Skriveni dragulj – Čalap Verdi džamija

0
900

Čak ni mnogi Novopazarci ne znaju za Čalap Verdi džamiju, iako se ona nalazi u srcu Novog Pazara. Skrivena od pogleda, u gusto naseljenoj mahali, od centra grada, gradske vreve i gužve zaklanja je, kao visoki bedem, glomazna Nova lučna zgrada. Da li zbog tog svog skrovitog mjesta, ili zbog nekih nama skrivenih razloga, ova Allahova kuća odiše posebnom energijom. Ona svojim posjetiocima pruža čudesan smiraj, kojem svjedoče mnogi, kao i hladovinu među svojim debelim zidovima, te toplinu duha koja inspiriše Allahove robove i podstiče ih na ibadet.

Ono što je čini posebnom jeste i njena lijepa avlija koju krasi uredno zelenilo, cvijeće i rodne voćke. Ona je sa dvije strane zidom odvojena od drugih avlija i kuća, a na druge dvije strane džamijski harem izlazi na sokak, te ima dva ulaza.

U haremu, odvojeno od džamijskog zdanja, nalaze se abdesthana i gasulhana.

Ova viševjekovna Allahova kuća više puta je površinski obnavljana i restaurirana, ali od svoje izgradnje 1540. godine, pa do sada nje doživjela temeljniju, sveobuhvatniju i kvalitetniju restauraciju.

Više o samoj džamiji, njenoj restauraciji i obnovi, kao i o džematu i vjerskim aktivnostima, te historijatu džamije, razgovarali smo sa imamom Samir-ef. Murićem i članom džematskog odbora Esadom Međedovićem.

 

Intervju sa Esadom Međedovićem – članom džematskog odbora

Glas islama: Kako ste došli na ideju o restauraciji džamije?

Esad Međedović: Prvenstvena ideja bila je zamjena krovne konstrukcije zbog dotrajalosti samog krova, kao i zbog visine plafona krova džamije, koji je bio veoma nizak. Tako je jedan naš džematlija Enis Sadović, statičar po profesiji, još prije tri godine uradio projekat podizanja plafona sa jednim betonskim prstenom i zamjene cjelokupne konstrukcije krova. Tim radovima pristupilo se prije Bajrama 2022. godine. Ništa osim pomenutog više nije bilo u planu.

Međutim, pri samom početku radova otkrili smo da su zidovi puni vlage, te da je ona već počela da ih nagriza. U pokušaju da to saniramo uvidjeli smo da je problem veliki, da nije na pojedinim dijelovima, već obuhvata cijeli džamijski zid. Tada se po zahtjevu Vakufske direkcije uključio i Zavod za zaštitu spomenika koji su nam sugerirali da kompletno uklonimo cementni malter sa zidova džamije. Kada smo pristupili uklanjanju cementnog maltera uvidjeli smo da je posao težak i kompleksan, jer je količina vlage u zidovima bila velika. Tada se, hvala Allahu, javljaju stručnjaci koji nam predlažu najsavremenije metode uklanjanja vlage pomoću materijala koji su na našim prostorima još uvijek nepoznanica.

Tada shvatamo da je uklanjanje cementnog maltera neophodno uraditi i na samoj munari, kao i na mihrabu, a što ujedno vraća autentični i reprezentativni izgled džamije nakon više od šezdeset godina. To su glavni i temeljni radovi na konstrukciji džamije.

Glas islama: Osim toga urađeno je još puno. Možete li nam detaljnije spomenuti dodatne radove?

Esad Međedović: Da napomenem i da smo plafon uradili od izuzetno kvalitetnog finog masivnog drveta, koji daje specijalno lijep i arhaičan vizuelni efekat, a koji je zahtijevao velika finansijska ulaganja, uz istančano planiranje i estetsku analizu.

Ono što je novo jeste ulaz za žene, koji je bio neophodan, po su u tu svrhu, osim otvaranja vrata koja vode ka mahfilu, urađeni nadstrešnica i stepenište.

Ugrađena je i ventilacija džamije, što nije zastupljeno na ovim prostorima. Osim toga, kompletno je zamijenjena rasvjeta, kao i cjelokupna strujna instalacija.

Ne treba zaboraviti spomenuti i novo rješenje za grijanje džamije. Naime, dobili smo donaciju od firme Mujen u vidu toplotne pumpe, koja nam je omogućila da adekvatno i najekonomičnije zagrijavamo cijeli prostor.

Glas islama: Sigurno je bilo još donacija. Hoćete li nekog posebno spomenuti?

