U Iranu su otvorena birališta na predsjedničkim izborima, a politički analitičari i dostupni rezultati anketa nagovještavaju da će dosadašnji predsjednik umjerenih političkih stavova, Hassan Rouhani, izbiti u vrh među četiri kandidata. Ipak, konzervativni vjerski čelnik Ebrahim Raisi mogao bi mu otežati put ka ponovnom izboru.
Rouhani, 68-godišnji vjerski lider, stavio je svoju političku budućnost na kocku otvarajući Iran ka vanjskom svijetu i savladavajući protivljenje radikalnih političara postizanju historijskog nuklearnog sporazuma u zamjenu za oslobađanje od pogubnih sankcija, navodi AP.
Rouhani će na ovim izborima utvrditi misle li glasači da je to dovoljno da bi ga zadržali na čelu zemlje mada nijedan odlazeći predsjednik nije uspio biti ponovo izabran od 1981, kada je ajatolah Ali Khamenei, sadašnji vrhovni vođa i najmoćniji čovjek u Iranu, postao predsjednik.
ije sigurno da će Rouhani osvojiti pobjedu već danas, a u tom slučaju, odnosno ako nijedan kandidat ne dobije većinu glasova, dva kandidata s najvećim brojem glasova borit će se za pobjedu u drugom krugu sedam dana kasnije.
Rivalski skupovi
Rouhanijeve pristalice okupile su se u centru Teherana noć uoči izborne šutnje iskazujući mu podršku, a skup je bio pretežno miran iako su istovremeno okupljanje, mada manjeg obima, organizirale i pristalice Rouhanijevog glavnog rivala Raisija.
Raisi je i profesor prava i bivši tužilac koji vodi utjecajnu vjersku dobrotvornu fondaciju i uživa podršku dva glavna vjerska tijela, a zagovara populističku retoriku protiv korupcije, pozivajući na mnogo oštriji stav prema Zapadu i tvrdeći da nuklearni sporazum nije poboljšao živote siromašnih, navode agencije.
Predsjednički kandidati još su Mostafa Hashemitaba, proreformski političar koji se kandidirao za predsjednika i 2001, i Mostafa Mirsalim, bivši ministar kulture.
Rouhaniju ne ide na ruku osjećaj među mnogim Irancima da nuklearni sporazum postignut 2015, u skladu s kojim su Iranu nametnuta ograničenja programa atomske energije, nije donio ekonomsku korist zemlji.
Iako su Iranu ukinute neke sankcije vezane za nuklearnu energiju, druge američke i međunarodne sankcije ostale su na snazi, a nezaposlenost je i dalje velika, sa gotovo trećinom mladih bez posla.
Rouhanijeva pobjeda mogla bi dovesti do daljnjeg slabljenja ograničenja lične slobode, dok bi pobjeda konzervativnog kandidata mogla uvući Iran u novi sukob sa Zapadom u vrijeme kad je predsjednik SAD-a Donald Trump pozvao na čvršći stav prema toj zemlji, ocjenjuje američka agencija.
Među Rouhanijevim protivkandidatima neće biti bivšeg predsjednika Mahmouda Ahmadinejada, vatrenog tvrdolinijaša i negatora holokausta, kome je iznenađujuće uskraćeno dopuštenje za kandidaturu. Navodno, vjerski lideri nisu željeli riskirati bilo kakvo pogoršanje odnosa sa Zapadom zbog njega.
“Ahmadinejadovo mjesto, odsad nadalje, jedino je u muzeju”, rekao je Fasel Mejbodi, jedan od klerika.
Politički sistem
U Iranu se predsjednik, parlament i Vijeće stručnjaka biraju na neposrednim izborima. Ali to ne znači da se može kandidirati svatko. Po ustavu, o selekciji kandidata odlučuje drugo tijelo, Vijeće čuvara. Iznad njih je vrhovni duhovni vođa koji je de facto šef države. Od smrti vođe revolucije ajatolaha Homenija 1989. godine, tu ulogu ima Ali Khamenei.
Predsjednik je odgovoran za unutrašnju, vanjsku i ekonomsku politiku. Duhovni vođa jest hijerarhijski iznad njega, ali se direktno ne miješa u rad vlade, parlamenta ili pravosuđa. Ali u strateškim pitanjima, poput nuklearnog sporazuma 2015, zadnju riječ ima Khamenei.
Vijeće stručnjaka je tijelo s 88 članova koje bira duhovnog vođu i u teoriji nadgleda njegov rad.
Vijeće čuvara (ustava) ima 12 članova. Šestericu imenuje vrhovni vođa, a šesterica su pravnici koje bira parlament. Svaki zakon mora ići na odobrenje Vijeću čuvara.
Iranski politički sistem dopušta stranke, ali one više nalikuju frakcijama jedne. Mogu se svrstati u tri grupe – fundamentalisti (tvrdolinijaši), konzervativci i reformisti. Prve dvije grupe odane su vrijednostima Islamske revolucije, ali među konzervativcima ima onih koji se zalažu za pažljivo i kontrolirano otvaranje Zapadu i ograničene političke reforme.
Fundamentalisti, pak, Zapad smatraju imperijalističkim neprijateljem i žele čisto islamsko društvo lišeno zapadnih utjecaja. Reformisti žele snažnije odnose sa Zapadom i zalažu se za društvene, kulturne i političke reforme u zemlji.
Izvor: Agencije
Pogledajte vijest na izvornom sajtu:
Iranci biraju predsjednika, Rouhani se bori za ponovni izbor
