Ako posmatramo Austriju, do novembra je djelovalo da će se, između ostalog, i ekonomska kretanja vratiti u normalu. Ne ulazeći pritom u medicinski dio oko korone, brojke i sličino, do kraja decembra lokdaun će posljedice ostaviti na bruto društveni proizvod, promet, uopšte čitav sistem funkcionisanja jedne jake države.
–Mi još ne možemo da govorimo, kao što je bilo 2008. godine kriza je prošla idemo dalje. Jednostavno se dese ovakve informacije da vlada odluči da se ne može više nositi s problemom i preduzme drastična rješenja poput lokdauna. Pitanje je koliko će druge zemlje to slijediti jer opet kažemo novembar još traje, decembar je taj neki period u kojem je i hrišćanski praznik, kaže Dženis Bajramović ekonomski analitičar.
Pandemija je jedno iskustvo iz kojeg se uči, između ostalog i da se proizvodnja mora vratiti u Evropu, odnosno na domaće terene, i da ne smije biti zavisnosti od, recimo isporuka i proizvodnja dalekih zemalja na kojima se i baziraju tržišta.
–To je pitanje prije svega infrastrukture. Ako govorimo o našem užem lokalitetu pitanje auto-puta koji treba proći kroz Pešter nama je od krucijalne važnosti. Ili, pitanje brze saobraćajnice prema Kraljevu što bi utjecalo na naše podneblje. Kad govorimo o nekim razvijenim državama ili regijama u Srbiji oni su ili riješili ili rješavaju pitanje svoje infrastrukture. Mi još imamo jedno lutanje. Do poboljšanja infrastrukturnih projekata mi se ne možemo osloniti na direktne strane investicije u tom segment da se proizvodnja bude obavljala na našem užem lokalitetu.
Pandemiji se ne nazire kraj i nije sigurno ni kako će se sve dalje odvijati s obzirom na najavu novih talasa i sojeva. Ova situacija samo je ogolila hronične probleme koje privreda vuče posljednje dvije decenije.