Iran i Rusija bliži nego ikad

0
20

U prva dva dana 2023, dokazi o novootkrivenom prijateljstvu između Rusije i Irana bili su sasvim evidentni širom razorenih gradova u Ukrajini u obliku oborenih dronova kamikaza.

Više od 80 dronova iranske proizvodnje koje je lansirala ruska vojska oboreno je iznad Ukrajine u tih 48 sati, što je, kako je kazao ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, najnoviji znak kako dvije najveće države izopćenici na svijetu produbljuju svoj savez pred sve većom međunarodnom izolacijom i sve većim ekonomskim problemima, pišu reporteri Foreign Policyja Robbie Gramer i Amy Mackinnon u autorskom tekstu.

Rusija i Iran su oformili partnerstvo iz koristi protiv zapadnih sila prije više decenija, ali taj je odnos historijski bio obojen nepovjerenjem i oprezom, kažu stručnjaci.

Rat u Ukrajini mogao bi sve to promijeniti, natjeravši Moskvu da prihvati Iran kao jedan od svojih glavnih stranih partnera u pokušaju da osigura prijeko potrebne vojne potrepštine iz Teherana i nađe izlaz za svoju sankcijama oslabljenu ekonomiju – sve i ako to partnerstvo ostane ispod nivoa punog formalnog saveza.

„Rat u Ukrajini promijenio je način na koji Rusija vidi svoje odnose s Iranom“, kazao je Emil Avdaliani, direktor bliskoistočnih studija u Geocaseu, gruzijskoj ekspertskoj organizaciji. „Prije 2022, bilateralne odnose karakterisala je ambivalentnost: mnogo priče, ali malo sadržaja … S ratom, međutim, ruski zaokret ka Aziji postao je potpun, a iransku podršku sada smatraju ključnom u Kremlju.“

Produbljivanje odnosa

Produbljivanje odnosa između Moskve i Teherana moglo bi prolongirati krvavi rat u Ukrajini, kazali su američki zvaničnici i regionalni stručnjaci, s obzirom da Iran pruža dodatnu vojnu podršku i resurse Rusiji. Istovremeno bi moglo ugroziti američke saveznike na Bliskom istoku koji se protive Iranu ako ruska Vlada isporuči nove oblike vojne tehnologije i moderne sisteme oružja ovoj bliskoistočnoj sili koja je jako sankcionisana, navodi se u članku Foreign Policyja.

Za Rusiju, ovo je partnerstvo donijelo dronove iranske proizvodnje nakon što su ruski zvaničnici u kasnu jesen 2022. tiho sklopili sporazum sa Iranom o isporuci stotina naoružanih dronova za uništavanje ukrajinskih gradova i civilne infrastrukture. (Iran je također navodno poslao vojne trenere na okupirani Krim da obuče i savjetuju ruske oružane snage kako koristiti dronove). Vrhovni ruski zvaničnici, uključujuću sekretara Vijeća sigurnosti Rusije Nikolaja Patruševa, navodno su posjetili Iran proteklih mjeseci kako bi finalizirali sporazum o kupovini iranskih balističkih raketa.

„Teško je sjetiti se primjera druge države koja je voljno pružila toliko podrške Rusiji kao Iran“, kazala je Ana Borščevskaja, viša saradnica Instituta za bliskoistočnu politiku u Washingtonu.

U zamjenu za novi talas podrške, prema riječima trenutnih i bivših američkih zvaničnika upoznatih sa internim procjenama američke Vlade, Iran bi mogao dobiti vrhunsku vojnu tehnologiju i sisteme oružja od Rusije, kao što su borbeni avioni Su-35 ili ruski napredni sistem protivzračne odbrane S-400, navodi se u članku Foreign Policyja.

„S isporukom dronova, Iran sada može potaknuti dogovor o borbenim avionima i unosnim ekonomskim i trgovinskim sporazumima sa ruskim kompanijama, koje su se do sada suzdržavale od ulaganja u [Iran] zbog američkih sankcija“, kazao je Avdaliani.

Ovo prijateljstvo prevazilazi bojna polja Ukrajine. Na diplomatskom planu, ruski predsjednik Vladimir Putin ostao je blizu kuće otkako je pokrenuo rusku invaziju na Ukrajinu, ali je otišao u prvu posjetu izvan postsovjetskog prostora u Teheran u julu na sastanak sa vrhovnim liderom Irana, ajatolahom Alijem Khameneijem.

Zaobilaženje sankcija

Na ekonomskom planu, obje države su zauzete gradnjom opsežnih novih trgovinskih mreža s ciljem zaobilaženja zapadnjačkih sankcija, uključujući i dobavljačke rute koje mogu poslati vojnu opremu iz Irana u Rusiji riječnim i željezničkim vezama, kao i kroz Kaspijsko more.

