Rozaje – Poštovani potpredsjedniče Mustafiću, dame i gospodo poslanici, uvaženi ministre Žugiću, predstavnici regulatornih agencija, poštovani građani,
Kao što je najavljeno još u 2011. godini da će 2012. godina biti poseban izazov, s obzirom da nisu bila ohrabrujuća projektovana ekonomska kretanja u državama EU, ali i našim najvažnijim ekonomskim partnerima, danas, kada razmatramo budžet za 2013.godinu u uslovima nastavka međunarodne ekonomske krize ali i u uslovima krize smanjenja direktnih stranih investicija, možemo to isto ponoviti i za 2013. godinu. Crna Gora je mala i otvorena ekonomija i veoma je zavisna od međunarodnog okruženja te kao takva nije imuna u odnosu na svjetske, pogotovu evropske ekonomske poremjećaje.
Želim se ovim putem osvrnuti samo na pojedine djelove predloženog budžeta odnosno na pojedine budžetske jedinice koje su za pripadnike manjinskih naroda veoma bitne, ali i na kapitalni budžet čijim sredstvima se planiraju ulaganja u nerazvijena područja i sjever naše države.
Uvaženi ministre, analizom predviđenih sredstava za tri institucije koje su veoma važne i od esecijalnog su značaja za očuvanje nacionalnog, jezičkog, vjerskog i kulturnog identiteta pripadnika manjinskih naroda u Crnoj Gori, došli smo do nimalo ohrabrujućih podataka. Ovdje mislimo na: Ministarstvo za ljudska i manjinska prava kome je budžetom predviđeno oko 1,2 mil.eura (1.206.646,63; od čega se za 6 manjinskih savjeta planira 300.000,00), Fond za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava planirano 0,9 mil.eura (900.300,00) i Centar za razvoj i očuvanje kulture manjina Crne Gore kome je budžetom predviđeno oko 182 hiljada (182.566,05). Ukupna planirana sredstava za ove tri institucije iznose oko 2,29 mil.eura (2.289.512,68), što je u odnosu na ukupni planirani budžet (od 1.257.116.536,99) nešto oko 0,18 %.
Zaista mislim da su planirana sredstva nedovoljna za ove tri institucije, i da su trebala biti znatno veća, s obzirom na njihovu važnost ne samo kada su u pitanju evropske integracije, već i za cjelokupni imidž Crne Gore kao multikulturalne, multietničke i multivjerske države. Znamo da se Crna Gora i po ovom pitanju prepoznaje kao lider u regionu i često ga ističemo kao jak argument prema međunarodnoj zajednici. Naravno s razlogom, jer se radi o veoma važnom pitanju i važnim institucijama za naše unutrašnje prilike ali i za ispunjavanje nekih značajnih međunarodnih obaveza.
Na sjednici Odbora za ljudska prava i slobode, čiji sam član, predstavnici ovih institucija su istakli svoje ambicije i potrebe neophodne za kvalitetniji rad. U svim ovim institucijama izražene su potrebe za povećanjem broja upošljenih s obzirom na njihove sve veće obaveze i zadatke, ali i popunjenost od 40-50% radnih mjesta projektovanih sistematizacijom. Primjera radi, u Ministarstvu za ljudska i manjinska prava trenutno je 12 lica upošljeno, planirano je 17, a realne potrebe su za 27, u Fondu za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava upošljeno je 6-oro, a imaju potrebu za još min 4-oro, dok je u Centru za razvoj i očuvanje kulture manjina upošljenih svega troje.
Sve su ovo podaci, zbog kojih smo mi u Bošnjačkoj stranci, očekivali od predlagača budžeta veće razumijevanje i suptilniji odnos kada su u pitanju ove institucije. Vrijednost od 2,29 mil. koja su planirana za ove institucije, nije vrijednost sa kojom manjinski narodi mogu biti u potpunosti zadovoljni.
