Hrvatska – Prema službenim rezultatima, koje je u ponoć objavilo hrvatsko državno izborno povjerenstvo, u drugom krugu predsjedničkih izbora, Ivo Josipović (SDP) je osvojio 60,29 posto glasova, dok je njegov protivkandidat i trenutni zagrebački gradonačelnik Milan Bandić osvojio 39,71 posto glasova. Josipović je premoćno pobijedio u svim hrvatskim županijama, izuzev Ličko-senjske županije i u inostranstvu. Najveći broj glasova Josipović je dobio u u Istarskoj, Varaždinskoj i Međimurskoj županiji.
Ukupno je 50,23 hrvatskih građana izašlo na birališta u drugom krugu predsjedničkih izbora. Milan Bandić je najviše glasova dobio u Ličko-senjskoj županiji, Splitsko-dalmatinskoj županiji.
U gradu Zagrebu Ivo Josipović je premoćno pobijedio aktuelnog zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića, sa 62,19 posto osvojenih glasova. Tako da Ivo Josipović (SDP) postaje nakon dva mandata Franje Tuđmana i dva mandata Stjepana Mesića, treći hrvatski predsjednik. Ko je Ivo Josipovic?
Jedan je od autora tužbe za genocid protiv Srbije
Treći hrvatski predsjednik koji bi zemlju trebao uvesti u EU, kandidat je opozicione Socijaldemokratske partije Hrvatske, nije profesionalni političar, iako je poslanik SDP-a u Saboru, a svjetski je poznat u različitim profesijama, u pravu i muzici.
Bio je član Saveza komunista Hrvatske (SKH) od 1980. godine, a nakon toga SDP-a. Politiku je napustio 1994. da bi se, kako kaže u svojoj biografiji, potpuno posvetio pravu i umjetnosti. Na poziv bivšeg premijera i predsjednika SDP-a Ivice Račana, 2003. vratio se u politiku. Zastupnik je u Hrvatskom saboru u kojem je radio u odborima za zakonodavstvo, pravosuđe i Ustav, poslovnik i politički sustav te je bio član Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa.
Govori engleski, a služi se i njemačkim jezikom. Na Pravnom fakultetu zagrebačkog univerziteta predaje krivično procesno pravo, međunarodno krivično pravo i Prekršajno pravo. Objavio je 85 naučnih i stručnih radova u hrvatskim i stranim časopisima i član je više hrvatskih i međunarodnih pravničkih udruženja.
Rođen je u Zagrebu 28. augusta 1957. godine, gdje se školovao i gdje je 1980. završio pravni fakultet i položio sudski ispit.
Magistrirao je na postdiplomskom studiju krivičnopravnih nauka 1985. godina i doktorirao s temom “Pravo o hapšenju i pritvoru u krivičnom procesnom pravu” 1994. godine. Sarađivao je u nekoliko međunarodnih projekata, a kao ekspert Vijeća Evrope učestvovao je u valorizaciji zatvora u Ukrajini, Mongoliji i Azerbejdžanu.
Tokom rata je učestvovao u pregovorima o razmjeni zarobljenika, a nakon rata zastupao je Hrvatsku pred Međunarodnim sudom pravde i Međunarodnim krivičnim sudom sudom za bivšu Jugoslaviju.
Jedan je od autora tužbe za genocid protiv Srbije, što je objasnio činjenicom da Srbija u to vrijeme, krajem 90-ih, nije ispunjavala ni minimum obaveza koje je postavila međunarodna zajednica, a koje su se bavile uklanjanjem posljedica rata.
Oženjen je univerzitetskom profesoricom prava Tatjanom, s kojom ima 18-godišnju kćer Lanu.
Nastavak Mesićeve politike prema BiH
Dok se političari iz hrvatskih stranaka u BiH nadaju aktivnijem angažmanu Ive Josipovića na bh. pitanjima, socijaldemokrati iz BiH očekuju kontinuitet politike Stjepana Mesića. „Velika većina istinskih Bosanaca i Hercegovaca bit će obradovana činjenicom da se zvanična hrvatska politika spram BiH neće mijenjati u odnosu na politiku dosadašnjeg hrvatskog predsjednika“, kaže član Glavnog odbora SDP-a BiH Damir Mašić.
„Ivo Josipović će na neki način predstavljati kontinuitet politike koju je Stipe Mesić vodio proteklih deset godina kada je u pitanju BiH, a ovoj zemlji je za početak i samo to dovoljno“, kaže Mašić, dodajući kako građani BiH znaju koliko je „loša i licemjerna“ bila hrvatska politika prije Stjepana Mesića.
Politički analitičar iz BiH Slavo Kukić se nada da će i Ivo Josipović razvijati prijateljske odnose prema prema BiH, njenim institucijama, pa i konstitutivnim narodima. Ističe, međutim, da je svaka vrsta pretjeranog očekivanja nerealna.
„Ono što je u sferi realnog jeste da Josipović ima odnos prema BiH kao prijateljskoj državi u kojoj je jedan od konstitutivnih naroda narod kojem on pripada, a od toga kakav će biti njegov odnos prema BiH, u velikoj mjeri će zavisiti i položaj njegovog naroda“, kaže Kukić.
