10. Oktobar 2017

Upravna inspekcija kontrolisala samo opoziciju?

Uprkos tome što u Ministarstvu javne uprave tvrde da jačaju kapacitete upravne inspekcije, na meti kontrola prošle, ali i ove godine, uglavnom su opštine u kojima je na vlasti opozicija. 

Upravna inspekcija lani je izvršila nadzor kod 107 subjekata, od čega 82 kod organa i službi lokalne uprave, 25 nadzora u područnim jedinicama i filijalama Direktorata za upravne unutrašnje poslove MUP-a. 

Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) imao je uvid u zapisnike o inspekcijskom nadzoru za prošlu godinu, koji pokazuju da je više od polovine kontrola obavljeno u lokalnim samoupravama, a da se skoro petina kontrola u periodu od januara do novembra odnosi na Opštinu Kolašin.

U Ministarstvu smatraju da nema govora o političkom uticaju i odgovaraju da su planom inspekcijskog nadzora za ovu godinu obuhvaćene gradske opštine Tuzi i Golubovci, Petnjica, Gusinje, Pljevlja i Herceg Novi. U tim opštinama inspektori će, kako kažu kontrolisati primjenu Zakona o upravnom postupku, Zakona o državnim službenicima i namještenicima, Zakona o slobodnom pristupu informacijama i drugih propisa. 

“Istim planom inspekcijskog nadzora predviđena je kontrola službeničkih odnosa u Ministarstvu finansija – područnih jedinica Uprave za nekretnine”, naglasili su iz Ministarstva javne uprave. 

Iz Ministarstva su odbacili optužbe da se preko upravne inspekcije vrši nesrazmjeran uticaj na opštine, kojima upravljaju partije koje na nacionalnom nivou nijesu na vlasti.

“U navedenim slučajevima, koji su bili pod posebnom pažnjom javnosti, upravna inspekcija je reagovala vanrednim nadzorom na inicijativu zaposlenih i građana koji su zatražili kontrolu, pa se ne može govoriti o političkom uticaju“, piše u odgovoru Ministarstva. 

Institut alternativa (IA) u analizi stanja reforme javne uprave ukazao je da su kapaciteti Upravne inspekcije početkom 2017. bili na najnižim nivou u posljednjih nekoliko godina. U analizi se navodi da su, po formiranju Ministarstva javne uprave, dva upravna inspektora raspoređena na druga radna mjesta, iako su, kao lica u mandatu, posebno zaštićena i ne bi trebalo da se prmještaju na druge poslove. 

Podsjetili su i na slučaj bivše glavne upravne inspektorke Dragice Anđelić, čije je razrješenje predmet upravnog spora. Anđelićeva je smijenjena odlukom Vlade, a ona je tvrdila da se radi o političkoj odmazdi.

CIN-CG pitao je Ministarstvo šta je obrazloženje i osnov za nepopunjavanje radnih mjesta za upravne inspektore, s obzirom na to da ta mjesta nijesu ukinuta i da se insistira na jačanju kapaciteta.

„Svjesni smo činjenice da se reforma ne može sprovoditi bez kvalitetno uspostavljenog nadzornog mehanizma… U tom kontekstu, poseban akcenat se stavlja na jačanje kapaciteta upravne inspekcije, što podrazumijeva ne samo novo zapošljavanje inspektora, već i jačanje kadrovskih kapaciteta postojećih…“, odgovorili su. 

U Ministarstvu tvrde da je i Anđelićeva, bivša glavna upravna inspektorka, razriješena jer u prethodnom periodu nije realizovano više obaveza u skladu sa rokovima i stručno, čime je, navodno, narušena efikasnost tog organa. Oko 40 odsto inicijativa iz prošle godine upravna inspekcija nije razmatrala. Ali, u Ministarstvu naglašavaju da će ih razmatrati u ovoj godini, te da na taj način funkcionišu i ostale inspekcije. U Ministarstvu kažu da su inspektori od januara do sredine avgusta sproveli 238 kontrola, što je više za 20 odsto u odnosu na isti periodu prošle godine.

U resoru na čijem je čelu Suzana Pribilović kažu i da je, u dijelu političke koordinacije reformskim procesima, prepoznat Savjet za reformu javne uprave, koji je obrazovan u septembru 2016, a koji čine članovi Vlade, Zajednice opština i dva člana iz nevladinog sektora. Savjet je nedavno razmatrao Izvještaj o realizaciji Strategije reforme javne uprave za period jul 2016. godine – jul 2017. Izvještaj nije podržao Stevo Muk, član Savjeta ispred IA. 

„Savjet je prećutao u Izvještaju, koji dostavlja Evropskoj komisiji, da ja nijesam podržao usvajanje tog dokumenta“, kaže Muk za CIN-CG

Navodi i da, uprkos obećanju potpredsjednika Zorana Pažina, nije bilo informacije da Muk nije podržao usvajanje izvještaja.U obraćanju javnosti, Muk je kazao da je Ministarstvo javne uprave realizovalo samo pet od 15 dospjelih mjera, te da je tražio da se individualizuje odgovornost za neispunjavanje obaveza. Prema njegovim riječima, izvještaj tek na nekoliko mjesta govori o razlozima i uzrocima slabe realizacije i da je nije jasno dokle se stiglo u realizaciji obaveza u oblasti razvoja i koordinacije javnih politika. 

