Bog da, i dalje truditi da stalno unapređujemo i poboljšavamo kvalitet znanja koje im se nudi.
Glas islama: Kakvi su planovi za budućnost i Vaši lični vezano za Školu Kur'ana?
Malić: Obzirom da ima dosta zainteresovanih roditelja da svoju djecu, koja su mlađa od 7 godina, šalju u Školu Kur'ana, osnivač je zamislio da se u perspektivi na trećem spratu škole, koji je bio pripremljen za internat, jedna prostorija opremi kao igraonica gdje bio djeca jedan dio vremena provodila učeći Kur'an, tj. pamteći ponavljanjem za svojim muhafizom, a drugi dio vremena igrajući se u savremenoj igraonici. U perspektivi je također zamišljeno da se u Školi Kur'ana ubace i prateći sadržaji, kao izučavanje arapskog i engleskog jezika, tefsira, informatike i drugih predmeta koji su aktuelni i zanimljivi za kandidate, a koji su neophodniji za jednog muslimana u 21. stoljeću. Budući da dobar dio kandidata živi na perifiriji grada i da to predstavlja objektivan problem dolaska i prisustvovanja nastavi, naročito u hladnim i kišnim danima, neophodno je nabaviti najmanje dva kombija kako bi se taj problem prevazišao. Obezbjeđivanje nagrada za marljive kandidate u vidu novčanih sredstava, knjiga, pohvala, levhi i dr. smatramo jako bitnim projektom za čiju realizaciju su potrebna dodatna novčana sredstva. Planirano je organizovanje izleta i ekskurzija. Zamisao je da se svaki kandidat koji završi hifz nagradi umrom ili hadžom, u zavisnosti od finansijskih mogućnosti. U toku godine je potrebno organizovati najmanje tri veće ekskurzije izvan zemlje, kada bi se namjenski posjetile škole Kur'ana s ciljem razmjene iskustava i ideja. Takođe je u planu organizovanje stručnih seminara za profesore i predavače škole Kur'ana.
Zamisao osnivača škole jeste i da se pokrene akcija pomoći Školi Kur'ana. Svi oni koji bi svojim dobrovoljnim prilozima pomogli Školu dobili bi poseban sertifikat ili zahvalnicu kao Ensaru medreseti -l-Kur'an, ili Ensarije, odnosno pomagači ili prijatelji Škole Kur'ana.
Intervjz vršio: Nermin Gicić
Izvor: Glas-Islama.info
