24. Juli 2018

U Prijedoru je danas u organizaciji Udruženja logoraša „Prijedor 92“ i Udruženje logoraša „Kozarac“ uz podršku Regionalnog Saveza udruženja logoraša regije Banjaluka obilježena 26. godišnjica zločina u logoru „Keraterm“, a svake se godine obilježava na današnji datum, u znak podsjećanja na 1992. godinu, kada je u sobi broj tri ubijeno oko 200 logoraša.

Bio je to jedan od najtežih zločina počinjenih tokom minulog rata u Bosni i Hercegovini, a sjećanja logoraša još uvijek su teška i bolna. Sa skupa je poručeno da se ubrzaju procesi pred Tužilaštvom BiH i da krivci što prije stanu pred lice pravde.

Preživjeli logoraši još pamte mučenja i torture

Jedan od bivših logoraša koji je preživio brojna mučenja je i Smail Denić, koji je u „Keratermu“ bio od 30. maja do 4. avgusta, kada je prebačen u logor “Trnopolje”.

– Ovdje sam doživio što nikad nikom ne bih poželio, od premlaćivanja, do uskraćivanja vode, lijekova i hrane. Tu sam izbacio i kamenje iz bubrega, teške su to muke bile. Teško se podsjećati na to sve, a dolazim svake godine i dolaziću dok god budem u stanju, jer nas je sve manje. Svake godine nestajemo, a ni država ni entitet nisu ništa poduzeli da nam pomognu, da nam omoguće makar bolje liječenje. Polako nas bacaju na marginu zaborava – rekao je Denić.

Njegov sapatnik, takođe bivši logoraš, koji danas živi u Australiji, a skoro svake godine dolazi na rodnu grudu, Adem Crljenković iz Rakovčana ističe da je doveden u „Keraterm“ 20. jula 1992. godine.

– Prenoćio sam samo jednu noć u ‘Keratermu’, a već sutradan sam zajedno sa još 26 logoraša prebačen u logor ‘Omarska’. Tamo sam bio do 5. septembra, a potom sam prebačen na Manjaču. U Omarskoj su mi polomili 11 rebara, grudnu kost, nos i Bog zna koliko sam još povreda imao. U ‘trojci’ mi je ostao brat i još njih 75 iz Rakovčana koji su stradali i pobijeni 24. jula. U zadnjem konvoju sam 18. decembra izišao u Hrvatsku i na slobodu – navodi Crljenković.

Mjesta stradanja još uvijek nemaju obilježja

Mirsad Duratović, predsjednik Regionalnog Saveza udruženja logoraša regije Banjaluka kaže za AA da je „Keraterm“ primjer kako treba obilježiti stratišta. Govoreći o zločinima Duratović je rekao da ima nekoliko presuda, ali da istrage za zločine počinjene u „Keratermu“ i danas traju.

– Očekujemo u narednom periodu da će se desiti nova hapšenja direktnih počinioca ubistava, ali i njihovih nalogodavaca. Prema evidencijama koja vode Udruženja logoraša u ovom logoru je ubijeno oko 300 lica – rekao je Duratović.

Za zločine počinjene u logoru „Keraterm“ za sada je osuđeno ukupno devet osoba, sedam u Haškom tribunalu i dva lica u Sudu BiH.

Duratović je za AA kazao da su presude uglavnom donesene za komandira logora i komandire smjena u bivšem logoru.

Posmrtni ostaci ubijenih u logoru „Keraterm“ ekshumirani su na lokalitetima Stari Kevljani, Jakarina Kosa i Tomašica. Logor je formiran po nalogu tadašnjeg Kriznog štaba Opštine Prijedor. Zatočeni u logoru su bili najvećim dijelom stanovnici Mataruškog brda, odnosno naselja na lijevoj obali Sane. Iz sela Rakovčani bila su 103 ubijena logoraša, 79 je bilo iz Čarakova, a 76 sa Hambarina.

O zločinima napisane knjige i snimljeni dokumentarni filmovi

Ovaj logor je jedini za sada obilježen Spomen-pločom. U periodu od maja do avgusta 1992. godine kroz logor „Keraterm“ je prošlo više od 3.000 ljudi, a 371 logoraš nije preživio torture i mučenja. U noći sa 23. na 24. juli 1992. godine u sobi broj 3 je likvidirano oko 200 logoraša. Doneseno je 56 zvaničnih presuda za ratni zločin u Prijedoru, a mnogi su još pred Sudom. Do sada je štampano 36 izdanja o zločinima u Prijedoru, a snimljeno je i nekoliko dokumentarnih filmova.

Izvor: Anadolija


Pogledajte vijest na izvornom sajtu:

Obilježena 26. godišnjica od zločina: Kroz logor “Keraterm” prošlo više od 3.000 ljudi

Sandžak PRESS pratite putem Facebook | Twitter | Android| iPhone



Stavovi iznešeni u ovom tekstu su autorovi i moguće je da isti ne predstavljaju stavove naše redakcije.
Komentari su vlastita mišljenja autora i redakcija zadržava pravo brisanja vulgarnih i uvredljivih komentara.

OSTAVI ODGOVOR

No more articles