Piše: Admir Hamidović, magistar farmacije
Post u mjesecu Ramazanu izvanredna je prilika da vjernik poradi na svojim osobinama, osnaži svoj karakter i disciplinu. U toku ovog mjeseca težimo da poboljšamo našu samokontrolu, kvalitetnije iskoristimo naše vrijeme i posložimo životne prioritete.
Ramazanski post je prilika da ojačamo porodične i prijateljske veze i probudimo osjećaj socijalne pripadnosti. Zajednički iftari su puno više od jela i pića. To je prilika da siromašnim pojedincima pomognemo da dožive ljepotu Ramazana i osjetimo solidarnost i nedaće kroz koje neki ljudi prolaze. Zejd ibn Halid el-Džuheni prenosi da je Muhammed, sallallahu ‘alejhi ve sellem, rekao: «Ko pripremi iftar postaču, ima istu nagradu kao i on, s tim što to nimalo ne umanjuje nagradu postača.»
Pored duhovnog i socijalnost aspekta, naučnici sve više proučavaju zdravstvenu korist posta na ljudsko tijelo i zdravlje. Poslanik Muhamed s.a.v.s. u hadisu kaže: «Postite, pa ćete biti zdravi!» (Taberani). Vjernik se u toku dana suzdržava od unošenja hrane sve do akšama i organi za varenje se odmaraju i miruju. Međutim, za to vrijeme u tijelu se dešavaju brojni procesi i pokreću biološki mehanizmi koji obnavljaju ćelije i jačaju naše zdravlje:
- Savremeni čovjek unosi znatno više hrane nego što je potrebno i organizam je konstantno zauzet obradom i skladištenjem hranljivih materija, ali i produkata metabolizma i toksina. U toku posta tijelo preusmjerava energiju na oporavak i regeneraciju ćelija i tkiva. Prvih nekoliko dana posta mogu se javiti pojačana slabost, glavobolja i druge nelagodnosti koje su rezultat razlaganja otpadnih produkata metabolizma i njihovog prisustva u krvi. Međutim, organizam se brzo adaptira na novi režim ishrane, glad se polako smanjuje i tijelo ima više energije.
- Odmor od jela jako pogoduje sistemu za varenje. Organizam lakše reguliše kiselost želuca i obnavljaju se probavni enzimi i ćelije sluzokože crijeva. Na taj način se omogućava bolje varenje hrane i iskorištenje hranljivih materija. Broj ljudi u populaciji sa probavnim smetnjama, gastritisom, opstipacijom i nadutošću je sve veći i upravo postom ova stanja se mogu znatno poboljšati i izliječiti.
- Smanjenje krvog pritiska. Pravilnim izborom namirnica, postač smanjuje unos soli i tečnosti u organizam, što rasterećuje kardiovaskularni sistem. Srce radi manjim intenzitetom jer se manje krvi pumpa u probavni sistem. Krvni pritisak postaje stabilniji i post je posebno preporučen osobama koje boluju od hipertenzije, povišenog holesterola i triglicerida.
- Preventiva dijabetesa i otpornosti na insulin. Obilje hrane, nedovoljno kretanja i konzumacija slatkiša između obroka znatno su povećali procenat oboljevanja od dijabetesa. Kod znatnog dijela populacije prisutan je latentni dijabetes i insulinska rezistencija koji imaju brojne posljedice na zdravlje organizma, od visokog krvnog pritiska do neplodnosti. U toku posta, unošenje hrane je kontrolirano i u pravilnim vremenskim intervalima. Vrijednost glukoze u krvi postaje stabilna i postepeno se obnavljaju insulinski receptori na mišićnim ćelijama. Odmorna jetra i pankreas lakše uspijevaju da regulišu energetske potrebe organizma i tijelo postaje odmorno i sa puno više energije.
- Post smanjuje unutrašnji pritisak na očne jabučice, izoštrava vid i pomaže poboljšanju stanja kod pacijenata sa glaukomom i oboljenjima mrežnjače.
- Poboljšanje imuniteta. U stanju posta organizam ima više energije na raspolaganju, koju koristi za obnavljanje krvnih ćelija leukocita i regulaciju medijatora upalne reakcije (citokina i faktora nekroze tumora). Sklonost ka alergijama, prehladama i problemima sa disanjem se znatno smanjuju.
- Pozitivan efekat na kožu, zglobove i tetive rezultat je pojačanog obnavljanja kolagena i procesa odstranjivanja viška tečnosti iz organizma.
