Sandžak – Islamska umjetnost je Europi po prvi put u većem obimu bila prikazana prije 100 godina na jednoj izložbi u Münchenu. Trenutno se na istom mjestu održava izložba koja pokazuje utjecaj islamske umjetnosti na Zapad.
Prije točno 100 godina u Münchenu je otvorena epohalna izložba “Remek djela muhamedanske umjetnosti”. Izložbu je posjetilo, za tadašnje pojmove nevjerovatnih, 1,3 milijuna posjetitelja. Među njima i kasnije zvijezde europske likovne avangarde poput Vassilija Kandynskog i Henryja Mackea. 100 godina kasnije, islamska umjetnost je u Münchenu ponovno tema broj jedan. Na izložbi pod nazivom “Budućnost tradicije – tradicija budućnosti. 100 godina od izložbe ‘Remek djela muhamedanske umjetnosti'” su se našla mnoga djela s originalne izložbe ali i mnoga remek djela moderne islamske umjetnosti koje su nesumnjivo nastale pod utjecajem tradicije.
Povijesni utjecaj
No, islamska umjetnost je ostavila traga i na zapadnoj kulturnoj sceni. Jer dok je na rad predstavnika klasične moderne poput Vincenta van Gogha utjecala dalekoistočna, prije svega kineska i japanska umjetnost, koja krajem 19. stoljeća preplavljuje zapadnoeuropsko tržište, na predstavnike avangardnih pravaca prve polovice 20. stoljeća jednim djelom je utjecala i islamska umjetnost svojim elementima poput ornamenta ili kaligrafije. I upravo je izložba prije 100 godina označila prekretnicu u odnosu tzv. zapadne, akademske umjetnosti i umjetnosti Bliskog i Srednjeg istoka. Naime ova izložba i dan danas nosi epitet najobuhvatnije izložbe islamske umjetnosti koja je dotad životarila u sferama egzotike i nepoznatog. Tako je od “etničke” umjetnosti stvorena “prava” umjetnost a djela islamskih majstora u zapadnoeuropskim galerijama su se počela prodavati zajedno s majstorima zapadne kulturnog habitusa.
Islamska svakodnevica
Aktuelna minhenska izložba ne tematizira samo povijeno značenje svoje prethodnice. Iako je centralni dio izložbe posvećen upravo tridesetak remek-djela koja su u Münchenu bila prikazana prije 100 godina, veći dio izložbe se bavi upravo savremenim stremljenjima u tzv. islamskom likovnom podneblju. Odnos tradicije i budućnosti je kuratoru izložbe Chrisu Derconu bio u prvom planu od samog početka realizacije ove izložbe. “Vidite i na ovoj izložbi, gdje imamo mnogo fotografa i dizajnera i redatelja, da se tradicija uvijek iznova obnavlja. Pogled je ovdje uperen prema budućnosti. Budućnost je tradicija”, objašnjava Dercon. Savremeni umjetnici iz islamske kulturne sfere danas ne dolaze isključivo iz područja Bliskog i Srednjeg istoka. Mnogi naime djeluju u srcu Zapada, Londonu i Parizu. No unatoč tomu njihova djela sadrže malen odmak od uobičajnih likovnih trendova. Njihovi radovi često tematiziraju mitove i legende Orijenta koji su još uvijek nepoznati zapadnoj publici. Tako usprkos nesumnjivo modernoj formi, radovima još uvijek vlada duh nepoznatog i pomalo egzotičnog.
Politička stvarnost
No, i to ovisi o porijeklu umjetnika. Jer političke i socijalne teme prevladavaju upravo kod djela onih autora koji dolaze iz krajeva poput Zapadne obale Jordana gdje je svakodnevica nabijena politikom i socijalnim napetostima. Palestinski umjetnik Wafa Hourani u München je došao sa svojim pomalo utopističkim urbanim vizijama koja ipak na svoj način pričaju o svakodnevici na Zapadnoj obali Jordana. “Umjetnost nam daje pravu sliku i daje pravu informaciju o tomu što se događa. Potrebno je samo da pogledate neko djelo i ne treba vam ni televizija da bi shvatili što se događa. Zato mislim da je umjetnost jača od ostalih sredstava i zato radim s njom”.
Izvor: Rijaset.ba
