Akademik Filipović: Za život dostojan čovjeka treba raditi, stvarati i pisati, treba učiti ljude i učiti od ljudi

Simpozij „Život i djelo akademika Muhameda Filipovića“ u povodu 90. godišnjice njegovog rođenja održan je u subotu 12. oktobra 2019. godine u prepunoj svečanoj sali Univerziteta u Sarajevu u organizaciji Bošnjačke akademije nauka i umjetnosti i Univerziteta u Sarajevu.

O životu i djelu, te neizmjernom doprinosu akademika Muhameda Filipovića na Simpoziju su govorili njegove kolege i prijatelji, akademici, profesori, naučnici: rektor Univerziteta u Sarajevu prof. dr. Rifat Škrijelj, akademici: Muamer Zukorlić, Asim Kurjak, Mehmed A. Akšamija, Enver Halilović, Miro Jakovljević, Galib Šljivo i Refik Šećibović. te predavači iz Kluba mladih znanstvenika pri BANU.

Također objavljena je i Monografija posvećena životu i djelu akademika Muhameda Filipovića koju su uredili redovni članovi BANU – akademici Mehmed A. Akšamija i Asim Kurjak.

Rektor Univerziteta u Sarajevu prof. dr. Rifat Škrijelj je istakao da „prošlost i sadašnjost bosanskohercegovačkog društva i nauke u akademiku Muhamedu Filipoviću ima izuzetno dragocjen primjer autentičnog bosanskohercegovačkog znanstvenog lidera i savremenog mislioca, postojanog i hrabrog u kritičkom promišljanju društva i njegovog razvoja, te, istovremeno, nepokolebljivog zagovornika naučno utemeljene društveno-političke i građanske akcije. Zbornik radova koje uvažene kolege naučnici posvećuju životu i djelu akademika Filipovića zorno svjedoče o tome kako je 70 godina njegovog naučnog rada neodvojivo vezano za 70 godina postojanja našeg Univerziteta“.

Akademik Muamer Zukorlić, čiji je prilog u Monografiji naslovljen: „Akademik Filipović – kolosalnost jednog uma“, naglasio je da je svaki njegov govor o akademiku Filipoviću zapravo govor o slobodi i dostojanstvu.

„Šta god da kažem, samo on zna, ali i Svevišnji Stvoritelj, Koji zna šta kažemo i ne kažemo, što je u našim mislima, a po najprije u našim srcima, dakle, on zna šta ja osjećam i gajim prema njemu, a to dugujem svemu onome što on vrijedi, ali isto tako ono što on meni uzvraća na tu zdravu, čistu, racionalnu i nadracionalnu emociju. Moj ću govor svesti na jednu misao. Svaki moj govor o akademiku Filipoviću zapravo je govor o slobodi i dostojanstvu. Vi ćete danas biti sigurno u prilici da slušate jako puno raskošnih riječi od izuzetno kvalitetnih i pažljivo probranih govornika, a što će sigurno biti samo jedan mali dio plovidbe oko svijeta Muhameda Filipovića. Vidjećete da ćete kroz svaku riječ i misao koja bude izrečena naći jedan zlatni konac poput onog na koji se niže tespih povezuje sve te misli. Taj zlatni konac je konac slobode i dostijanstva. Vjerovatno sam i ja previše opsjednut ovim pojmom, jer sam od malih nogu, od mekteba kasnije do Univerziteta i percepciju, poimanje i učenje vjere čitao i doživio na taj način. Od onoga kada se uspravno stoji na kijamu do onoga kada se učini sedžda Stvoritelju, za mene je to vulkanska erupcija slobode i dostojanstva. Baš zbog te moje opsesije, a i zbog činjenice da smo u inflaciji posebno među intelektualnom elitom, onih koji su imali kvaliteta i snage kroz život ploviti tako uspravno i prkosno, jer prema zapadnoj misli – znanje je moć, a moć je bogatstvo i ono vas tako moćno vuče da ga unoivčite i rijetki su oni koji ne odole takvom izazovu, već ostanu prkosni idealu dostojanstva i slobode pa ne unovče tu moć. E zato je akademik Muhamed Filipović – Muhamed Filipović. I zato je meni od dana kada smo se sreli pa do danas bio inspiracija, jedan nepresušni bunar bistre energije slobode i dostojanstva. I danas i ubuduće vjerujem da sve one koji budu htjeli da ispravno i po dubini čitaju njegove misli napisane, kazane i prepričane imaće čast da piju sa toga izvora“, kazao je akademik Muamer Zukorlić.

Velika odgovornost bila je uraditi Monografiju o akademiku Filipoviću jer riječ je o čovjeku raskošna uma, eruditi i istinskom znanstvenom lideru, naveo je akademik Asim Kurjak. „Nije bilo lako zaokružiti taj bogati opus, pa čak niti izabrati one najbitnije natuknice iz jedne tako bogate biografije“, rekao je akademik Kurjak te dodao da ono što je napisano i ono što će biti rečeno danas na skupu nipošto nije sve što se o tom velikanu uma može reći.

Akademik Mehmed A. Akšamija je govoreći o životu i djelu akademika Filipovića istakao da je mali broj ljudi koji imaju tako značajan opus, kao i prisustvo u javnosti kao što ima akademik Filipović. Također, naglasio je: „Srž Monografije je vezana za ‘eksploataciju bosanskog duha’, a sadržaj je u osnovi vezan za poštivanje drugog i drugačijeg. To je osnova i to je ono što je akademik Filipović propagirao, i mislim da mu svi moramo na tome biti zahvalni.“

Akademik Muhamed Filipović je naveo da je on dokaz da treba nastojati i ne obazirati se ni na što. „Treba vršiti svoju funkciju u društvu. Raditi, stvarati i pisati. Učiti ljude i učiti od ljudi. To je ono što je neophodno da bi se živio život dostojan čovjeka. To se pokazuje na meni“, rekao je Filipović dodavši da 80 godina druguje sa knjigom i nastoji učiti o životu i čovjeku.

Pored današnjih izlagača na simpoziju, doprinos Monografiji su svojim prilozima dali i akademici Abulah Sidran i Ferid Muhić, te predavači iz Kluba mladih znanstvenika pri BANU: Aida Kulo Ćesić, Jahja Fehratović i Selma Porović.

Univerzitet u Sarajevu je ponosan na bogatstvo životnog i naučnog postignuća akademika Filipovića – neprikosnovenog učitelja Bosne i Hercegovine i bosanskog duha. Impresivni društveni i akademski rezultati njegovog djelovanja, ali i osebujni metod njegovog društvenog i naučnog angažmana, poslužiće kao putokaz sadašnjim i budućim generacijama naučnika i naučnica.

Izvor: Unsa.ba/SANA

Foto: SANA