Bosanski jezik u srcu Hercegovine – U kontinuitetu kroz stoljeća

0
3

Mostar – „Bosanski jezik u koegzistenciji s drugim jezicima“ – naziv je javne tribine koja je u petak večer (30. oktobar 2015.) održana u kongresnoj dvorani hotela „Bristol“ u Mostaru, a u organizaciji Bosanske lingvističke akademije Udruženja „Prijatelj knjige“, Pedagoškog zavoda Mostar i Narodne biblioteke Mostar.
Tribini su prusustvovali učenici i nastavnici osnovnih i srednjih škola u HNK, zatim studenti i univerzitetski profesori te predstavnici javnog, kulturnog, političkog i društvenog života Mostara iokoline.

 


Sabaheta Bijedić, direktorica Pedagoškog zavoda

Profesor Nusret Omerika

Pozdravnu riječ na tribini imala je profesorica Sabaheta Bijedić, direktorica Pedagoškog zavoda Mostar.
Gost govornik ove tribine bila je prof. dr. Amira Turbić-Hadžagić, profesorica s Filozofskog fakulteta Univerziteta u Tuzli, a njeni uvodničari bili su mr. sc. Nusret Omerika,savjetnik za bosanski jezik i književnost u Pedagoškom zavodu Mostar, zatim mr. sc. Jasmin Hodžić, predsjednik Bosanske lingvističke akademije (BLA) te mr. sc. Harun Macić, član BLA.

Uvodničari su istakli kako nije cilj dokazivati već pokazivati i ukazivati na provjerene činjenice o bosanskom jeziku i njegovoj koegzistenciji i kontinuitetu, od srednjeg vijeka, do danas, da bi se univerzitetske teme na što jednostavniji način približile široj društvenoj javnosti, koja je do sada često, čak i kroz sistem obrazovanja, ustvari bivala uskraćena za ono što je tako reći danas u otvorenom društvu već i općepoznato, a to je na primjer činjenica da i pravoslavci i katolici i muslimani u srcu Hercegovine svoj jezik nazivaju bosanski i uprkos uticajima stranog faktora uspješno čuvaju, njeguju i koriste svoj jezik.

Profesor Omerika je pokazao kako bosanski jezik nije od ‘93. godine, i da je tada samo vraćeno njegovo ime koje je ovdje u praksi bilo konstantno prisutno, da je bosanki stariji od srpskohrvatskog, da je bosansk jezik bio priznat u „Vatikanu“ (tj. u Rimu) – gdje je štampana i prva štokavska gramatika kao i vjerske knjige koje nedvosmisleno, u predgovorima i na naslovnim sranicama ističu i upravo afirmišu bosanski jezik, da hercegovački pravoslavni, katolički i muslimanski prvaci (duvanjski biskup fra Pavle Dragičević, vođa Hercegovačkog ustanka Pero Tunguz ili srpski prvak Prokopije Čokorilo, te prevodilac Halil Hrle ili istaknuti alim Omer ef. Humo) javno govore o svom bosanskom jeziku (a ne npr. o „hercegovačkom“), itd.

Drugi uvodničar, profesor Jasmin Hodžić, kao predsjednik BLA je kazao kako nije slučajno što je ovaj projekt pokrenut upravo u Mostaru, podsjetivši kako su Mostar i okolina od presudne važnosti za razvoj lingvističke i književne bosnistike, kako po ljudstvu, tako i u kulturno-historijskom i društvenom kontekstu. U svojoj prezentaciji Hodžić je pokazao kako naš prosječan srednjoškolac koji poznaje tvorbene formante, alomorfe i glasovne promjene može s lahkoćom riješiti sve dileme oko naziva bosanski ili bošnjački, a zatim je kao član komisije za izdradu zaključaka s Drugog simpozija o bosanskom jeziku (koji je održan u Sarajevu, 12. i 13. marta 2015.) predstavio mostarskoj javnosti rezultate tog važnog skupa, podsjetivši i na Prvi simpozij o bosanskom jeziku koji je održan u Bihaću ‘98. Na kraju, Hodžić je predstavio i sve aktuelne normativne priručnike, gramatike, pravopise i rječnike bosanskog jezika, te najavio projekt izrade velike univerzitetske gramatike bosanskog jezika.


