Aleksandar Žurić: Sve se manje odlazi iz Bijelog Polja

0
12

Bijelo Polje – Za razliku od ostalih općina sjevernog područja Crne Gore, u kojima je osjetno raseljavanje, u Bijelom Polju je odliv stanovništa prema Podgorici i gradovima na jugu države nešto manje izražen. Predsjednik općine Aleksandar Žurić usporavanje raseljavanja objašnjava time što su preduzimljivi Bjelopoljci imali osjećaj za pravila igre u novom vremenu i usvojili primjeren način poslovnog ponašanja. Ostvareno je više kapitalnih investicija, koje su bitno poboljšale kvalitet života u gradu i pozicionirale ga kao regionalni centar i time umanjile potragu za boljim životom na drugim prostorima Crne Gore i šire.

Bogata Limska dolina

– U želji da poboljšamo kvalitet života oko 46.050 stanovnika u našoj općini i tako umanjimo potrebu za selidbom u druge krajeve, u desetak prethodnih godina izgradili smo ili asfaltirali na desetine kilometara puteva u prigradskim i seoskim područjima. Trenutno je najvrednija gradnja regionalnog puta ka Pljevljima, u koji je do sada uloženo oko devet miliona eura i završena dionica Slijepač Most – Tomaševo – Pavino Polje, a u saradnji sa Direkcijom za saobraćaj obezbijedili smo sredstva i za nastavak do Kovrena, što će koštati tri miliona eura – naglašava Žurić, podsjećajući da je Limska dolina, a time i bjelopoljska oblast, nekada bila žitnica.

Činjenicom da je općina (924 kvadratna kilometra) ispresijecana dolinama Ivanjske rijeke, Lješnice, Goduške, bjelopoljske Bistrice sa lijeve i Brzave, Ljuboviđe i Lješnice sa desne strane Lima, kao i da se Bijelo Polje nalazi na nadmorskoj visini 560 metara, Žurić objašnjava povoljne uslove za voćarstvo, ratarstvo i stočarstvo. Prirodno je, onda, što je poljoprivreda imenovana kao strateški važna grana za razvoj opštine, pogotovo imajući u vidu svjetske trendove u proizvodnji zdrave hrane.

Povodom nostalgičnog sjećanja starijih sugrađana na vrijeme kada je Bijelo Polje bilo važan privredni centar, ne ulazeći u uzroke propadanja nekadašnjih nosilaca razvoja, Žurić naglašava da i sada postoje nacionalni brendovi poput „Mesoprometa“ i drugih manjih porodičnih kompanija, koje uspješno izgrađuju poziciju na tržištu i stabilna su osnova razvoja grada.

Priroda i mladost

Govoreći o izazovnim bjelopoljskim turističkim potencijalima, Žurić veli da je „svakome ko jednom dođe na Bjelasicu jasno da ta ljepotica među gorama jeste, a tek će biti, raj za izletnike, skijaše, paraglajdere“. Svjesni toga, lani smo uradili prostorno-plansku dokumentaciju za turističku valorizaciju Bjelasice i počeli gradnju magistralnog puta, kojim ćemo je učiniti još dostupnijom posjetiocima. Među turističkim atrakcijama izdvaja se i Đalovića pećina, za koju je jedan speleolog svjetskog glasa izjavio da će „ona za Crnu Goru biti što je Ajfelova kula za Francusku“. Fascinantna je i „divlja ljepota“ Đalovića klisure i rijeka: Lim, Bistrica i Ljuboviđa, a naročiti izazov predstavlja valorizacija Kisjelih voda, na kojima se u perspektivi planira banjsko lječilište – ističe Žurić, ocjenjujući važnim i što je Bijelo Polje dobilo urbane konture, a prostorni urbanistički plan, koji je u izradi, odrediće buduće uređenje teritorije općine.

Budući da su, pored tri srednje i 17 osnovnih škola, u Bijelom Polju otvoreni Ekonomski, Pravni i Poljoprivredni fakultet Univerziteta Crne Gore, kao i fakulteti za strane jezike i za turizam Univerziteta Mediteran sa 1500 studenata, to uveliko „zadržava“ stanovništvo – smatra Žurić, napominjući da tome doprinose i  „investicioni poduhvati, po kojima bi ova i naredna godina mogle biti najuspješnije u istoriji Bijelog Polja“.

