Uvac – blago Srbije koje moramo da sačuvamo

2
19

Uvac - blago Srbije koje moramo da sačuvamo

Sjenica, Nova Varoš – Specijalni rezervat prirode Uvac, prirodno dobro od izuzetnog značaja prve kategorije, nalazi se na samom jugozapadu Srbije, na teritoriji opština Sjenica i Nova Varoš. Na prostorima ovih opština postoji 8 zaštićenih područja, što dovoljno govori o ljepoti i značaju ovih predela. Kada se određeni predeo stavlja pod zaštitu, to se radi prije svega da bi se priroda zaštitila od čovjeka.

Šta se dešava kada čovjek ne može da zaštiti prirodu od čovjeka?

Ovaj rezervat (ne)taknute prirode odgaja i hrani različite vrste životinja i biljaka. Jedinstvenost područja čini prisustvo veoma retke i malobrojne vrste lešinara – beloglavog supa, koji se gnezdi u pojedinim dijelovima klisure, na stenama, potkapinama i pećinama iznad vode. Ovde se nalazi sistem pećina koji je najduži i među najlepšima u Srbiji.

Pored beloglavog supa ovdje se mogu vidjeti i druge ugrožene vrste ptica, kao što su suri orao i orao ribar, buljina, planinski puzgavac i veliki ronac. Na području klisure evidentirano je ukupno 216 biljnih i 400 vrsta ptica, a svoje stanište ovdje su našli i medved, ris i vidra, kao i više vrsta endemskih insekata i slepih miševa koji se nalaze na Evropskoj crvenoj listi rijetkih i ugroženih vrsta faune.

U meandrima reke obitava i mladica, vrsta plemenite ribe dovedena gotovo do istrebljenja ali je ovde našla svoj mir.

Reku koja nosi mnogobrojne tajne, sve češće posećuju i mnogobrojni turisti. Bistra voda naoko pitomog Uvca krivuda zavojima koji više liče na lavirint iz koga nema izlaza nego na tok reke. Ono što sigurno izdvaja ovaj prirodni dragulj od drugih turističkih destinacija je to što bez obzira na sve veći broj turista i posjetilaca, nije promenio ništa od svoje autentičnosti. Ovakak, kakav je danas postoji već dugo, dugo…

Koliko će još postojati zavisi samo od čoveka i prirode. Priroda je čoveku dala sve, čovek prirodi može da uzvrati samo ljubavlju i brigom o njoj. To nam je Ona ostavila u nasleđe, to je sve što Ona traži od nas. Nećete videti višespratnice, velike vikendice. Ovde kuće još odišu toplinom pravog seoskog doma, a u kućama se sprema hrana po receptima naših starih. Međutim, naši stari nisu za sobom ostavljali deponije otpada, nisu ispuštali u vodu koja se može piti direktno iz reke svoje otpadne vode, nisu ostavljali plastične kese i ostali nerazgradivi otpad ovim veličanstvenim pticama za obroke, to radimo mi, i mladi i stari.

Da li turisti dolaze da vide otpad? Da vide kako predeo Uvca ima najlepše divlje deponije na Balkanu? Divlje deponije koje poslednjih decenija niču kao pečurke posle kiše na ovom prelepom području prete da ugroze postojanje celog područja zajedno sa svim autentičnim vrstama koje na tom području žive. Te vrste žive u skladu sa prirodom, one znaju zašto su baš ovaj deo izabrale za svoj dom. Mi od prirode i svega što se u njoj nalazi možemo puno da naučimo, Ona je naša majka, ko smo mi da se prema njoj odnosimo na takav način?

Jedan od najvećih umova koje je ova zemlja ikada imala Ivo Andrić je rekao: “Čovek može da posmatra prirodu sa ciljem da je upozna, kako bi se odbranio od nje ili je iskoristio u svoje svrhe. Teško onom ko je posmatra sa drugačijim namerama, mislima i osećanjima”.

Ona nama daje da je upoznamo, Ona nam daje da je koristimo, sve njene lepote, sva njena bogatstva. Zauzvrat, samo traži da je poštujemo i cenimo. Čovek sa umom koji mu je od Boga dat može da osvoji i planetu i svemir, može da dođe do pronalazaka koji menjaju planetu i svet ali čovek jeste i problem. Niko više.

Biti čovek znači i verovati, verovati da upravo taj um koji nam je dat, pored problema, zajedno sa prirodom, može biti i rešenje. Računica je prilično jednostavna a rešenje je?

Čovek…

(autor teksta: Dino Mujanović, Vojvođanska zelena inicijativa)

U emisiji “Uvac – Problem je samo čovek i niko više” Zelena patrola se bavila problemom zagađenja na području prirodnog rezervata Uvca. Videćete borbu, koju svakodnevno vode rendžeri i aktivisti, sa birokratijom i zagađivačima.

Pogledajte


Sandžak PRESS pratite putem Facebook | Twitter | Android| iPhone

Stavovi iznešeni u ovom tekstu su autorovi i moguće je da isti ne predstavljaju stavove naše redakcije.
Komentari su vlastita mišljenja autora i redakcija zadržava pravo brisanja vulgarnih i uvredljivih komentara.

2 KOMENTARI

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Ova web stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.