Zašto su važni američki izbori: Demokrate i Republikanci ulaze u najveći okršaj od 2020. godine

0
9

Izbori za Kongres bit će svojevrsna najava i predsjedničkih izbora (Ilustracija: A. L./Klix.ba)

Stanovnici SAD-a danas će izaći na izbore koji se održavaju dvije godine nakon predsjedničkih izbora. Koliko su izbori važni i da li će Republikanska stranka preuzeti vlast nad Kongresom za Klix.ba govorio je Edin Mujkić, vanredni profesor na Univerzitetu Colorado.

Izbori koji će odlučivati o novom sazivu Predstavničkog doma i dijela Senata, održavaju se na sredini mandata američkog predsjednika Bidena što mnogi ocijenjuju i kao prvi veliki test za Demokratsku partiju, ali i samog predsjednika s obzirom da američka politička historija pokazuje da upravo ovi izbori mogu odrediti i dalju sudbinu predsjednika, odnosno podršku kakvu će on imati.”Midterm izbori su uvjek bili važni s obzirom da cijeli Predstavnički dom te trećina senata ide na reizbor. Obično stranka čiji je predsjednik u Bijeloj kući izgubi dio mjesta, ili potpunu kontrolu jednog ili oba doma. Najbolji primjer kako midterm izbori mogu biti destruktivni za predsjednika su oni iz 1994. godine kada su Republikanci pod vodstvom Newta Gingricha preuzeli kontrolu u oba doma. Demokrate su izgubile 54 mjesta u Predstavničkom domu i 9 u senatu. To je okrenulo naopačke agendu predsjednika Clintona”, navodi profesor na početku razgovora.

Odnos snaga u Kongresu

Također, pojasnio je i odnos snaga unutar Kongresa SAD-a.

“Ovi midterm izbori su također kritični zbog činjenice da Demokrate imaju 220 naspram 212 republikanskih mjesta u Predstavničkom domu, a 3 mjesta su nepopunjena. To je vrlo mala razlika. S druge strane, u Senatu broj mjesta je izjednačen i obje stranke imaju po 50 mjesta. Međutim, potpredsjednica, Kamala Harris, ima odlučujući glas, tako da Demokrate u suštini imaju 51 glas. Ovo su također prvi izbori nakon 6. januara 2021. godine i napada na Kongres. To je dominantna tema ovih izbora, te abortus, inflacija i povećana stopa kriminala. Međutim, ono što se ne zna još uvijek je da li je abortus najvažnije pitanje ili ne”, pojašnjava.

Generalno, kako navodi, američki birači najviše pažnje obraćaju na ekonomiju.

“Međutim, broj registrovanih žena za izbore se drastično povećao otkako je vrhovni sud ukinuo presudu ‘Roe v. Wade’ iz 1973. koja je učinila abortus legalnim. Ukidanje te presude znači vraćanje nadležnosti državama, a mnoge države pod kontrolom republikanaca su odmah donijele ili aktivirale zakone koji zabranjuju abortus čak i kada je u pitanju silovanje, incest pa i trudnoća koja je opasnost po život majke. Prema rezultatima referenduma u Kansasu ovog ljeta gdje su građani odbili zabranu u ogromnoj većini, te s obzirom na činjenicu da je Kansas vrlo konzervativan, ovo bi moglo biti dominirajuće pitanje”, ističe Mujkić.

Neizvjesna izborna utrka pred Amerikom (Foto: EPA-EFE)
Neizvjesna izborna utrka pred Amerikom (Foto: EPA-EFE)

Ipak, prema njegovom mišljenju, demokrate imaju dva velika problema uoči izbora.

“To su inflacija i liberalizacija nekih društvenih pitanja. Inflacija je dobro potcijenjena u SAD ali i EU. Trebamo se sjetiti da je inflacija vrlo efikasan katalizator političkih promjena, obično nagore. Mnoge desničarske i religijske revolucije iz 70-ih su se desile tokom visoke inflacije. Društvo postaje manje tolerantno i konzervativnije tokom inflacije. Usred ove inflacije mnoge države su liberalizovale pitanje transrodnih osoba i slično. To su Republikanci vješto iskoristili i u državama u kojima ovo apsolutno nije problem. Mislim da će to igrati veliku ulogu u nekim trkama, posebno u Nevadi”, objašnjava Mujkić.

