Koji su uvjeti da bi čovjek morao klati kurban? Islamski učenjaci razišli su se u pogledu tog pitanja. Veličina njihovog razilaženja je pokazatelj da to pitanje nije precizirano kur’ansko-hadiskim tekstovima, pa su islamski pravnici bili prinuđeni da idžtihade (da se trude) u pogledu tog pitanja, rezimirano ćemo vam spomenuti stavove pravnih škola u pogledu tog pitanja:
Hanefijska pravna škola:
Pravnici hanefijske pravne škole uvjetovali su obaveznost klanja kurbana nekoj osobi time da je bogata, tj. da posjeduje nisab zekata, a to je imetak koji prelazi preko čovjekovih elementarnih potreba. Svoj stav argumentirali su sljedećim hadisom: ”Ko ima mogućnost, pa ne zakolje kurban, neka se ne približava našoj musalli (mjestu klanjanja bajram-namaza).” (Ibn Madže, dobrim – hasenom smatrao ga je šejh Albani)
Malikijska pravna škola:
Pravnici malikijskog mezheba smatrali su da klanje kurbana nije sunnet siromasima, onima koji ne posjeduju prehranu za cijelu godinu. Međutim, smatrali su da je propisano klanje kurbana onome koga izdvajanje za kurban neće dovesti u oskudicu, tj. da će zbog kurbana oskudijevati u elementarnim
potrebama tokom godine. Onaj ko ne posjeduje novac za kupovinu kurbana, neće pozajmljivati novac kako bi zaklao kurban.
Šafijska pravna škola:
Učenjaci šafijske pravne škole smatrali su da je propisano klanje kurbana osobama koje posjeduju sredstva za kupovinu kurbana, koja prelaze preko njihovih elementarnih potreba u danima Bajrama, kao i potreba onih koji su u njihovom skrbništvu.
Hanbelijska pravna škola:
Pravnici hanbelijskog mezheba smatrali su da je klanje kurbana propisano onome koji je to u mogućnosti, onome koji može da ga kupi pa makar uzimanjem duga, ako zna da će moći vratiti dug.
Rezime: Najprihvatljivija mišljenja jesu mišljenja hanefijske i malikijske pravne škole. Mišljenje hanefijske pravne škole zasnovano je i na riječima Allahovog Poslanika, iako to nije jasan i precizan dokaz u ovom poglavlju.
A Allah najbolje zna.
Pezić Elvedin
Pogledajte vijest na izvornom sajtu:
