Svjetska banka navodi da izraelske kontrolne tačke i kašnjenja u transferu novca nanose ‘trajnu štetu’ Palestincima.
Izraelska ograničenja i blokade u kombinaciji s pogoršavanjem fiskalne situacije u Palestinskoj samoupravi uzrokuju “trajnu štetu” konkurentnosti palestinske ekonomije, upozorava Svjetska banka.
U izvještaju objavljenom u utorak uoči sastanka globalnih donatora u Briselu 19. marta Svjetska banka je istražila dugoročne štete za ekonomiju, kao rezultat pogoršanja finansijske krize koja pogađa Vladu u Ramalli.
Izvještaj se bavi i posljedicama izostanka pregovora, koji su u zastoju od kraja septembra 2010.
Svjetska banka upozorava na to da bi se fiskalni stres “mogao pogoršati u 2013”.
“Iako je bitno obraditi pažnju na kratkoročno finansiranje manjaka, važno je prepoznati da kontinuirano postojanje sistema zatvaranja i ograničenja nanosi trajnu štetu ekonomskoj konkurentnosti na palestinskim teritorijama”, navodi se u izvještaju.
“Što duže trenutna situacija bude trajala oporavak proizvodnih kapaciteta palestinske ekonomije će biti skuplji i dugotrajniji”, zaključuje se.
‘Prekid okupacije’
Palestinska samouprava pozdravila je izvještaj, rekavši da je jedini način da se ova prijetnja ukloni “prekid izraelske okupacije”.
“Kontinuirana izraelska vojna okupacija, sistem ograničenja i kontrola, nelegalna naselja i puna kontrola Zone C predstavlja napad na nacionalna prava Palestinaca na državotvornost i ekonomski potencijal”, izjavila je glasnogovornica Nour Odeh u saopćenju.
Ona je istakla da je trenutna kriza, potaknuta zadržavanjem poreznih sredstava koja Izrael prikuplja Palestinske uprave, već nanijela “kratkoročne i dugoročne štete”.
“U suštini, jedino trajno i pravo rješenje je kraj izraelske okupacije”, dodala je ona.
Nakon snažnog rasta BDP-a u posljednjih nekoliko godina, ekonomska aktivnost znatno je usporila 2012, otkriva Svjetska banka.
Visok nivo nezaposlenosti, također, ima negativan utjecaj na dugoročnu konkurentnost ekonomije, navode autori izvještaja.
“Nastavak finansijske podrške donatora i reformski napori Palestinske uprave su, stoga, neophodni za upravljanje sadašnjim finansijskim manjkom”, navode autori, naglašavajući potrebu za stvarnim rastom privatnog sektora.
(balkans.aljazeera)
A to je ista ona ekonomija sa kojom svemogući ministar Ljajić skoro naširoko i naveliko pregovara o suradnji? Ko je sledeći na spisku prepametnog ministra? Možda Etiopija i Somalija? Sve nešto sumnjam, da pravi sebi mjesto ak “zglajza” u Srbistanu. Ma da, to je to. tamo bi glat prošo.