Mogu li Republikanci do preuzimanja vlasti?

Pojedine ankete uoči izbora pokazuju kako bi Republikanska stranka mogla preuzeti vlast u Predstavničkom domu, a neki idu toliko daleko te ističu kako bi ista stvar mogla čekati i Senat. U razgovoru, profesor Mujkić ističe kako su šanse republikanaca za kontrolu nad Predstavničkom domom velike.

“Pa, s obzirom na trenutni omjer snaga, vrlo velika vjerovatnoća je da će republikanci imati kontrolu Predstavničkog doma. Međutim, izgleda da to baš neće biti pobjeda kojoj su se nadali. Kampanja Republikanaca se može svesti pod jednu riječ – haos. Sada trebaju osvojiti nezavisne birače, ili demokrate nezadovoljne Bidenom, a ta priča nije baš najbolja strategija. Ta strategija je rezultirala sa dosta vrlo loših kandidata koji bi mogli ispustiti šansu da pobjede u disktriktima ili državama koje bi Republikanci realno trebali uzeti. Drugi problem je ‘Roe v. Wade’. Republikanci su još od 1973. igrali na kartu kako će imenovati sudije vrhovnog suda koji će ukinuti presudu, i slično. Sad se to desilo. ‘Pas je konačno sustigao auto’. Šta sad? Mnogi Republikanci su apsolutno šokirani kakvu je reakciju ova odluka imala, iako su ankete govorile da 68% Amerikanaca podržava abortus do 16 sedmice trudnoće. Ovo će definitivno koštati Republikance dosta mjesta”, objašnjava profesor.

Ono što ide Republikancima na ruku je inflacija.

“Demokrate uporno pokušavaju da ubijede ljude kako je inflacija u SAD-u daleko manja nego u EU. I upravu su, ali to je nebitno za birače. Njih interesuje koliko oni plaćaju gorivo, piletinu, jaja, a ne koliko to plaća Englez ili Bosanac. Demokrate su generalno ‘stručnjaci’ u nejedinstvu. Imate lijevo krilo koje je radikalno, lijevi centar, nezavisne glasače te republikance koji neće da glasaju za republikanske kandidate sve dok Trump vodi stranku. Vrlo je teško zadovoljiti takav sastav glasača. Međutim, Demokrate su definitivno mogle uraditi bolje”, mišljenja je on.

Smatra kako nisu dovoljno potencirali dobre strane ekonomije.

“Trenutna nezaposlenost u SAD je 3,7%, dok je samo u oktobru otvoreno 261.000 novih radnih mjesta. Takođe, progurali su najveći infrastrukturalni zakon u historiji SAD-a, a o tome se skroz slabo priča. Bidenov problem je što je trenutni predsjednik. Iako je njegova popularnost oko 45%, što nije loše. On je u Bijeloj kući, i to je problem. Mnogi glasači će upravo njega kriviti za sve svoje probleme, od cijena goriva, prirodnog plina, do svojih ličnih problema. Međutim, Biden je dobar kada je u pitanju radnička klasa u Srednjoj Americi. I tu on može pomoći nekim kandidatima”, ističe Mujkić.

U ovoj kampanji, veliki doprinos imao je i bivši predsjednik Barack Obama za kojeg mnogi ističu kako bi mogao natjerati građane da glasaju za Demokrate.