„Ako su oduvijek blisko sarađivali na političkom planu, sada daleko veći naglasak stavljaju na svoj ekonomski odnos“, kazao je Gabriel Noronha, stručnjak u ekspertskoj organizaciji Jevrejski institut za nacionalnu sigurnost Amerike i bivši zvaničnik State Departmenta koji je radio na pitanjima vezanim za Iran tokom administracije bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa.

Na polju obavještajne saradnje, Rusija je pristala lansirati novi iranski satelit u orbitu u avgustu 2022. što je još jedan znak produbljivanja strateškog saveza ove dvije države. Sadašnji i bivši američki zvaničnici kazali su da je iranski satelit vjerovatno pozicioniran iznad Ukrajine kako bi prikupljao podatke za Rusiju, o čemu je prvi izvještavao Washington Post. (Iranska Vlada je odbacila ove navode kao netačne tvrdeći da se satelit koristi za naučna istraživanja.)

„Rusija je po prvi put više ovisna o Iranu nego ikada ranije, ne samo u vezi dronova već i na Bliskom istoku, posebno u Siriji“, gdje se Moskva oslanja na Teheran kako bi pomogla sačuvati svoja vojna postignuća dok su ruske oružane snage zaglavljene u Ukrajini, kazala je Borščevskaja.

Zapadni lideri su to primijetili, niko više od Zelenskog. Ukrajinski predsjednik je direktno ukazao na odnose Moskve s Teheranom u svom govoru u američkom Kongresu u decembru 2022, tokom kratkog putovanja u Washington, prvog putovanja izvan Ukrajine otkako je počela invazija. „Smrtonosni iranski dronovi poslati u Rusiju u stotinama, u stotinama, postali su prijetnja našoj ključnoj infrastrukturi. Tako je jedan terorista pronašao drugog“, kazao je on američkim zakonodavcima.

Razlike u stavovima

Mnogi pripadnici vladajuće iranske elite prihvataju novostečeni savez s Rusijom, ali nisu svi za, kazali su zvaničnici i stručnjaci upoznati s ovim pitanjem. „Postoji stav među nekima u iranskom vođstvu da trebaju odbaciti svako oslanjanje na Zapad i staviti svoju sudbinu u ruske, a možda i kineske ruke. Ima i drugih koji vjeruju da je to iluzorni potez otvaranja“, kazao je viši zvaničnik Bidenove administracije Foreign Policyju. Zvaničnik je govorio pod uslovom anonimnosti jer je riječ o osjetljivim pitanjima.

Postoje dva tabora među elitnim iranskim donositeljima odluka o ovom pitanju, kako stoji u nedavno objavljenom radu Evropskog vijeća za vanjske poslove. Jedan tabor podržava unapređenje odnosa sa Rusijom i produbljivanje saveza, a drugi tabor pragmatičara želi da pritisne kočnice na potpuno prihvatanje usklađivanja sa Rusijom i njeguje barem neke veze sa zapadnim silama.

Prvi tabor uključuje Khameneija; Alija Akbara Velayatija, jednog od glavnih Khameneijevih savjetnika za vanjsku politiku; vrhovne zapovjednike u Korpusu islamske revolucionarne garde (IRGC); i Mohammada Baghera Ghalibafa, predsjedavajućeg u iranskom Parlamentu. Drugi tabor uključuje Alija Shamkhanija, koji trenutno obnaša funkciju sekretara Vijeća vrhovne nacionalne sigurnosti; bivše vrhovne iranske zvaničnike čija je moć oslabila u novije vrijeme, kao što su bivši iranski predsjednik Hassan Rouhani i bivši ministar vanjskih poslova  Mohammad Javad Zarif; i malu grupu umjerenijih zapovjednika IRGC-a.

Drugi tabor bi mogao dobiti veću snagu u narednim godinama, posebno ako rat nastavi crpiti rusku ekonomsku i vojnu snagu i ako nove trgovinske veze između ove dvije države ne donesu onaj vid ekonomskih dobitaka za kojima Iran očajnički žudi, navodi se u članku Foreign Policyja.

„Postoji gornja granica za stratešku saradnju ili pomoć koju Rusija može i hoće pružiti Iranu, i to je nešto što će Iran otkriti prije ili kasnije“, kazao je viši zvaničnik Bidenove administracije.

U ovom trenutku se čini da prvi tabor pobjeđuje. „Debata nije sasvim razriješena; iako, od danas je jasno da ulažu daleko više na rusku kartu“, kazao je zvaničnik.