Da ponovim, većim iznosom opredijeljenih sredstava, navedene institucije bile bi u mogućnosti da kvalitetnije odgovore obavezama koje su predviđene zakonom. Međutim, očigledno je da i one dijele sudbinu trenutne ekonomske situacije u našoj državi.
Uvaženi ministere, kada je u pitanju kapitalni budžet i njegov predloženi iznos u vrijednosti od 65,6 miliona eura moram reći da su, nekim slučajem, sva planirana sredstva kapitalnog budžeta bila usmjerena prema sjeveru naše države i prema nerazvijenim područijima, to ne bi bilo dovoljno kada su u pitanju potrebe i zahtjevi za investicijama koje ovaj region očekuje. I ovaj put kapitalni izdaci su koncentrisani na projekte koji su tradicionalno locirani u centralnom regionu, pa je i ovaj budžet regionalno neuravnotežen i neće podržati zakonsku obavezu bržeg razvoja nerazvijenog sjevernog regiona i manje razvijenih opština.
Želim podsjetiti da je Zakonom o regionalnom razvoju, koji je donešen u aprilu prošle godine, u članu 18. jasno definisano ko je sve dužan i na koji način da sprovodi politiku ravnomjernog regionalnog razvoja, a sve to primjereno stepenu razvijenosti lokalnih samouprava.
Što se tiče Bijelog Polja, opštine iz koje ja dolazim, kapitalnim budžetom planira se
Rekonstrukcija gradske tržnice u BP (vrijednosti od 0,5 mil,) izgradnja i rekonstrukcija dječijeg vrtića u ul. Lenke Jurišević (vrijednosti od 0,5mil), izgradnja glavne kuhinje u domu starih (vrijednosti 0,12 mil), Završetak izrade projektne dokumentacije za novu Osnovnu školu Dušan Korać (vrijednosti 96.000 eura), rekonstrukcija gradske kapele (vrijednosti 0,2 mil. eura), kao i rekonstrukcija dijela puta Slijepač most-Tomaševo (vrijednosti 3 miliona eura.)
Međutim, znam da opština Bijelo Polje ima potrebu za još većim investicijama, a koje ona sama nije u stanju da realizuje. Primjera radi, izgradnja paralelnog vodovodnog kraka Majstorovina-Ribarevine, kao i rekonstrukcija značajnih lokalnih i regionalnih puteva poput BP-Rasovo-Bistrica i Srđevac-Lozna-Korita koje zaista treba dovesti u pristojnije stanje.
Međutim i što se tiče Bijelog Polja i ostalih opština na sjeveru naše države, vjerujem, da će Vlada iznaći načina da zajedno sa lokalnim samoupravama, nadomjesti veća sredstva u kapitalnom budžetu, kroz nove poreske olakšice i veće subvencije za ovaj region.
Takođe i kroz veće aktivnosti u privlačenju domaćih i stranih investitora, daljem skraćenju administrativnih procedura, stvaranju uslova za formiranje klastera posebno u drvoprerađivačkom, poljoprivrednom i prehrambenom sektoru.
To su zahtjevi kojima Vlada Crne Gore u narednoj godini, kada je u pitanju sjever države, mora posvjetiti posebnu pažnju i uložiti veću energiju.
Na kraju možemo reći da se ovom budžetu pristupilo jako oprezno i da u vremenu krize ovaj budžet ima i svoju zadovoljavajuću socijalnu komponentu, da je smanjena i javna potrošnja u odnosu na prošlu godinu, što je na tragu politike brojnih evropskih vlada pa i briselske administracije. Svi bi željeli da je bilo više sredstava opredjeljeno za kapitalne izdatke, ali ono što možemo reći je to, da je ovaj budžet u ovom trenutku jedino realan i jedino moguć. Ovo kažem, jer smo mi u Bošnjačkoj stranci svjesni i ambijenta i vremena u kojem se ovaj budžet donosi.
(BSCG)