Barack Obama učestvovao u kampanji Demokratske stranke (Foto: EPA-EFE)
Barack Obama učestvovao u kampanji Demokratske stranke (Foto: EPA-EFE)

“Obama je napustio Bijelu kuću vrlo popularan. Tokom Trumpovog mandata, postao je još popularniji. Obama zna kako da zapali masu. On je tu stvarno dobar, i jedino je Bill Clinton možda bio efikasniji. Znalo se uvijek da će kandidati pokušati da dovedu njega da potakne ljude da izađu glasati. To je ključ. Ako Demokrate uspiju animirati birače na nivou iz 2018. godine, ili više, imaju dobre šanse. Kada bi odziv bio kao 2020. tokom predsjedničkih izbora, to bi Demokrate moglo da dovede u situaciju da čak zadrže i Predstavnički dom. Ali ako Demokrate i nezavisni birači ostanu kod kuće, sve je moguće pa i gubitak Senata. Zato je Obama tu. Da potakne birače u Georgiji, Pennsylvaniji, Floridi, Arizoni, Nevadi i Wisconsinu”, rekao je Mujkić.

Ključne države i izborne bitke

Kao na svakim izborima u SAD-u, postoje one države u kojima će se voditi najveće bitke između kandidata. Ovaj put, to su Georgija, Pennsylvanija i Nevada.

“Senat je ahilova peta Republikanaca. Trump se tu umiješao i praktično sam izabrao nekoliko kandidata u državama koje su Republikanci trebali uzeti. U Georgiji je izabrao Herschela Walkera, poznatog NFL igrača iz 80-ih i 90-ih, i niko nije htio da ide protiv njega unutar Republikanske stranke tako da se sve mane Walkera nisu mogle tada pokazati. Ispostavilo se da je kao kandidat Walker vrlo loš, moglo bi se reći i da je sramota za Republikance. Lažno se predstavljao, ima historiju porodičnog nasilja dok je dokazano da je platio nekoliko žena da imaju abortus. Također, njegov ga se sin praktično odrekao preko društvenih mreža tvrdeći da nikad nije bio kod kuće itd. Sve je to rezultiralo situacijom gdje se čak i Raphael Warnock, sveštenik koji je trenutni senator, ustručavao da napadne Walkera otvoreno”, objasnio je sagovornik.

Herschel Walker (Foto: EPA-EFE)
Herschel Walker (Foto: EPA-EFE)

Međutim, Trump je njega izabrao jer je poznata ličnost sa TV ekrana.

“Isto je uradio i u Pennsylvaniji gdje je gurao TV voditelja Mehmeta Oza. Oz je vodio TV show gdje je prodavao nadrilijekove, te je čak morao svjedočiti pred Kongresom što je to radio. On je bogataš koji ustvari živi u New Jerseyju. Oz je zakupio poslovni prostor u malom gradu u Pennsylvaniji i registrovao se kao da živi tu. Od početka je John Fetterman, trenutni zamjenik guvernera te države, imao ogromnu prednost. Onda imao moždani udar na proljeće, i Republikanci su napravili problem od toga, iako doktori tvrde da nema nikakvih kognitivnih posljedica. Istina je da se Fetterman bori sa govorom i to je napravilo trku tijesnom. Međutim, izgleda da će uspjeti se izvući. Pennsylvanija je dobitak za Demokrate jer je to republikansko senatorsko mjesto, pošto se republikanac Pat Toomey penzioniše”, pojašnjava.

Mehmet Oz (Foto: EPA-EFE)
Mehmet Oz (Foto: EPA-EFE)

Kada je riječ o Nevadi, ona za Demokrate predstavlja veliki problem.

“Nevada je za Demokrate neočekivan problem. Znalo se da će Republikanci probati da izbace Catherine Cortez Masto iz Senata i da bi mogli imati šansu. Ali Adam Laxalt je apsolutno premašio očekivanja Republikanaca. Ankete govore da su izjednačeni i sve se svodi do toga koliko će birača izaći na izbore. Prema podacima iz 5. novembra, izgleda da Demokrate nemaju ranu izlaznost kao 2018 godine. To je ogroman problem. Osim ove tri države, Mark Kelly, bivši astronaut i senator iz Arizone vodi tijesnu bitku sa republikanskim kandidatom Blake Mastersom, ali je situacija povoljna za demokrate”, ističe Mujkić.

