Kako zaštiti Uvac: Helikopteri, dronovi, gliseri, smeće i gužva

0
12

b

Meandri Uvca i nebeski kralj deo su svake razglednice srpskog turizma. Letos ni sa zemlje, ni vode, ni neba za uvački živi svet nema mira, naročito za supove, iako su svojih 120 gnezda svili na liticama, daleko od ljudi.

Radoznalost turista koji bi da zavire što bliže, helikopterima, dronovima, bučnim terencima, osim što je zabranjena, ni najmanje im ne prija.

„Gužva svakako može da utiče na njih i ovo jeste osetljiv period kada ptići pokušavaju da naprave prvi let i svakako su osetljivi i bez dodatnih uznemiravanja sa strane prouzrokovanih ljudskim faktorom. Srećom za sada nemamo nijednog nastradalog“, napominje Miljka Dučić, direktor Specijalnog rezervata prirode „Uvac“.

Tri ptića koji su prvi izlet van gnezda završila na zemlji ponovo će među svoje posle boravka u volijeri, kada dostignu optimalnu težinu. Dva su se već vratila u gnezda.

Osim brige o koloniji supova za zaposlene u rezervatu koji se prostire na sedam i po hiljada hektara, ovog leta posla više nego ikad.

„Malo nas ima čuvara, svega nas desetakak. Treba ipak biti prisutan na terenu 24 časa da bi se sve to pratilo. Narod kao narod, hoće sve i hoće odmah da vidi. Nama je naravno prevashodna uloga zaštitara, a sekundarna nam je uloga turizma i to negde mora biti u okviru normi koje propisuje Zavod za zaštitu prirode Srbije“, naglašava čuvar Stevo Radovanović.

Masovni turizam ugrožava sva tri jezera. Na Zlatarskom dnevno bude i po 2.000 turista, među njima i onih sa plovilima mnogo jačim od dozvoljenih 10 konjskih snaga.

„Velika posećenost donosi i neke probleme, naročito što se tiče vožnje gliserima i skuterima što je zabranjeno. Neodgovorni pojedinci donose ovde opasnost, mogu da povrede kupače“, napominje čuvar Nedeljko Šekularac.

Gomile smeća i kanalizacija koja se uliva u jezera su već višegodišnji problem kao i niski preleti letelica, zakonski nedozvoljeni, na koje ukazuju desetak godina, ali se uz svu buku u javnosti i dalje reklamiraju.

Da Uvac ostane kao sa razglednice, ipak će trebati više mere između ljudi i prirode, pri čemu njeni zakoni i stalni stanari imaju prednost.

RTS


Sandžak PRESS pratite putem Facebook | Twitter | Android| iPhone

Stavovi iznešeni u ovom tekstu su autorovi i moguće je da isti ne predstavljaju stavove naše redakcije.
Komentari su vlastita mišljenja autora i redakcija zadržava pravo brisanja vulgarnih i uvredljivih komentara.

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Ova web stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.