8. Maj 2019

Predstavljanjem knjige priča Bihorske sumnje i prvog broja časopisa za kulturu, umjetnost i društvene teme Kazivart, pokušavamo da doprinesemo isticanju onih vrijednih ljudi i stvaralaca, bez obzira iz kog razloga dolaze, kao znak prepoznavanja da kultura i umjetnost stanuju ovdje na ovim prostorima, poručio je moderator večerašnje promocije ovog djela i časopisa i njegov glavni urednik, Mirsad Rastoder.

On je u galeriji Centra za kulturu objasnio da su u toj knjizi sažete 32 priče, autora iz Crne Gore i regiona. Podsjetio je da je do sada u sedam zbirki, objavljenih u izdanju Nevladine organizacije Centar za kulturu “Bihor”, zastupljeno preko 160 autora, što, kako kaže, predstavlja posebnu vrijednost i dragocjenost.

“Iz godine u godinu sve više osoba se interesuje i za Festival Zavičajne staze i za priču inspirisanu Bihorom, odnosno zavičajem. Sumnjam da tim pričama treba neka prethodnica, nego u samim knjigama treba potražiti zašto su to “Bihorske sumnje” jer nam je u ovim vremenima dužnost da se svi pomalo zapitamo i sumnjamo, ne samo u sebe, nego i u one okolo, posebno one koji imaju moć koliko smo i jesmo li na pravom putu, to je oičigledno i inspirisalo autore koji su se pojavili u ovim knjigama”, istakao je Rastoder.

Inspirisani Bihorom, prostorom, kako navodi Rastoder, magične privlačnosti, kao da je srce svijeta, autori priča pokušavaju da u ogledalu prošlog, pronađu putokaz kroz sadašnjost, i makar naslute, oplemenjujući iskru budućnosti.

“Na zanosu, entuzijazmu i duhovnoj snazi pojedinaca nastaju i ove knjige, pa je tako nastao i Kazivart. Kazivanje, stara dobra navika, iskonska ljudska potreba i art najsjajnije i najuzvišenije isijavanje čovjekovog uma, temelji su našeg časopisa”, naglasio je urednik uz želju da on bude vodič kroz njihov, kako objašnjava, vanredno zamršen i zanimljiv vilajet.

Da kultura treba da provocira, smatra Adnan Prekić, profesor istorije. Kaže da je upravo u tom smislu jedna intelektualna provokacija sa ovim Festivalom i lajt motivom “umjetnost je sumnjiva” najbolji prikaz onoga šta kultura u današnjem crnogorskom društvu predstavlja.

“Kultura, kao i sve ono u životu, ako je nekontrolisano, slobodno, predstavlja provokaciju i ona je sumnjiva. A ona, u suštini, nama pomaže da se okrenemo svim onim stvarima koje nosimo”, izdvojio je Prekić, dodajući da je najznačajniji motiv svih ovih priča čežnja i odnos prema odlasku.

Podvukao je da su časopis Kazivart i Festival Zavičajne staze najbolja prilika da pokažemo koliko je različitost važna za našu zajednicu. Zaključio je da kulturu treba oslobađati svih granica i veza.

Amar Mulabegović, iz Bijelog Polja, kaže da je kultura pogled na svijet, ne samo kakav je on bio i kakav jeste, nego kakav bi on mogao i trebalo da bude.

“Ona je, za razliku od prirode, ono što ne može opstati bez ljudske brige i njege. A, Kazivart je pravi znak brige i ljubavi prema umjetnosti i kulturi”, izdvojio je Mulabegović.

Za Selmu Rastoder Festival Zavičajne staze je značajan jer okuplja i podstiče mlade iz petnjičkog kraja različitih profesionalnih profila da se, uključujući se u njegove mnogobrojne aktivnosti, vraćaju svom zavičaju, da budu aktivni, bore se za svoj interes, doprinose društvenom i kulturnom životu Petnjice, samim tim i regiona.

Na promociji, koju je organizovala Nevladina organizacija Centar za kulturu  ”Bihor” i bjelopoljski Dom kulture, Blagoje Vujisić je kazao da ovaj i prethodni zbornici priča sa ovog Festivala postepeno vraćaju popularnost kratke priče kod čitalaca pošto je, objašnjava on, ova književna vrsta dobrim dijelom zapostavljena u odnosu na pjesničko stvaralaštvo.

Art Kazivart je za Rebeku Čilović produkt velike ljubavi.

“Svjedočimo prvijencu, časopisu koji je okupio velike i umne ljude koji su prošli kroz Bihor, utkali dio svog stvaralaštva u taj habitus i pomogli da Bihor postane jedno mjesto koje pripada, ne samo nama koji smo Bihorci, nego i onima koji tu dođu i osjećaju se toplo. To je i bio cilj časopisa”, istakla je Čilović.

Sve što je napisano ostaje kao trajan dokument  da su bili dio bihorske priče i na taj način dali doprinos očuvanju tradicije i kulture našeg kraja, smatra Milica Marković.

“To dobija posebnu dimenziju trajnosti putem zbirke kratkih priča i Kazivara na sveopošte zadovoljstvo. Kazivar, nastao kao ligičan nastavak bihorskih dešavanja za mene ne predstavlja samo časopis za kulturu. On simbolizuje nešto mnogo dublje i više, mjesto okupljanja istomišljenika, književnih prijatelja, koje otvara prozor novih duhovnih spoznaja, daje motivaciju i inspiraciju”, naglasila je Marković.

Rukovodilac Narodne biblioteke Bijelo Polje, Edin Smailović, naglasio je da je časopis jako lijepo dizajniran i kvalitetno urađen. Dodaje da je na prvi vizuelni i fizički dodir, prijatan za oko i listanje.  

Štampanje Kazivarta i zbirke Bihorske sumnje podržao je Fond za zaštitu i ostvarivanje manjinskh prava u Crnoj Gori.

Sandžak PRESS pratite putem Facebook | Twitter | Android| iPhone



Stavovi iznešeni u ovom tekstu su autorovi i moguće je da isti ne predstavljaju stavove naše redakcije.
Komentari su vlastita mišljenja autora i redakcija zadržava pravo brisanja vulgarnih i uvredljivih komentara.

OSTAVI ODGOVOR

No more articles