Još nisu savladane posljedice pandemije korona virusom a svijet se, zbog sad već rata u Ukrajini suočava s problemima na tržištu energenata, hrane, sirovina. Rusija je, između ostalog, najveći snabdjevač Evrope gasom i naftom, a Rusija i Ukrajina najveći su izvoznici žitarica i uljarica. Zbog rasta cijena energenata može doći i do ubrzanja inflacije. Srbija je, kažu stručnjaci u veoma teškoj geoploitičkoj situaciji s jedne strane zbog dobrih odnosa s Rusijom, a s druge zbog nastojanja za pridruživanjem evropskim integracijama.
– Srbija je sada između dvije vatre i sigurno ima pritisak i s jedne i s druge strane. Ekonomski gledano zavisi od ruskih energenata. Ono što, nažalost možemo očekivati i moramo konstatovati da će doći do povećanja cijena i gasa i nafte. Jutros je cijena nafte na londonskoj berzi skočila za pet posto i sad je preko sto dolara po barelu što je najviša cijena od 2014. godine. Ova povećanja dovode i do povećanja osnovnih životnih namirnica, kaže Haris Zogić ekonomski analitičar.
Vlada Srbije ograničila je cijene goriva i osnovnih životnih namiranica na mjesec dana ali sva ograničenja samo kratkoročno mogu imati efekta.
– Srbija je u zaista teškoj situaciji. Ono što je olakšavajuće da nije članica NATO-a ni EU tako da akt ove dvije unije ne obavezuje direktno Srbiju, ali su ogromni pritisci. Svaka odluka sad može imati dugoročne posljedice. Sad morate birati ili da ekonomski ugrozite zemlju ako uvedete sankcije Rusiji ili da ugrozite evropske integracije. Ovo je, kažem, više politička analitika nego ekonomska ali mislim da će se pokušati zadržati pat pozicija do izbora.
Srbija je, podsjeća, dala nalog za povećanje robnih rezervi. Ipak, s obzirom na veliku neizvjesnost neminovno je i povećanje životnih namirnica a sve je opet vezano za intenzitet ili krajnost krize. Ne treba zaboraviti da su pored gasa i nafte koji su najzvučniji po pitanju porasta cijena, žitarica i uljarica, vrlo bitni i prevoz i transport.
