31. Oktobar 2013

erdoganTurska – Nakon što su se zbližile posle sastanka svojih lidera, Grčka i Turska se trenutno ne slažu oko prijedloga turskog premijera Redžepa Tajipa Erdogana o ponovnom otvaranju Bogoslovske škole Halki ukoliko Grčka oživi dvije džamije u Atini i omogući muslimanima da sami biraju svoje muftije.

Erdogan i grčki premijer Antonis Samaras uspostavili su srdačne odnose i postigli sporazume o nizu spornih pitanja, ali religiju i stare animozitete je nešto teže savladati. Obojica su izjavila da žele da prevaziđu opterećujuća vjerska pitanja.

Grčka je odbacila nagodbu „bogoslovija za džamiju“, iako je Samaras prvi grčki lider koji je progurao planirano renoviranje jedne zgrade u Atini koja treba da bude prva zvanična džamija i podržao je vjerske slobode.

Ali, Bogoslovska škola Halki, zatvorena 1971. godine, nakon što su se Turska i Grčka razišle oko Kipra, ima poseban značaj za Grke, koji optužuju Tursku da je više puta uzmicala nakon nagovještaja ponovnog otvaranja.

Postojale su nade da će paket demokratizacije koji je Erdogan nedavno postavio uključivati ponovno otvaranje Halkija. Nepominjanje bogoslovije u paketu posebno je razočaravajuće za nemuslimansku zajednicu, koja kaže da je za vođe to pitanje „adut“ koji se pojavljuje u sklopu koncepta „reciprociteta“.

To je zakonski zasnovano na Članu 45 Ugovora iz Lozane iz 1923. godine, u kojem se navodi: „Prava data nemuslimanskim manjinama u Turskoj isto tako će Grčka dati muslimanskoj manjini na svojoj teritoriji“.

Pored otvaranja dvije džamije, Erdogan je insistirao na izboru muftija u zapadnoj Trakiji, gdje živi preko 150.000 turskih muslimana.

„Kada odlučimo da vratimo nešto, takođe imamo pravo da nešto očekujemo“, kaže Erdogan.

On takođe navodi da je 18 sveštenika dobilo tursko državljanstvo, dok su imenovanje muftija u zapadnoj Trakiji obavile grčke vlasti.

„Ja ne određujem upravu patrijaršije, ni vi ne možete da postavljate muftije“, kaže on.

Podsjećamo da je pitanje postavljanje vrhovnih vjerskih poglavara od strane države sporno i u Srbiji i u Crnoj Gori (Sandžaku).

U Crnoj Gori je vlast uvela u pravne okvire da ona odobrava vrhovnog vjerkog poglavara, dok Srbija svim silama pokušava osporiti slobodnu Islamsku zajednicu i nametnuti svoju koju je nedavno proizvela.

Muslimani Srbije i Crne Gore očekuju od Erdogana da zauzme identičan stav prema ovim dvijema državama kao što je zauzeo prema Grčkoj.

Sandžak PRESS pratite putem Facebook | Twitter | Android| iPhone



Stavovi iznešeni u ovom tekstu su autorovi i moguće je da isti ne predstavljaju stavove naše redakcije.
Komentari su vlastita mišljenja autora i redakcija zadržava pravo brisanja vulgarnih i uvredljivih komentara.

OSTAVI ODGOVOR

No more articles