Kapitalne investicije

– Osim kapitalnih investicija koje upravo završavamo, u martu ćemo dobiti novi Dom zdravlja. Takođe, nakon rekonstrukcije 18 kilometara pruge ugovorena je revitalizacija i preostalog dijela na teritoriji naše općine. Na Dobrakovu je otvoren najmoderniji granični prelaz u zemlji, izgrađene su dvije stambene zgrade za socijalne slučajeve RAE populacije i započeta treća za penzionere. Saniran je most na Limu i izgrađena kružna raskrsnica na veoma frekventnoj magistrali na Ribarevinama. Ovih dana završavamo most Strojtanica i počinjemo rekonstrukciju onog koji povezuje grad i naselje Nikoljac. Počeće i gradnja obdaništa, u toku je odabir izvođača radova na stambenom bloku „Solidarnosti” i priprema tendera za gradsku parking garažu, a u planu je gradnja gradskog kolektora i regionalne deponije, moderizacija gradskog trga… Više je i projekata valorizacije bogatih razvojnih potencijala, poput hidrocentrale na Bistrici u vrijednosti oko 20 miliona eura – objašnjava Aleksandar Žurić i zaključuje:

„Pored nesporne potrebe da grad ima sve pomenute sadržaje, najbitnije je unapređenje poslovnog ambijenta i stvaranje pretpostavki da sjever i Bijelo Polje kao njegov centar postane biznis zona, koju će investitori prepoznati kao povoljnu za ulaganje i privređivanje. Osnovni preduslov za to je, ipak, izgradnja brze ceste prema sjeveru i rekonstrukcija aerodroma u Beranama, jer će bez toga sve ove investicije za nas predstavljati samo lijepo uređivanje našeg staklenog zvona”.

Obilaznica – ostvaren san Bjelopoljaca

Najavljujući za preksjutra otvaranje obilaznice oko Bijelog Polja, predsjednik Žurić  kaže da je ona san mnogih Bjelopoljaca, bez koje je do sada dobrim dijelom limitiran razvoj grada. Gradnja je koštala 27 miliona eura, a njena prava vrijednost izraziće se kroz rasterećenje saobraćaja u gradu i brži i bezbjedniji tranzit ljudi i roba prema Srbiji. Puni smisao obilaznica je dobila otvaranjem graničnog prelaza Dobrakovo, najmodernijeg i najfrekventnijeg u Crnoj Gori. Nije manje značajno ni to što je izgradnjom obilaznice riješen problem klizišta i „učvršćeno” brdo Obrov i sačuvano zemljište i kuće na njemu.

Višak u administraciji, a manjak stručnih kadrova

– Nije lako biti na čelu lokalne samouprave u kojoj je, prema ozbiljnoj analizi, višak 130 zaposlenih. S druge strane, uočen je nedostatak mladih, stručnih i ambicioznih kadrova. Disproporcija između raspoloživog i željenog profila kadrova, uz potrebu racionalizacije i podizanja efikasnosti uprave, nametnula je novu sistematizaciju radnih mjesta, po kojoj će radni angažman, nažalost, morati drugdje da potraže njih 50 ove godine, a racionalizacija će biti nastavljena dogodine – nevoljno kaže predsjednik Žurić.

Festivali

– Svjesni činjenice da se narodi najviše izdvajaju po doprinosima civilizaciji ostvarenim u kulturi, nastojali smo da se ova ekonomska kriza ne odrazi na kvalitet kulturnog života u gradu. Tako smo, uz podršku Ministarstva kulture, i ove godine uspješno organizovali Ratkovićeve večeri poezije i Festival dramskih amatera – podsjeća Žurić, napominjući da mjesto na kulturnoj mapi Crne Gore već deceniju pronalaze i međunarodni festival tamburaški i džez festivali, Bjelopoljsko slikarsko proljeće, Ljetnje večeri muzike, Internacionalni likovni susreti „Stari most”…

Starački dom

– Dom za stara i nezbrinuta lica u Bijelom Polju proslavio je prvu godinu rada. Vidljivo je da je već na samom početku uspostavio visoke standarde u zaštiti starih osoba i lica sa invaliditetom, tako da ovdje dostojanstveno „treće doba“ živi oko 100 lica. Ako se „iz rana ljeto vidi“, očigledno je da uprava i zaposleni u Domu itekako njeguju poslovično poštovanje prema starijima, kao najplemenitiju tradiciju našeg društva – naglašava Žurić.

Izvor: Pobjeda.me

Sandžak PRESS pratite putem Facebook | Twitter | Android| iPhone

Stavovi iznešeni u ovom tekstu su autorovi i moguće je da isti ne predstavljaju stavove naše redakcije.
Komentari su vlastita mišljenja autora i redakcija zadržava pravo brisanja vulgarnih i uvredljivih komentara.

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Ova web stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.