Adam Laxalt i Catherine Cortez Masto (Foto: Twitter)
Adam Laxalt i Catherine Cortez Masto (Foto: Twitter)

Države gdje demokrate mogu napraviti iznenađenje su Wisconsin, Ohio, Florida i sasvim neočekivano Sjeverna Karolina.

“U svim ovim državama se vodi tijesna bitka. Ohio koji je u zadnje vrijeme postao dosta konzervativniji je nemoguće trenutno predvidjeti na osnovu anketa. Florida je dosta bliža nego se očekivalo. Marco Rubio, republikanski senator i bivši kandidat za predsjednika je u nezavidnoj situaciji i Val Demings, bivša šefica policije u Orlandu i zastupnik u predstavničkom domu trenutno, vodi baš dobru kampanju. Činjenica da Trump mora da pomogne Rubiju, govori da su ankete koje radi kampanja Rubija vrlo tijesne. Trump nije baš najbolji ‘džoker’ iz rukava s obzirom da 2/3 nezavisnih glasača ne žele Trumpa u političkom procesu. Znači da su im potrebni svi Republikanci da izađu i glasaju”, mišljenja je profesor.

Marco Rubio ima podršku Trumpa (Foto: EPA-EFE)
Marco Rubio ima podršku Trumpa (Foto: EPA-EFE)

Sjeverna Karolina i Wisconsin su također tijesni, ali smatra da će se Republikanci ‘izvući’ tamo.

“Međutim, moramo biti pažljivi. Ankete u zadnjih nekoliko izbornih ciklusa nisu baš bile pouzdane. Npr. 2020 godine u Ohiu, Trump je osvojio 8% više glasova nego što su ankete predviđale. Niko ustvari neće da predviđa pobjednike jer su ankete zadnja tri izborna ciklusa problem”, zaključuje Mujkić.

Situacija nakon 6. januara i krađa izbora

Iako su se midterm izbori održavali i ranije, ovi su specifični po tome što dolaze nakon dešavanja ispred Capitol Hilla 2021. godine. Neminovno, ovaj događaj je promijenio svijest među glasačima u Americi, a izbori se na neki način posmatraju i kao “odbrana demokratije”.

“To je još uvijek ključno pitanje. 61% Amerikanaca danas tvrdi da je ‘demokratija’ najvažnije pitanje. FBI i američki pandan ministarstvu pravde (Department of Justice) disciplinovano i uporno šalju u zatvor učesnike. Čini se da državni tužilac Merrick Garland neće da leti ‘pred rudu’ sa optužnicama protiv visokopozicioniranih političara dok nemaju baš sve dokaze. Komisija Predstavničkog doma u kojoj jednu od glavnih uloga ima Liz Cheney, kćerka Dick Cheneya, je uradila vrlo dobar posao kada su u pitanju svjedočenja i prikupljanje dokaza. Ona je čak žrtvovala svoje mjesto u Kongresu jer je ta komisija vrlo nepopularna među Trumpovim pristalicama, kojih je većina u Wyomingu. Tako da nije mogla pobijediti tokom ‘primaries’ izbora na proljeće. Ovi midterm izbori će biti vrlo važni kada je u pitanju kako taj događaj vide birači, i koliko im je to važno”, navodi Mujkić.

Važni izbori pred građanima SAD-a (Ilustracija: Shutterstock)
Važni izbori pred građanima SAD-a (Ilustracija: Shutterstock)

Kao i tokom predsjedničke kampanje, i sada su se pojavile informacije o mogućoj krađi na izborima.

“Međutim, činjenice govore da apsolutno nema nikakvih dokaza o nekoj krađi. Mislim da je najveći broj problematičnih listića pronađen u Arizoni, svega 12, i to za Republikance. Ovo je ništa više nego teorija zavjere. Tu se sva priča završava kada su činjenice u pitanju. Pravi problem je što će ovi teoretičari zavjere koji izgube izbore odmah probati da dovedu u pitanje rezultate, a već imamo 63 sudska procesa koji su pokrenuli Republikanci koji znaju da će izgubiti. Izbori nisu ni održani ali eto, neki već tvrde da znaju kako su pokradeni”, ističe profesor.