Odnosi Moskve s Teheranom imaju dugu i komplikovanu historiju. Ali, ove dvije države su našle zajednički jezik u Siriji, gdje je Rusija intervenisala 2015, boreći se na strani milicija koje podržava Iran kako bi podržala ratnog diktatora u toj državi Bashara al-Assada. Ruska invazija na Ukrajinu i međunarodna izolacija ubrizgali su novi život u ovaj odnos usred njihovog zajedničkog cilja potkopavanja američkog vođstva u globalnim pitanjima.

Promjena dinamike

Iako je Kina nastojala da se drži podalje od rata, Iran, već izolovan i pod znatnim sankcijama, jedna je od nekolicine država koja ne može mnogo izgubiti ukoliko pruži vojnu pomoć Moskvi. Rusija je prišla još jednom globalnom izopćeniku Sjevernoj Koreji, za pomoć u povećanju opustošenih zaliha oružja, potvrdivši u decembru da je Pjongjang osigurao rakete i projektile za ruske plaćenike, grupu Wagner.

Promjena dinamike u rusko-iranskom odnosu dešava se u kontekstu neuspjelih nastojanja Zapada da oživi američki nuklearni sporazum s Iranom kako bi uvjerio Iran da odustane od svojih ambicija za program nuklearnog oružja. Rusija i Kina su podržale ovaj sporazum, ali napori su naišli na zid krajem 2022. nakon što je Iran odbio prijedlog uz posredovanje SAD-a da obnovi nuklearni sporazum u zamjenu za ublažavanje sankcija.

Sadašnji i bivši američki zvaničnici kazali su da se Rusija, u najmanju ruku, aktivno ne protivi obnovljenom nuklearnom sporazumu, ali jedva da je mrdnula prstom u višemjesečnim nastojanjima da se on ponovo uspostavi prošle godine.

Zapadni zvaničnici sada pomno prate situaciju kako bi vidjeli hoće li Moskva pokrenuti ikakve buduće napore da ponovo započne pregovore, ili čak otići korak dalje i dati podršku naporima Irana da razvije nuklearno oružje.

Američki zvaničnici i nezavisni analitičari koji su govorili za Foreign Policy kazali su kako Rusija najvjerovatnije neće aktivno pomoći iranski nuklearni program; takav potez bi odmah udaljio iranske regionalne rivale, Saudijsku Arabiju i Ujedinjene Arapske Emirate, koji su i dalje važne ekonomske sile za Rusiju. Ovi zvaničnici i stručnjaci također kažu da čak i sada kada su odnosi Zapada i Rusije na historijski niskom nivou, Moskva bila uznemirena ukoliko bi se punopravna nuklearna sila pojavila u njenom susjedstvu.

U novembru 2022, CNN je izvijestio da se Iran obratio Moskvi za pomoć s nuklearnim programom, navodeći neimenovane američke obavještajce. Ruski odgovor ostaje nejasan. Bilo kakvi koraci da se podrži Iran u svom dugogodišnjem cilju da postane nuklearna sila predstavljali bi veliku promjenu za Rusiju koja je, do rata, igrala konstruktivnu ulogu u naporima da se obnovi iranski nuklearni sporazum.

Pa ipak, prisutna je pritajena zabrinutost u Washingtonu zbog mogućnosti da Rusija na kraju promijeni svoj stav o iranskom nuklearnom programu ako tenzije sa Zapadom dodatno porastu.

„Mislim da Rusija udobno sjedi i posmatra kako se Iran približava onome što bi se moglo nazvati statusom nuklearnog praga“, kazala je Hanna Notte, saradnica Bečkog centra za razoružanje i neširenje oružja. „To je sasvim dovoljno za [njihovu] svrhu jer drži sve na Bliskom istoku na rubu. To drži Amerikance i dalje fokusirane s resursima i poljem djelovanja na Bliski istok, pa se ne mogu fokusirati sasvim na istočni blok NATO-a i Kinu“.

Bez obzira, izgleda da će se novostečeno prijateljstvo između Rusije i Irana zadržati, barem onoliko koliko Rusija ostane fokusirana na svoj rat u Ukrajini. „Mislim da dostižemo kvalitativno drugačiji nivo u rusko-iranskom odnosu u poređenju s onim što smo imali priliku vidjeti prethodnih godina“, kazala je Notte. „Pitanje je: hoće li doći do tačke pucanja?“

IZVOR: AGENCIJE

The post Iran i Rusija bliži nego ikad appeared first on Islam PRESS.

Pogledajte vijest na izvornom sajtu:
Iran i Rusija bliži nego ikad


Sandžak PRESS pratite putem Facebook | Twitter | Android| iPhone

Stavovi iznešeni u ovom tekstu su autorovi i moguće je da isti ne predstavljaju stavove naše redakcije.
Komentari su vlastita mišljenja autora i redakcija zadržava pravo brisanja vulgarnih i uvredljivih komentara.

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Ova web stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.