- Post izrazito pojačava lučenje hormona rasta, koji stimulira razgradnju masnog i obnavljanje mišićnog tkiva. Lučenje hormona rasta znatno se smanjuje nakon puberteta, ali dokazano je da post i gladovanje stimuliraju hipofizu da stvara hormon rasta, što dovodi do brojnih pozitivnih efekata na organizam.
- Podmlađivanje organizma i revitalizacija ćelija. Stanje fiziološkog odmora, odstranjivanje toksina iz tijela i povratak ravnoteže hormona pozitivno utiču na sve tjelesne sisteme i obnavljanje na nivou pojedinačnih ćelija. Stvaraju se uslovi za proces autofagije, tokom kojeg oštećeni i dotrajali ćelijski elementi prolaze proces reciklaže. Autofagija je prirodni autodestruktivni mehanizam koji u vrijeme posta dostiže vrhunac. Organizam se oslobađa dotrajalih proteina i ćelijskih komponenti i u procesu dobijanja energije aktivno se razlažu bakterije i virusi (ksenofagija). Post i autofagija imaju izraziti neuroprotektivni efekat i smanjuju rizik od autoimunih oboljenja i nastanka kancera.
Ovo su ukratko bili pozitivni efekti na naš organizam, koji započinju već prvih dana posta. Regeneracija tkiva se pojačava iz dana u dan i proces je potpun nakon mjesec dana.
Ishrana tokom mjeseca Ramazana
Da bismo ostvarili zdravstvene koristi posta, važno je prilagoditi ishranu i odabrati namirnice koje ćemo jesti za iftar i sehur. Iz želje da postačima priredimo što bolji doček i završetak posta, najčešće na našem jelovniku budu pržena i jako začinjena jela, koja sadrže znatnu količinu životinjskih masti i jela sa povećanim sadržajem šećera. Unos hrane nastavlja se do kasno u noć i za sehur ne stižemo pripremiti jela koja će nam dati sitost za naredni dan.
Važno je poznavati neke osnovne činjenice o hrani i znati koje su namirnice proteinsko-lipidne, a koje ugljiko-hidratne.
Ovo su smjernice koje bismo trebali imati na umu prilikom odabira hrane za naš iftar i sehur:
- za sehur preporučujemo hranu koja se sporije probavlja i koja ima veći indeks sitosti.
To su namirnice koje sadrže veći procenat proteina i zdravih lipida. Za probavu ovih namirnica potrebno je 6 ili čak 12 sati i za vrijeme posta je preporučljivo unositi ovakvu hranu jer ona obezbjeđuje sitost i energiju tokom dana. Proteinsko-lipidne namirnice su crveno meso, piletina, riba, jaja, sir i proizvodi od mlijeka. Orasi, lješnjaci, bademi i kikiriki također spadaju u namirnice bogate zdravim uljima i proteinima.
Najbolje je meso pripremati na pari ili kuhanjem uz zeleno povrće, pasulj, grašak ili rižu. Treba dati prednost piletini i ribi, a crveno meso jesti od mlađih životinja i rjeđe. Jaja, meki i tvrdi sirevi također se preporučuju za sehur jer daju osjećaj sitosti i energiju.
- Iako se tijelo u toku dana iscrpljuje i glad pojačava, za iftar trebamo birati hranu sa niskim indeksom sitosti koja se brzo probavlja. Iftar trebamo započeti gutljajem vode. Možemo dodati malo limunovog soka i poželjno je da voda bude mlaka. U našim krajevima se obično uzme i nekoliko hurmi, smokvi ili neko svježe voće. Ne trebamo žuriti sa jelom jer se osjećaj sitosti javlja kasnije i možemo opteretiti želudac. Najbolje je da prije glavnog jela odmah klanjamo akšam i damo vremena crijevima da se aktiviraju i pokrenu na prirodan način.
Za iftar možemo pripremati lagane čorbe sa povrćem, tjesteninu i nemasne pite. Važno je postepeno nadoknaditi tečnost i ne pretjerivati sa slatkom i masnom hranom. Sezonsko voće i povrće je poželjno jesti jer će nadoknaditi vitamine i minerale i tada ćemo imati pozitivne efekte detoksikacije.
- Vrijeme između iftara i sehura možemo koristiti za manje porcije hrane i napitke. Važno je rasteretiti probavni sistem i, sa tjelesnog aspekta, velika je korist klanjati teravih namaz, koji će ubrzati rad probavnog sistema i olakšati pripremu tijela za
Mjesec Ramazan je prilika da poboljšamo naše zdravlje i da, uz Allahovu dž.š. pomoć, izađemo iz njega kao bolji vjernici.
Molimo Allaha dž.š. da primi naš post, ibadete i očisti naša srca.
Ramazan šerif mubarek olsun!
Izvor: Glas Islama
