Dr Mirsad Đerlek: Dug za lijekove veći od 160 miliona

3
33

Novi Pazar – Pred menadžmentom Opšte bolnice, posle podjele Zdravstvenog centra je ni malo lak zadatak. Nasljedili smo veliko dugovanje za lekove, veće od 160 miliona dinara.

Naša sreća što je Vlada Srbije najavila prihvatanje duga prema Republičkom fondu kao javnog duga, iako još ne znamo dinamiku isplate. To dugovanje za ustanovu ovakvog ranga je izuzetno veliko.

Ako bude javni dug, biće znatno lakše. Imamo i dug veći od dva miliona dinara i još 2,75 miliona dinara za neuplaćivanje odvojenog života lekarima koji su bili na specijalizaciji. Veliki broj lekara je tužio Opštu bonicu, odnosno Zdravstveni centar, i tu smo napravili neke izuzetke. Napravili smo vansudsko poravnanje sa onima koji su napustili Zdravstveni centar i na dobrom smo putu da obezbjedimo novac da izmirimo obaveze prema lekarima koji su tužili. Ušli smo u vrlo ozbiljan posao, da račun Opšte bolnice stavimo na zdrave noge – ocjenjuje dr Mirsad Đerlek, direktor Opšte bolnice u Novom Pazaru.

Šta ste sve zatekli prilikom preuzimanja ove zdravstvene ustanove?

– Nisam zadovoljan, prije svega, odnosom lekara i drugog medicinskog osoblja prema pacijentima, disciplinom, odnosom prema radu i sredstvima. Suočeni smo sa nedostatkom kadra i prostora, a u prethodnom periodu bilo je najava da ovo treba da bude kliničko-bolnički centar. Sa zatečenim, u ovom trenutku, to su iluzije o kojima tek treba da pričamo. Prvi zadatak nam je da stvorimo stabilnu opštu bolnicu, a da druga stepenica bude put ka kliničko-bolničkom centru. Ova bolnica je regionalnog tipa i pruža usluge za skoro 300 hiljada ljudi sa sjevera Kosova i opština koje gravitiraju ka Novom Pazaru.

Koji su prioriteti u narednom periodu?

-Prioriteti su nabavka opreme, osposobljavanje kadrova, prostorno proširenje bolnice i obezbeđivanje adekvatnih uslova za lečenje. Da bi bolnica postala stabilna, potrebno je da ima savremenu aparaturu zbog koje smo na niskom nivou. U ovako teškoj situaciji, pokušali smo da pronađemo druge načine za kupovinu upućujući zahteve amabasadama i donatorskim kućama. Za nekoliko mjeseci uspjeli smo da osavremenimo biohemijsku laboratoriju sa dva aparata vrijedna 40 hiljada evra. Počeli smo rekonstrukciju i zamjenu aparata u Službi za anesteziju i reanimaciju, jer su tamo aparati stari četrdesetak godina. Neki bi mogli biti eksponati u nekim firmama, neki su izbačeni iz upotrebe. Tu smo dobili jedan aparat za uvođenje pacijenata u anesteziju, drugi stiže ovih dana i Ministarstvo zdravlja nam je obećalo još jedan aparat. Ukupna vrijednost ta tri aparata je 35 hiljada evra. U ozbiljnim pregovorima smo da Opšta bolnica dobije ekstezicioni sto za ortopediju. Imamo dobre ortopede, ali oni nemaju opremu za rad. Nemamo 25 hiljada evra da kupimo taj sto, pa organizujemo donatorske skupove i imamo obećanje da će novatc biti skupljen. Planiramo da kupimo i aparat za razbijanje kamena u bubregu i za sredstva za kupovinu apliciraćemo kod Ambasade Japana. U jako lošem stanju nam je instrumentarijum koji se koristi u celom hirurškom bloku i upravo smo raspisali tender za obnovu instrumentarijuma koji je star između dvadeset i trideset godina i davno je prevaziđen.

Šta je sa kadrovima, jer za pet godina Opšta bolnica ostaje bez 17 specijalista?