Prof. Jasmin Hodžić

Prof. Harun Macić

Treći uvodničar, svojim izlaganjem o kontraverzama koje su pratile prvu gramatiku bosanskog jezika iz 1890. godine, profesor Harun Macić je demitologizirao Kalajevu jezičku politiku i podvalu o tome kako je u doba Austrougarske bosanski jezik službeno postao bosanski (što stoji čak i u udžbenicima FbiH za srednje škole po bošnjačkom planu i programu), osvrnuvši se pritom na osmanski period u BiH u kojem su intervencijom države donesene i prve pravopisne odredbe, formirana različita tijela za reformu školstva, u kojem se bosanski službeno učio u školama i koristio u govoru i pismu, itd.

Macić je posebno predstavio tri važne knjige, kao tri priručnika koje su od posebne važnosti za temu o kojoj govori, a to su knjige:

1. Bosanski/hrvatski/srpski jezik u BiH do 1918. (autor Muhamed Šator),
2. Grafija i leksika Sehletul-vusula (autori: Munir Drkić i Alen Kalajdžija),
te Književni jezik (časopis Instituta za jezik Univerziteta u Sarajevu).

Završna riječ pripala je profesorici dr. Amiri Turbić-Hadžagić, koja je istakla kako je posebno važno u Mostaru govoriti o bosanskom jeziku, izrazila zadovoljstvo zbog svog učešća na ovoj javnoj tribini, te se zahvalila prisutnima što su u neobično velikom broju prisustvovali ovom događaju. U svojoj prezentaciji posebno se osvrnula na historijski kontinuitet bosanskog jezika te na historijski kontinuitet kontakata bosanskog s drugim jezicima, u prvom redu s grčkim i latinskim, zatim s turskim, perzijskim i arapskim. Govorila je i o tome kako je nasljednik Benjamina Kalaja ukinuo 1907. bosanki jezik, a zatim se kratko osvrnula i na nesrazmjer između jezičke politike srbijanskog Instituta za jezik koji je svojim odlukama u određenom trenutku podržao izradu udžbenika za bosanski jezik u Sandžaku, ili primjer komisije koja je radila na odabiru sudskih tumača za bosanski jezik u Srbiji, i SANU koja sve to tendeciozno negira. Na kraju, profesorica je čestitala mostarskim inistitucijama koje su podržale ovaj projekt Javne tribine i zahvalila se prisutnima na posjeti i aktivnom učešću kroz komentare i postavljena pitanja na samom završetku tribine, ukazavši na to kako bi bilo od presudne važnosti s ovakvim projektima nastaviti i u kontinuitetu, makar dva puta godišnje.


Prof. dr. Amira Turbić-Hadžagić

Oduševljeni skupom, prustni su od sudionika tražili materijale, tekstove i prezentacije – kako bi isti mogli biti dostpni širem krugu interesanata za ovu zanimljivu i aktuelnu temu.


Iz Bosanske lingvističke akademije Udruženja prijatelj knjige

(bosnjaci.net)

Pogledajte vijest na izvornom sajtu:

Bosanski jezik u srcu Hercegovine – U kontinuitetu kroz stoljeća


Sandžak PRESS pratite putem Facebook | Twitter | Android| iPhone

Stavovi iznešeni u ovom tekstu su autorovi i moguće je da isti ne predstavljaju stavove naše redakcije.
Komentari su vlastita mišljenja autora i redakcija zadržava pravo brisanja vulgarnih i uvredljivih komentara.

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Ova web stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.