Tvrdi da postoje i netačni navodi poput onog da Vlada nije mogla da usvoji dva godišnja izvještaja o primjeni uredbe o saradnji državne uprave i NVO u javnim raspravama, navodeći kao argument da Savjet za razvoj NVO ne funkcioniše, pa bez njihovog mišljenja i nijesu mogli da usvoje ta dokumenta. 

Za Muka je sporno što izvještaj ne sadrži ni najnovije informacije iz oblasti upravljanja javnim finansijama, niti zašto Crna Gora nema registar državne imovine. 

U izvještaju koji je usvojio Savjet, navodi se da je Crna Gora ostvarila napredak koji se odnosi na e-participaciju.

„UNPACS studija Ujedinjenih nacija, pokazala je da je po indeksu razvijenosti e-participacije Crna Gora u 2016. godini na 17. mjestu sa indeksom 0,8305. Crna Gora je u 2014. godini bila pozicionirana na 49. mjestu, dok u 2016. godini Crna Gora bilježi skok od 32 mjesta i pozicionirana je na 17. mjesto“, piše u izvještaju. 

Muk je, međutim, rekao da zabrinjava to što je informacija nekritički uzima u izvještaju, sa tvrdnjom da se nalazimo u 25 najbolje ocijenjenih zemalja na svijetu zbog korišćenja online javnih konsultacija, posebno jer „znamo da e-konsultacije u Crnoj Gori ne postoje“. 

Iako je Ministarstvo saopštilo da je Savjet konstatovao da izvještaj predstavlja unaprijeđeni i kvalitetniji način izvještavanja u postizanju rezultata, Muk ističe da taj dokument nije dovoljno objektivan. 

„Ključna mana izvještaja je formalistički, birokratski rječnik i stil koji ne govori dovoljno otvoreno o razlozima i uzrocima slabih rezultata. Nadalje, što na mnogim mjestima nekritički uzima pozitivne informacije, a prećutkuje negativne…“, kazao je. 

Muk je odgovorio CIN-CG i da Savjet ima obavezu po aktu kojim je osnovan da proces učini transparentnim, a do sada nije ništa urađeno. 

„Savjet mora da mijenja dokumenta koja usvaja, uvažavajući kritike i doprinos civilnog društva, a ne da ih prećutkuje i odlučuje većinom Vladinih članova. U suprotnom, ubrzo će i ovaj Savjet da bude obesmišljen“, naglasio je Muk. 

Ovaj članak je nastao uz pomoć Evropske unije u okviru projekta “Civilno društvo za dobru upravu: Da služi i zasluži!”, koji sprovode Institut alternativa, Bonum, Natura, Novi horizont i Centar za istraživačko novinarstvo. Sadržaj ovog članka je isključiva odgovornost autora i ni na koji način ne odražava stavove Evropske unije.

Koliko je Zakon o pristupu informacijama doprinio reformi

Strategijom za reformu javne uprave predviđene su bile i izmjene Zakona o slobodnom pristupu informacijama, koje su prilikom, ali i nakon usvajanja, bile na meti kritika NVO sektora. Lideri pet opozicionih partija podnijeli su i Predlog za ocjenu ustavnosti odredbe Zakona, kojim se, kako tvrde, ograničava pravo pristupa javnim podacima više nego je to predviđeno Ustavom. Ustavni sud još nije razmatrao ovu inicijativu.

Iz Ministarstva javne uprave, koje je od Ministarstva kulture preuzelo nadzor nad primjenom tog zakona, nijesu direktno odgovorili na ove optužbe. „Stav Ministarstva je da treba pratiti primjenu postojećih zakonskim rješenja u praksi, i u skladu sa tim, raditi na njegovom unapređenju“, piše u odgovoru CIN-CG. Agencija za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama nije odgovarila na pitanja CIN-CG u vezi sa kritikom dijela javnosti da je Zakon o SPI korak unazad.

Iz Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama nijesu odgovorili u kojoj je fazi donošenje podzakonskih akata koji treba da urede nove oblasti koje se uvode Zakonom o SPI, a odnose se na regulisanje ponovne upotrebe informacija. Rok za usvajanje ovih akata je bio je sredina avgusta. Agencija nije odgovorila ni na koji način će ti podzakonski akti razraditi oblast ponovne upotrebe i pristupa informacijama i koliko će građane koštati troškovi tih postupaka.

Na sajtu Agencije nije objavljen ni novi Zakon o SPI, tu je samo prethodni, iz 2012. godine. Internet stranica Agencije ne sadrži ni novi vodič za pristup informacijama u posjedu te institucije, koji je trebalo sačiniti i objaviti u roku od 30 dana od početka primjene novog Zakona.

 
izvor: Vijesti

Sandžak PRESS pratite putem Facebook | Twitter | Android| iPhone



Stavovi iznešeni u ovom tekstu su autorovi i moguće je da isti ne predstavljaju stavove naše redakcije.
Komentari su vlastita mišljenja autora i redakcija zadržava pravo brisanja vulgarnih i uvredljivih komentara.

No more articles