Sarajevo – U sjedištu Bošnjačke akademije nauka i umjetnosti (BANU) održan je susret istaknutih naučnika, članova Akademije i javnosti na temu “Bosanski jezik kao naučna i politička činjenica”.
Predsjednik BANU, akademik Muhamed Filipović je u uvodnom dijelu kazao da je javnost pozvana na razgovor sa najuglednijim našim naučnicima u cilju dobijanja korisnih informacija, sticanja znanja i iskustva ili komunikacije na intelektualnom nivou.
“Tema je samo prividno politički značajna. Ona je značajna prije svega znanstveno i značajna je s obzirom na utemeljenje bošnjačke nacije. Onaj koji ne poznaje i ne razumije probleme bosanskog jezika, ne može dokučiti i razumjeti ni porijeklo Bošnjaka i porijeklo bosanske države. Činjenica nesporna u historiji je da je prvo pismo na ovom prostoru nastalo kao Bosančica i razvijeno iz gotskog prapisma. Nije iz latinskog ili nekog drugog. Drugo, savršeno je jasno da su Bošnjaci nastali iz pojma Bosne. Bosanska država nije dobila plemensko ime ili narodno ime nego ime po jednoj zemlji. Mi moramo proširiti i produbiti istraživanje porijekla našeg naroda i naše zemlje preko granica koje su u dosadašnjoj historiografiji važile na osnovu paralele sa stvaranjem hrvatske i srpske države gdje je jedno pleme ili jedan narod, Hrvati ili Srbi stvarali sebi državu.“
Istakao je da su „Bosnu stvorili ne jedan narod nego jedna zajednica sastavljena od različitih etničkih elemenata koja je sticajem prilika u Bosni ostala iza rimske vladavine. Zbog toga je odatle objašnjivo i razumljivo zašto je u Bosni princip na osnovu kojeg je nastala bosanska država bio princip vjerske i etničke tolerancije koju smo mi čuvali do današnjeg dana.“
Za princip vjerske i etničke naglašava da je ugrožen – „Danas je on ugrožen. Bio je ugrožen i ranije ali je Bosna u cjelini i svi Bošnjaci su bili dobri Bošnjani i svi su branili taj princip i njegov integritet ali nažalost u posljednih sto i nešto godina kako su se počeli razvijati nacionalizmi na tlu Bosne uveženi sa strane iz Srbije i Hrvatske došlo je do situacije da je taj princip ugrožen. Jedan narod se najdublje, najviše i najsnažnije ugrožava kada mu se osporava jezik. Jezički identitet je osnov ljudskog identiteta i naravno narodnog.
Akademik Filipović je dodao da je “akademska zajednica i prije svega Akademija nauka, je dužna i mora da daje naučnu osnovu razumijevanju i tumačenju problema Bosanskog jezika. Da li će to uticati na politiku, pitanje je ne razumijevanja nego interesa. Stranke imaju svoje interese i one ne djeluju na osnovu istina, naučnih pogotovo, nego na osnovu toga šta im ide u korist, da bi očuvale svoju vladavinu. Centralni interes politike je vladati i to vladati po svaku cijenu i što dulje!”
Vodeći stručnjak za bosanski jezik i filolog akademik Dževad Jahić, potpredsjednik BANU je naveo da će se na Susretima baviti jezikom na naučni način, i reagirati u javnoj komunikaciji, objašnjavati, iznositi naučna dostignuća u oblasti bosnistike, uspostaviti kontakt sa medijima.
„Nadamo se da će po prvi put jedna institucija sa autoritetom uspostaviti kontakt sa medijima jer upotreba jezika u medijima je naš veliki problem. U tom smislu ćemo tražiti saradnju koja će, nadamo se, donijeti i dati rezultate koji su u interesu jedne kulturne sredine i jedne države kakva je Bosna i Hercegovina – ističe akademik Jahić.
Akademik Omer Nakičević
Prof. dr. Faruk Mekić, prorektor Univerziteta u Sarajevu
Akademik Dževad Jahić
Akademik Smail Čekić
(BIR, Bosna PRESS)
Pogledajte vijest na izvornom sajtu:
BANU: Susret naučnika i javnosti o bosanskom jeziku (VIDEO, FOTO)