Uloga bh. dijaspore na izborima

S obzirom da u SAD-u živi veliki broj građana porijeklom iz BiH, te da i sam boravi u SAD-u, profesora Mujkića smo pitali kakva su razmišljanja bh. dijaspore kada je riječ o midterm izborima.

“Naša dijaspora je velika, ali neorganizovana. Postoje anegdote o tome da bh. biračko tijelo, većinom Bošnjaci, nisu zadovoljni sa podrškom SAD-a visokom predstavniku. Da li će se to realizovati kroz glasanje za Republikance je teško odrediti jer ne postoje nikakve izlazne ankete među tim tijelom. Međutim, bh. dijaspora može biti itekako uticajna ako se pravilno organizuje. Mislim da je organizacija prema etničkoj pripadnosti pogrešna jer to neće rezonovati među američkim političarima a suština protivljenja odlukama visokog predstavnika jeste što se potencira etnička podjela. Pazite, Trump je izgubio izbore u Georgiji 2020. godine za 11.779 glasova. Neka 3 – 4.000 osoba bh. porijekla glasa na izborima u Atlanti i okolici, vi imate pažnju. Slično je i u Michiganu, a posebno u Missouriju gdje je oko 80.000 osoba bh. porijekla, a možda i više”, smatra Mujkić.

Ipak, naglašava kako i bh. dijaspora ima svoj interes kada je riječ o izborima.

“Međutim, moramo uzeti u obzir da i bh. dijaspora glasa za svoj lični interes, prvenstveno ekonomski interes. Generalno, dijaspora u SAD-u, bez obzira na porijeklo, je konzervativnija od američkog prosjeka. To se ne smije zaboraviti. Ali definitivno postoji potencijal za neki uticaj”, mišljenja je.

Podrška Ukrajini nakon izbora

Mnogo priče uoči izbora vodi se i o podršci SAD-a Ukrajini. Analitičari naglašavaju kako bi se, u slučaju republikanskog preuzimanja Kongresa, podrška Ukrajini mogla značajno smanjiti.

“75 posto Amerikanaca prema zadnjoj anketi podržava američki kurs u Ukrajini. Pazite, 75% Amerikanaca se ne može saglasiti da li je nebo plavo ili neke druge boje. Republikanci će morati biti pažljivi po tom pitanju. Generalno, vanjska politika u SAD-u je manje kontraverzna i predsjednik i Senat tu imaju daleko više uticaja nego Predstavnički dom. Međutim, nije sporno da bi mnogi republikanci mogli praviti probleme, posebno Marjorie Taylor Greene, predstavnica iz georgije i jedan od novih vođa Republikanaca”, ističe Mujkić.

Mogu li izbori promijeniti razmišljanje o Ukrajini? (Foto: EPA-EFE)
Mogu li izbori promijeniti razmišljanje o Ukrajini? (Foto: EPA-EFE)

Također, naglašava kako među Republikancima ima onih koji podržavaju Putina.

“Postoji određena struja u Republikanskoj stranci koja iskreno podržava, ali se i divi Vladimiru Putinu. Razlog je što je Rusija homofobični i rasistički raj na zemlji. Putin je njihov idol. I dok je Bidenov sigurnosni tim na čelu sa Jakeom Sullivanom stvarno odradio odličan posao kada je u pitanju ruska invazija i upozorenje da će se ista desiti, te naoružavanje Ukrajine, komunikacija je slaba sa građanima. Demokratska administracije, a pogotovo State Department općenito, imaju elitistički pristup prema građanima. Prema kojem građani moraju njima vjerovati da oni rade sve kako treba i u njihovom interesu, i da je zamorno objašnjavati što je to tako. To je nebrojeno puta bio problem Demokratama”, analizira Mujkić.

To je uporedio i s porukama koje šalje Ambasada SAD-a u BiH.

