BiH ispred nosa prolazi šansa za “Južni tok”

0
6

BiH – Rusija je napravila još jedan krupan korak ka realizaciji gigantskog projekta izgradnje plinovoda „Južni tok“. Premijeri Rusije i Turske Vladimir Putin i Redžep Tajip Erdoan (Recep Tayyip Erdogan) postigli su saglasnost za izgradnju dionice plinovoda preko turskih voda u Crnom moru čime su otvorena vrata za realizaciju projekta vrijednog između 19 i 24 milijarde eura.

Srbija ključna

Istovremeno, Rusija je intenzivirala kontakte s državama koje će učestvovati u izgradnji plinovoda, posebno sa državama iz regiona zapadnog Balkana.

Posljednje informacije govore da su sve zemlje ovog dijela Evrope koje se nalaze na prirodnom pravcu plinovoda koji bi ovaj energent trebao dostavljati na zapadnoevropsko tržište zauzele aktivnu poziciju, izuzev Bosne i Hercegovine.
Srbija je već odavno jedan od ključnih partnera, Slovenija je već potpisala međudržavni ugovor, a i Hrvatska se priključila projektu.

Kako sada stvari stoje, nakon dogovora Putina i Erdoana realizacija projekta počet će ubrzo i pitanje je da li su bh. vlasti već zakasnile i dovele našu državu u poziciju da je u cijelosti zaobiđe jedan od najvećih infrastrukturnih projekata u ovom regionu u historiji.

Predstavnici ruske kompanije „Gazprom“, koja u saradnji s italijanskom firmom „Eni“ provodi izgradnju, te zvanična Moskva, jasno su poručili da svaka vlada mora s najvišeg nivoa izraziti interesiranje za učešće u projektu. Predsjedništvo BiH i Vijeće ministara BiH još nisu ništa uradili da trasu, čiji konačni pravac nije definiran, a bit će nakon što se preciziraju sve države učesnice, makar jednim dijelom skrenu ka bh. teritoriji.

Jedini kontakti koji su iz BiH postojali, ali su se pokazali nedovoljnim su inicijativa bh. firmi „Energoinvesta“ i „BH-Gasa“, te Vlade RS koja je, preko Beograda, pokušala isposlovati od ruskih partnera saglasnost da dio plinovoda prođe kroz manji entitet u BiH. No, ti izolirani kontakti nisu impresionirali Moskvu, koja od projekta „Južni tok“ vidi državni interes, te interes cijelog regiona i Evrope.

Putin je nakon sastanka sa Erdoanom rekao da je Rusija dobila tursku podršku u izgradnji ključnog dijela plinovoda, što mnogi tumače i kao znak širenja strateških odnosa između Moskve i Ankare. Rusija želi izgraditi dio naftovoda „Južni tok“ kroz turski dio Crnog mora kako bi napravila novu rutu za ruski plin do Evrope, ali koji bi zaobišao Ukrajinu. Dogovor Putina i Erdoana postignut je uprkos činjenici da Turska gradi drugi plinovod sa sličnom trasom, koji bi trebao smanjiti zavisnost Evrope od ruskog plina – „Nabucco“.

Naplatiti položaj

Politički analitičari navode da je „Južni tok“ jedan od politički i ekonomski najznačajnijih projekata Rusije, koja se na taj način pokušava vratiti u jugoistočnu Evropu, koju još mnogi u Moskvi smatraju svojom interesnom sferom. Evropska unija i posebno Vašington na te ekspanzionističke namjere Rusije odgovorile su snažnom podrškom plinovodu „Nabucco“, čiji je glavni investitor njihov ključni saveznik Turska.

Rat plinovoda, o kojem se mnogo govori, zvanična Ankara je već počela dobrano uzimati u svoju korist igrajući osjetljivu, ali finansijski jako unosnu igru na dva fronta. Istovremeno, većina zemalja u regionu zapadnog Balkana je u svemu vidjela šansu iskoristiti „igru velikih“ oko utjecaja te ostvariti infrastrukturno krupan napredak, zatim riješiti dugoročno pitanje opskrbe plinom te konačno „naplatiti“ svoj dobar geostrateški položaj.

Značaj balkanskog tržišta

Polazišta aktuelne ruske energetske politike definirana su u dokumentu „Ruska energetska strategija do 2020.“, usvojenom 2003. godine. U njemu se navodi da se na teritoriji te države nalazi jedna trećina svjetskih rezervi plina (izdvaja se problem tranzicije energenta), te ističe da je snažan energetski kompleks temelj ekonomskog razvoja i instrument unutrašnje i vanjske politike. U ovom dokumentu se procjenjuje da će tržište centralne i zapadne Evrope biti jedno od najvećih u narednih 20 godina.

Primjetno je zalaganje ruske diplomatije da se na „Južni tok“ priključi što više država, a u analizama se isticao i značaj balkanskog tržišta. Stoga neki analitičari cijene da je energetska strategija Moskve na Balkanu sastavni dio ukupnog vanjskopolitičkog nastupa Rusije u regionu. Također, ruski energetski planovi koindiciraju s približavanjem regiona Evropskoj uniji.


Sandžak PRESS pratite putem Facebook | Twitter | Android| iPhone

Stavovi iznešeni u ovom tekstu su autorovi i moguće je da isti ne predstavljaju stavove naše redakcije.
Komentari su vlastita mišljenja autora i redakcija zadržava pravo brisanja vulgarnih i uvredljivih komentara.