-Ne vrijedi nabavka opreme, ako nemamo kadrove. Napravićemo petogodišnji strateški plan koji će morati da se poštuje bez obzira ko je na čelu bolnice. Popisali smo sve kadrove koji će nam, prirodnim odlivom –odlaskom u penziju, otići za pet godina. Opšta bolnica sada u planu mreže postelja u zdravstvenim ustanovama umesto 320 ima 420 postelja, ali je broj zaposlenih ostao isti. Po normativima i standardima koji nam sada pripadaju sa 420 postelja, pripremio sam izmenu kadrovskog plana zan ovu godinu i od Ministarstva zdravlja ću tražiti prijem 10 lekara i 20 medicinskih sestara, iako nam nedostaje 35 lekara i 211 medicinskih sestara. Međutim, moramo da podelimo tešku situaciju i da budemo zadovoljni sa brojem lekara i sestara koliko država može da finansira. Ako uzmemo u obzir prirodni odliv i broj lekara koji nam treba da razvijemo službe – otvaranje očnog i neuropsihijatarskog odeljenja, da od odseka napravimo službe za ortopediju, dečiju hirurgiju i urologiju, za neurologiju…moramo da dobijemo dozvolu Ministarstva za prijem novih lekara. Žalosno je da u sredini kakva je ova na evidenciji nezaposlenih imamo dvadesetak lekara. Izmenama kadrovskog plana za ovu godinu dobijamo priliku da uposlimo jedan broj tih lekara. Oni koji stiču uslove za specijalizaciju da im ih odobrimo, a ostali da se uposle kao tzv.sekundarci i da se dve-tri godine, pripremaju za specijalizacije koje nedostaju ovde.

Za sva odeljenje koja planirate da otvorite i zaposlite nove kadrove potreban je prostor. Kako ćete to da obezbjedite?

– Prostor nam je i najveći problem. Pokušavamo da pronađemo rješenja. U predizbornoj kampanji je najavljena izgradnja hirurškog bloka. Projekat postoji i prije petnaestak dana poslao sam zahtev ministrima Rasimu Ljajiću i Sulejmanu Ugljaninu da razgovaramo o izgradnji tog objekta, koji bi 90 odsto rešio naš prostorni problem. Izgradnjom bi dobili potpuno praznu sadašnju zgradu hirurškog bloka. Tu bi bila smještena sva odeljenja koja treba da formiramo, a u novoj zgradi bi bile samo hirurške grane. U staroj zgradi internog odeljenja otvorili bismo odeljenje za psihijatriju i bolesti zavisnosti. Prostor za otvaranje Očnog odeljenja je pripremljen. Obećanja su bila da će TIKA inansirati izgradnju novog hirurškog bloka i u ovom trenutku ne mogu da kažem da li ćemo dobiti 4,5 miliona evra. Tek, treba da napravimo diplomatsku ofanzivi i da izlobiramo da te pare stvarno dođu u Novi Pazar.

Novopazarci su nezadovoljni što je, pre nekoliko godina, napravljen ugovor da se pacijenti odavde upućuju na lečenje u Klinički centar u Kragujevcu. Da li je moguće da se to promjeni?

– U politici koju je zastupao tadašnji resorni ministar preovladalo je mišljenje da Novi Pazar treba da se veže za taj KC zbog blizine i smanjenja troškova. Na strani sam pacijenata, ne potcjenjujući kvalitet lekara u KC Kragujevac, ali je na taj način oduzeto zakonom garantovano pravo liječenja. To će biti teže da se promjeni. Mi lekari gledamo da što kvalitetnije pružimo pomoć, a Republički fond za zdarvstveno osiguranje to gleda kroz novac. Bez političke volje teško je da se to promeni i ako gledamo da štedimo na zdravlju, onda to može da nam se vrati kao bumerang.

(Danas)


Sandžak PRESS pratite putem Facebook | Twitter | Android| iPhone

Stavovi iznešeni u ovom tekstu su autorovi i moguće je da isti ne predstavljaju stavove naše redakcije.
Komentari su vlastita mišljenja autora i redakcija zadržava pravo brisanja vulgarnih i uvredljivih komentara.

3 KOMENTARI

  1. Evo još jednog statističara. I hajmo opet u krug. Đe su Đeki krivične prijave za odgovorne za takvo stanje? Đe su suspenzije i otkazi za lopove? Il samo tupiš zube da bi nastavio đe su oni stali? Pa vidi svega ti, ako ti odobre po koje radno mjesto, obiđi Rašku, Baljevac, Ušće i po koji zaseok na relaciji do Tabalija i Leposavića, vidi da još ko nije osto neupošljen u Pazarskom Medicinskom centru. Al dobro proveri, možda se poneki zaturio, da ti Mlađo što ne zamjeri.

  2. Ovaj Djevrek je,to smo tek sad vidjeli uvjek bio produzena ruka Rasima ljaica, Zapakovan u kobajagi prijatelja is.zajednice i muftije, a napravljen da u slucaju potrebe zada tezak udarac bosnjacima.
    Hvala ti muftija sto si ga na vakat prepoznao, bilo mi je zao kad si ga sutnuo i rakao da pravimo svoju stranku al sad mi je milo, proci ce i on ko i svi izdajnici

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Ova web stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.