Stav islama u pogledu primanja vakcine protiv korona virusa

Autor: dr. Rešad ef. Plojović

PITANJE: Kakav je stav islama u pogledu primanja vakcine protiv korona virusa, s obzirom da se spominje u javnosti da sadrže u sebi želatin svinjskog porijekla?

ODGOVOR: Godinu koja iza nas, tj. 2020., obilježila je pojava virusa COVID-19, koji je uzrokovao širenje zaraze sa smrtnim ishodina, čiji je bilans blizu 100.000.000 zaraženih i oko 2.000.000 umrlih širom svijeta. Borba protiv njegovog širenja rezultirala je brojnim mjerama i odlukama, koje su značajno promijenile uobičajeni način života u svim njegovim sferama. Uporedo sa borbom protiv širenja virusa i liječenja oboljelih, ulagani su veliki napori različitih pojedinaca i zdravstvenih organizacija širom svijeta kako bi se došlo do vakcine koja je efikasna u suzbijanju bolesti.

To se i desilo krajem 2020. godine, kada je svjetska javnost dobila rado iščekivanu vijest da je nekoliko farmaceutskih kuća došlo do vakcine za koju tvrde da je efikasna u borbi protiv širenja i liječenju korona virusa.

Naravno da je ta vijest uzrokovala radost i olakšanje kod ljudi, koje je strah od zaraze zatvorio u kućama, udaljio od posla i javnosti, ili u potpunosti ostavio bez zaposlenja i primanja. Kod vjernika, pripadnika islama, tu radost pratila je i zabrinutost u pogledu sastava vakcine, to jest da li je ona usklađena sa njihovim vjerskim propisima, da li sadrži nešto što vjera islam zabranjuje ili nešto što ostavlja negativne posljedice na zdravlje i život čovjeka.

Svakako da islam podržava traganje za lijekom i liječenje, jer kada su Arapi upitali Poslanika a.s.: „Da li da se liječimo“, kazao je: „Liječite se, o Allahovi robovi, jer Allah nije stvorio nijednu bolest, a da za nju nije dao i lijek, osim jedne – a to je starost.“ (Tirmizi) Također, Poslanik a.s. je rekao: „Doista Allah nije stvorio nijednu bolest, a da za nju nije dao i lijek, pa se liječite.“ (Ahmed)

Shodno citiranim hadisima, može se zaključiti da nema ništa sporno u procesu i nastojanju liječenja od korona virusa i svake druge bolesti. Naprotiv, to je vjerom preporučena stvar. Međutim, može biti sporan način liječenja i sadržaj lijeka, jer Poslanik a.s. kaže: „Allah je stvorio bolest i lijek, pa se liječite, ali se nemojte liječiti haramom.“  (Ebu Davud)

Dakle, da bi jedan lijek ili vakcina bili dozvoljeni pripadniku islama za upotrebu potrebno je da je njihov sadržaj čist, to jest da u sebi ne sadrže elementne zabranjenog porijekla. Konkretno, kada je riječ o vakcinama protiv korona virusa, pojavila se je vijest da one u svom sastavu imaju elemente zabranjenog, to jest da sadrže svinjski želatin, koji je muslimanima zabranjen. Međutim, iz predstavništva Pfizera u BiH za Radio Slobodna Evropa su u pisanom odgovoru kazali da je „njihova vakcina pogodna za vegane“, što znači da nijedna komponenta nije životinjskog porijekla, to jest da uopće ne sadrži želatin.

Činjenica je da se u proizvodnji brojnih vakcina ipak koristi želatin, jer iz Evropskog centra za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC) navode da se želatin koristi u nekim vakcinama kao stabilizator kako bi se aktivni sastojci zaštitili od razgradnje tokom proizvodnje, transporta i skladištenja. Na stranici ECDC-a navedeno je da želatin koji se pravi od kože ili kopita svinja „zabrinjava, jer bi neki ljudi (otprilike jedna osoba na dva miliona ljudi) mogli imati ozbiljnu alergijsku reakciju na njega“.

Zabrinutost sadržajem vakcine protiv korona virusa nešto je što ujedinjuje sve vjerske zajednice i njihove pripadnike, ali i sve ljude, jer postoje sumnje da one sadrže određene elemente koji su ozbiljan razlog za zabrinutost, šta će ovaj „lijek“, ukoliko doista sadrži pomenute elemente, donijeti na duge staze.

Iz svega spomenutog može se zaključiti da je pronalazak vakcine protiv korona virusa veliki uspjeh jer je ona način da se izliječi bolest, ali isto tako da je oprez i zabrinutost pripadnika islama i velikog broja ljudi njenim sadržajem opravdana. Jedini put da se ta zabrinutost riješi jeste da pronalazači ili proizvođači vakcina budu iskreni i učine dostupnim njen sadržaj kako bi znali da li je čista i dozvoljena pripadnicima islama, kao i da li opravdana bojazan od ove vakcine. Drugi način da se to sazna jeste da povjerljive laboratorije testiraju sadržaj vakcine i utvrde da li u njoj ima elemenata životinjskog ili svinjskog porijekla, kao i drugih sastojaka koji ostavljaju trajni efekat na ljudsko zdravlje.

Svakako da je ovo, u ovom trenutku, veoma kompleksno pitanje na koje ulema, tj. vjerski učenjaci, ne mogu dati adekvatan odgovor sve dok se ne uradi jedna od dvije pomenute stvari.

Ovom prilikom ne mogu a da ne spomenem činjenicu da veliki broj vjernika ignoriše ili ne osjeća nikakvu zabrinutost zbog činjenice da farmaceutska industrija, kozmetika i prehrambeni proizvodi, posebno slatkiši, različiti začini i slično, koje svakodnevno koristimo, sadrže u sebi veće količine želatina životinjskog porijekla, koji može biti i svinjski, jer je proces njegovog dobijanja najjeftiniji i u procesu proizvodnje taj želatin nije podvrgnut „denaturaciji“, tj. nije izgubio svoje osnovne osobine.

Sa druge strane, želatin koji se koristi u vakcinama, uglavnom, kako tvrde naučni krugovi, s obzirom da se radi o manjim količinama, zbog kompleksnog procesa proizvodnje i miješanja sa drugim elementima, biva modificiran. To znači da se u procesu proizvodnje dešava proces „transformacije“, a to je postupak koji uzrokuje da se objekt promijeni u drugi, potpuno različit po svojstvima i karakterima, tako da ono što se smatra nečistim postaje čisto, pa prema tome zabranjene stvari postaju dopuštene u Šerijatu. Međutim i za ovo bi bilo potrebno da stručni naučni krugovi daju svoje mišljenje, to jest uvjere zabrinute da je vakcina protiv korona virusa čista, a samim tim i dozvoljena pripadnicima islama.

Moj zaključak po ovom pitanju, koji se ovog momenta usuđujem iznijeti, jeste da se trenutna opća korist od vakcine protiv korona virusa ne može i ne smije uzeti presudnim argumentom da se ona dozvoli, što će vjerovatno biti ključni argument kod onih koji će tako kazati, sve dok se pomenuta otvorena pitanja, dileme i strahovi ne riješe ili otklone. Svaki čovjek, bio on pripadnik islama ili ne, ima pravo da zna šta mu se nudi kao lijek i da li je to u skladu sa njegovim vjerskim ili ljudskim opredjeljenjem. Nepovredivost njegovih vjerskih osjećanja i pravo izbora ne smiju biti narušeni odlukama onih koji imaju vlast i moć, ili time ostvaruju neki svoj interes.

Pitanja i odgovori, Glas islama, autor: dr. Rešad ef. Plojović