Prijepoljski hladnjačari još uvek bez formirane otkupne cijene maline

0
65

I ove godine sa brigom i zebnjom se dočekuje početak berbe maline koja će u nižim krajevima stići već za nekoliko dana. Informacija da je na sastanku predstavnika Saveza srpska malina i hladnjačara i Ministarstva poljoprivrede dogovorena početna cijena od 150 dinara trebalo bi da malinarima pruži određenu dozu sigurnosti.

Predsednik udruženja Zlatna malina iz Prijepolja, koje je i član Saveza Srpska malina, Mirsad Obućina kaže da se na sastanku sa početnom cijenom nisu složili svi hladnjačari, ali jesu najveći i da računaju da će i manji hladnjačari pratiti veće sa otkupnom cenom.

Ovo je samo načelan dogovor i ništa nije potpisano i izvesno dok cijena ne bude pisala na otkupnom bloku. Za formiranje početne cijene je još rano, uglavnom se formira u prvih desetak dana berbe dok se utvrdi kavlitet i količina maline koja dolazi u hladnjaču – ističe Obućina.

Hladnjača ES Komerc još nije ponudila početnu cenu, kao i svake godine u blokove će se pisati akontna cena. U hladnjači INEKS Sokolica kažu da još nisu definisali cenu, kao i da je malina jako loša ove godine i da će se isplata vršiti na kraju sezone kao i do sad. Ni Hladnjače Lukova i Zenit nisu izašle sa cijenama, ali očekuju da će se do ponedeljka znati bar početna cijena. Ni nova hladnjača u Prijepolju, Ledena Lozica koja će isplatu vršiti na nedeljnom nivou nije još ponudila cenu maline.

Prethodna godina bila je najgora za malinare, kišovito vreme u jeku sezone uticalo je na kvalitet maline, pa se malina otkupljivala za 100 dinara po kilogramu, a druga i treća klasa za 80 i 50 dinara. Ni protesti malinara nisu doveli do povećanja cene, pa su mnogi zasadi napušteni, ali i zapušteni što će se odraziti na ovogodišnji rod. 2017. godina, poredeći sa otkupnom cenom od 140 dinara je bila nešto bolja, ali slabija od 2016. kada je početna cena vilameta bila 150 dinara, a mikera 170. Proizvođači su najviše prihodovali 2015. godine kada se kilogram maline prodavao i za 230 dinara i kada su mnogi motivisani cenom započinjali i širili zasade ovog voća, tada predstavljanog kao strateški proizvod ovog kraja, ali i cijele zemlje.


Sandžak PRESS pratite putem Facebook | Twitter | Android| iPhone

Stavovi iznešeni u ovom tekstu su autorovi i moguće je da isti ne predstavljaju stavove naše redakcije.
Komentari su vlastita mišljenja autora i redakcija zadržava pravo brisanja vulgarnih i uvredljivih komentara.

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Ova web stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.