Sjeverni Sandžak – Zbog katastrofalne suše u Srbiji više nije pitanje koliko će poskupeti brašno i hljeb, već hoće li biti žita za mlinove ili će ga seljaci davati stoci umjesto izgorelog kukuruza.
Mnogi ratari su zadržali pšenicu u silosima, kako bi dočekali eventualno bolju cijenu na tržištu, a sad razmišljaju da je upotrebe kao stočnu hranu umjesto kukuruza koji je potpuno uništen sušom u mnogim regionima, naročito u Banatu.
Cijena pšenice na tržištu veća je za 35 do 37 odsto nego prošle godine i to je jak razlog za povećanje cijene brašna, čak i kad ništa drugo ne bi poskupelo a najavljuju se poskupljenja električne energije, vode i drugih troškova u proizvodnji.
Govoreći o cijeni hljeba Matić je rekao da o njenom formiranju odlučuje prije svega 70 odsto proizvođača, od kojih mnogi rade u “sivoj zoni” i koji “imaju izuzetne rezerve i mogućnosti da prate ove udare na tržištu”.
Godišnje se u ”sivoj zoni” preradi oko 300.000 tona pšenice u oko 200 malih mlinova, koji prema zakonskim propisima ne bi mogli da rade, jer ne zadovoljavaju tehničke i tehnološke uslove.
Država bi morala da preduzme odgovarajuće mjere kako bi se napravio red u toj oblasti.
Procjenjuje se da bi cijena brašna od nove pšenice, u rinfuzi franko (isporuka na) mlin, bila oko 38 dinara za kilogram, što je znatan skok cijene sirovine za pekare.
(TV Jedinstvo)