“Pogledajte npr. poruke koje šalje američki ambasador u BiH. Ambasador Michael Murphy objasni ukratko na svom blogu da Američka ambasada podržava visokog predstavnika i njegove odluke i mi bi se trebali svi složiti s tim bez dodatnih pitanja. S obzirom na utjecaj Američke ambasade u BiH pristup bi trebao biti daleko otvoreniji i detaljniji da ljudi mogu shvatiti šta tačno to znači. Tako se nekako Bidenova administracija ponaša prema američkim građanima. Naprimjer, Ronald Reagan bi držao mjesečno govore upućene sovjetskim narodima. Takva poruka danas ruskom narodu bi rezonovala i među Amerikancima da shvate ustvari šta je u pitanju u Ukrajini, i da Ukrajina vodi rat ne samo za sebe, nego cijeli demokratski svijet”, ističe profesor.

Šta nakon izbora?

Nakon izbora koji će se održati 8. novembra, Amerika će ući u proces restruktuiranja vlasti. Ipak, ovi izbori će na neki način predstavljati i najavu predsjedničkih izbora koji će se održati 2024. godine.

Tokom kampanje za midterm izbore, jedan od onih koji je najavio svoju kandidaturu bio je i Donald Trump, ali bi u ovoj utrci mogao imati i veliku konkurenciju u guverneru Floride Ronu DeSantisu.

“Trump će se kandidovati. On jednostavno ne može odoliti tom TV cirkusu. Drugo, ministarstvo pravde možda neće dići direktnu optužnicu u tom slučaju za one povjerljive dokumente koji su nađeni u Mar A Lago, i u vezi 6. januara. U tom slučaju će se vjerovatno postaviti specijalni tužilac i to čak može da ga učini još većom ‘žrtvom’ u očima njegovih pristalica. Ron DeSantis je definitivno prijetnja. Ipak, DeSantis prvo mora pobijediti u utorak za novi mandat guvernera Floride. Ako izgubi od Charlie Crista, za što postoji neka šansa, bit će mu vrlo teško da se vrati u fokus republikanskih birača kao neki ‘pametniji’ i sposobniji Trump”, rekao je Mujkić.

Donald Trump (Foto: EPA-EFE)
Donald Trump (Foto: EPA-EFE)

Na kraju razgovora, dotaknuli smo se i najave kandidature Joea Bidena.

“On će se vjerovatno kandidovati ako ga zdravlje bude služilo. Mnogo je priča o kognitivnim sposobnostima Bidena. Pa Biden je pravio veće gafove dok je bio mlađi. On je upravo po tome najpoznatiji u SAD-u. Međutim, nema govora da su godine nešto što glasači imaju na umu. Ni Trump neće biti mnogo mlađi. U slučaju da se Biden ne kandiduje, to bi stvorilo zbrku u demokratskim redovima. Kampanja za izbore 2024. godine počinje manje – više u srijedu 9. novembra. On bi napravio sada veći problem kada se ne bi kandidovao. Ako se ne bude kandidovao, to će biti zbog zdravlja. Biden vidi svoj mandat kao borbu dobra protiv zla, kao da je ovo njegov trenutak. Rat u Ukrajini, Trump, Kina i ostali problemi, on to vidi kao da je njegovo vrijeme došlo i da je Americi, ali i svijetu, prijeko potrebna institucionalna stabilnost u Bijeloj kući”, zaključio je na kraju razgovora za Klix.ba profesor Edin Mujkić.

The post Zašto su važni američki izbori: Demokrate i Republikanci ulaze u najveći okršaj od 2020. godine appeared first on Bosna PRESS.

Pogledajte vijest na izvornom sajtu:
Zašto su važni američki izbori: Demokrate i Republikanci ulaze u najveći okršaj od 2020. godine


Sandžak PRESS pratite putem Facebook | Twitter | Android| iPhone

Stavovi iznešeni u ovom tekstu su autorovi i moguće je da isti ne predstavljaju stavove naše redakcije.
Komentari su vlastita mišljenja autora i redakcija zadržava pravo brisanja vulgarnih i uvredljivih komentara.

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Ova web stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.