Obrazovanje i odgoj kroz institucije odgovorna su i kompleksna misija. Problemi na koje nailzae prisutni su u svijetu mada donekle kod nas u većoj mjeri.
“Obražovanje je danas u cijelome svijetu u velikoj krizi, stoji pred brojnim izazovima i problenima, pa samim tim ti problemi su prisutni i kod nas, rekao bih da su oni ovdje izraženiji. U svjetlu poslednji nemilih događaja u našoj državi organizirali smo ovu tribinu koju drže eminentni stručnjaci i profesori sa FIS-a, kako bi smo imali priliku od njih čuti, šta je potrebno promijeniti, unaprijediti i inovirati kako bi se u budućnosti ovakvi i slični događaji spriječili, naglasio je prof. dr Almir Pramenković.
Ubistvo učenika u školi u Beogradu pokazalo da je obrazovanje, kao jedna od karika društva, poprilično zakazalo.
“Zakazalo je obrazovanje i zakazalo je ono za šta se ja zalažem i pokušavamda djelujem na neki svoj način, a to je komunikacija. U obrazovanju je najvažnija stvar komunikacija, a suočeni smo sa činjenicom da komunikaciju uopšte nemamo. Ko nam to radi u obrazovanju, ko nam kreira obrazovne politike, ko su ti stručnjaci koji su nas doveli u ovo stanje u kome se mi danas nalazimo i zato je ovo nešto što bi trebalo puno njih da čuje, ali i da učestvuje udiskusijama, jer ako se mi ne čujemo, ako ne razgovaramo, mi ništa ne možemo promeniti”, kazala je prof. dr Marijana Šećibović.
Ovo je trenutak kada su stručnjaci potrebni da bi sagledali urađeno, šta je sve potrebno za budućnost na šta je rahmetli akademik Zukorlić za života ukazivao.
“Iskoristili smo ovu tribinu i posjetili na misli rahmetli muftije Zukorlića, koji je prije tri godine tražio vanredno stanje u obrazovanju, predlagao ljude koji trebaju da mijenjaju, nažalost svi njegovi prijedlozi su tada naišli na jedan zid nerazumijevanja, ali ovi događaju su potvrdili da sve ono što je on govorio, i o riijalitima i o jednom okruženju koje nije pogodno za mlade, jako važno. Tu je obrazovanje bitno, ali ljudi koji znaju i poznaju strukturu obrazovanja su veoma važni da bi prilagodili to novim generacijama koje sasvim drugačije razmišljaju od nas starijih”, zaključio je prof. dr Refik Šećibović.
Neophodno je napraviti jedan poseban pristup prema novim generacijama, vezu između njihovih i standarda koje društvo već ima, ali i uspostaviti sistem empatije u obrazovanju kako bi se prilagodile obaveze i odgovornosti.
(SANA)
