Zemlje članice Evropske unije (EU) postigle su dogovor kojim su ukinule embargo na uvoz oružja u Siriju i produžili ekonomske sankcije toj zemlji. No, nijedna zemlja članica EU-a neće slati oružje u Sriju do 1. augusta.Međutim, nijedna zemlja EU-a neće slati oružje u Siriju u narednih nekoliko mjeseci kako ne bi dovela u pitanje mirovnu konferenciju koja se održava u junu, a kojoj će prisustvovati i sirijski režim.
Nakon 12 sati pregovora u Bruxellesu, evropski zvaničnici su saopćili da su zemlje EU-a postigle dogovor o ukidanju emabrga uvoz oružja pobunjenicima, ali ne i sirijskom režimu predsjednika Bashara al-Assada.
Prije samog dogovora, Velika Britanija i Francuska su izjavile da snažno podržavaju ukidanje embarga, dok su Austrija, Finska, Švedska i Češka u početku odbacivale takvo rješenje.
Pojedini ministri zemalja EU-a su tvrdili da je slanje oružja u Siriju protivno EU-u koji je u svijetu prepoznat kao mirovni projekat koji provodi značajne aktivnosti u svijetu u cilju rješavanja konflikata.
Prema postignutom sporazumu zemalja EU-a, svaka zemlja članica ima pravo da sama odluči da li će slati naoružanje sirijskim pobunjenicima.
Međutim, visoka predstavnica Evropske unije (EU) za vanjsku i sigurnosnu politiku Catherine Ashton istakla je da će ponovo razmotriti odluku prije 1. avgusta.
Također je istanuto da će zemlje članice EU-a poduzeti sve potrebne mjere kako ne bi došlo do zloupotrebe ukidanja embarga na uvoz oružja te kako oružje ne bi “otišlo u pogrešne ruke”. EU je naglasila da je embargo na oružje ukinut kako bi se “zaštitili civili” istakavši da oružje ne smije “pasti u pogrešne ruke”.
Ministar vanjskih poslova Švedske Carl Bildt kazao je da nije primijetio “da je ijedna zemlja EU-a spremna da odmah šalje oružje u Siriju”.
Britanski ministar vanjskih poslova William Hague istakao je da je ukidanjem embarga na oružje sirijskom režimu poslana snažna poruka i naglašena podrška političkom rješenju.
Opozicija u Siriji je pozdravila odluku EU-a kao odluku koju su čekali mjesecima kako bi “ojačali svoju poziciju u ratu protiv sirijskog režima”.
(trtbosanski)
ADVANCE.HR Tema dana
Analiza: Iran i Hezbollah u sirijskom sukobu i njihova uloga
Svi koji prate internetske portale i FB stranice koje se bave situacijom u Siriji primijetili su kako je u proteklih nekoliko tjedana antiiranska i anti-šiitska histerija poprimila jednu širu dimenziju. Naime, osim uobičajenih napada na “perzijske i šiitske heretike” iz Irana, eskalirala je mržnja prema alavitima i šiitima u Siriji. Na žalost, uz vještu propagandu pojedinih medija pozivajući se na “izvorni islam”, ovaj fenomen nije zaobišao niti portale i FB stranice u regiji.
Na “bojnom polju” su vahabiti iz Al-Nusra Fronta 2. svibnja oskrnavili šiitsko svetište u Adri pored Damska, gdje su čak ekshumirali posmrtne ostatke prijatelja proroka Muhameda i sljednika šiitskog imama Alia, Hujr ibn Adi Al Kindia, kojega je 660. godine ubio kalif Umayyad Muawiya. Pobunjenici su tim činom šiitima poslali jasnu poruku: “U Siriji u budućnosti za vas neće biti mjesta, bili vi živi ili mrtvi”.
S druge strane, vladine snage su u proteklih nekoliko tjedana, nakon dvije godine takoreći pat pozicije, jedno za drugim počele osvajati strateški važna pobunjenička uporišta, nanoseći pri tom raznim pobunjeničkim frakcijama teške gubitke, kako javljaju vladini izvori, ali i prema vlastima u Damasku tradicionalno nesklona saudijska Al Arabiya.
Na mediteranskoj obali, u blizini Banyasa, između većinski alavitske Latakije i Tartusa (strateški važne luke za Rusiju i Iran), vladine su snage oslobodile i očistile od neprijatelja Al Baydu i Ras Al Nabu.(Prilikom oslobađanja Al Bayde i Ras Al Nabe je došlo do masakra civila za koje su bez ikakvih argumenata oporbeni izvori optužili skupinu revolucionarne turske ljevice koja brani sirijsku granicu s Turskom, no sve do danas nema nikakvog dokaza da bi borci zapovjednika “Sirijskog otpora” Mihraça Urala imali ikakve veze s tim zločinom.)
U središnjem dijelu zemlje, na granici s Libanonom u završnoj fazi je bitka za Al-Qusayr. Zona oko grada je očišćena u cijelosti, a PressTV navodi kako vladine snage ulaze i u vojnu zrakoplovnu bazu al-Daba'a sjeverno od Qusayra.
U ofenzivi koja je počela u travnju, Sirijska Arapska vojska je zauzela strateški važno uporište Tal al Nabi Mando, te naselja Abel, Radwaniyeh, Burhaniya e Saqraja. Nakon pripremnih operacija zauzimanja prostora oko Qusayra, kao što znamo, uslijedio je opći napad na sam grad.
Uporedo s ofenzivom na Al Qusayr je počelo i čišćenje Homsa i okolice. U Homsu su vladine snage zauzele strateški važnu četvrt Wadi al Sayeh, što je Assadovoj vojsci omogućilo da presječe neprijateljske linije opskrbe, ali ponajprije da drži u okruženju stari dio grada, Khalidiyu, jako pobunjeničko uporište. Kompletan nadzor nad pokrajinom Homs je ključ uspjeha za sve daljnje operacije, a za vladu u Damasku je od posebne važnosti jer joj jamči konačnu pobjedu.
U blizini Damaska je očišćen cijeli teritorij sve do Al Ghoute, odakle se otvara slobodan put sve do granice s Jordanom. Oslobođen je i Khirbet Ghazaleh na uzvisini Hauran, kao i Oteibah. Na taj su se način presjekle sve linije opskrbe pobunjenika koji sudjeluju u napadu na Damask.
Ove pobjede mogu “opravdati” mržnju prema alavitima koju pobunjenici ni najmanje ne kriju, ali izljevi bijesa prema Iranu imaju sasvim drugu pozadinu.
Sirija je uvijek imala središnju ulogu u strategiji Teherana kada su u pitanju bili odnosi u regiji. Sirija je najjača karika koja povezuje Teheran s Hezbollahaom, palestinskim Islamskim džihadom i Hamasom. U protekle dvije godine je Islamska Republika Iran investirala (poklonila) 10 milijardi dolara baathističkoj vladi Bashara Al-Assada. Direktor instituta za geostrateške odnose u Teheranu Hojatoleslam Mehdi Taaib, blizak ajatolahu Aliu Khameneiu, nedavno je izjavio “kako je Sirija 35. iranska pokrajina i za Iran ima veću važnost od Khuzestana (iranska provincija s arapskom većinom)”.
“Ako izgubimo Siriju, nećemo više moći sačuvati Teheran”, izjavio je Hojatoleslam Mehdi Taaib.