Esad Međedović: Što se ostalih donacija tiče, moram spomenuti najveću pojedinačnu donaciju koju je uložila porodica Mušić u iznosu od oko 50.000 eura. Zatim Hasan Redžović za tepih, Zahirovići za mihrab. Mi se, naravno, zahvaljujemo svima koji su dali i najmanji mogući doprinos. Smatram da je ovo trajna sadaka za sve nas i da će, uz Allahovu dozvolu, ovaj vakuf biti trajan.

Glas islama: Koliki je kapacitet klanjačkog prostora, tj. koliko klanjača može primiti džamija?

Esad Međedović: Unutar džamije može stati do dvije stotine klanjača. Međutim, mi koristimo i harem džamije koji može primiti još toliko, što je ukupno oko četiri stotine klanjača.

Glas islama: Koliko su trajali radovi na džamiji od početka do otvaranja?

Esad Međedović: Radovi su trajali osam i po mjeseci. Zaista je vrijedilo sve ovo i može se vidjeti po zadovoljstvu džematlija, jer džamija nije izgubila onu svoju staru ljepotu i toplinu doma na koju su svi navikli. Uvijek čista, namirisana, otvorena od sabaha do jacije za Allahove robove.

Glas islama: Allah Vas nagradio na trudu i zalaganju.

 

Intervju sa Samir-ef. Murićem – imamom Čalap Verdi džamije

Glas islama: Možete li nam reći nešto više o historijatu džamije i njenom interesantnom imenu?

Samir-ef. Murić: Što se imena Čalap Verdi džamije tiče, postoji više različitih mišljenja i tumačenja. Jedno od njih kaže da se sami graditelj džamije tako zvao. Drugo je da na staroturskom jeziku izraz Čalap Verdi može u nekom prenesenom značenju biti Božiji dar. A treće je legenda vezana za bukvalno značenje samog izraza, jer na turskom jeziku čalap znači uzeti, a verdi dati, pa su po toj legendi graditelj ili graditelji ove džamije uzimali materijal od druge džamije da bi sagradili ovu.

Ono što je poznato jeste da je džamija sagrađena 1540. godine, a zatim nekoliko puta obnavljana i renovirana. Jedno od tih obnavljanja bilo je 1667. nakon što je od požara bila uništena. Tada ju je obnovio, ili ponovo sagradio izvjesni Kadrija, za koga se kaže da je radio kao trgovac u Sarajevu, pa je od mala koji je zaradio obnovio ovu džamiju i otišao na hadž, pa je jedno vrijeme ova džamija i nosila naziv po njemu – Hadži Kadrijina džamija.

Glas islama: Možete li nam vi nešto iz svog ugla reći o ovoj posljednjoj restauraciji džamije?

Samir-ef. Murić: Od kada sam došao na dužnost imama u ovoj džamiji prije 13 godina, bila je velika potreba za renoviranjem kako bi se riješili postojeći problemi na samoj džamijskoj konstrukciji i kako bi se dobilo na estetici i funkcionalnosti same džamije. Tako su se u više navrata parcijalno izvodili radovi na enterijeru džamije, na abdesthani i gasulhani. Tako smo i nastavili, planirajući da promijenimo krovnu konstrukciju, ali smo uvidjeli da je ova džamija u velikoj potrebi za temeljnom restauracijom i onda smo, Allahu hvala, odlučili da se prihvatimo tog velikog projekta. Odmah se uključila Vakufska direkcija, zatim Zavod za zaštitu spomenika, mnogobrojni stručnjaci iz oblasti statike, građevine i arhitekture. Svi oni su nam pomogli da nađemo rješenje za uspješnu restauraciju svakog dijela džamije i za mnoge dodatne radove koji su doprinijeli estetskom izgledu, na zadovoljstvo našeg džemata, ali i cijele Islamske zajednice.

Glas islama: Kakve su vjerske aktivnosti u vašem džematu?

Samir-ef. Murić: Dakle, ovo je mahalska džamija u centru grada, jako posjećena i od svog džemata i od posjetilaca i prolazlika. Redovnih je 40-50 klanjača na svih pet dnevnih namaza.

Inače, džemat broji oko 350 domaćinstava – što kuća, što stanova u zgradama. Sada se veoma brzo broj zgrada u blizini džamije povećava, a samim tim i broj džematlija.

Džuma namaz je jako posjećen. Tada se prostire i harem džamije i otvaraju suncobrani.

S obzirom da je Ramazan iza nas, moram spomenuti da je džamija bila jako posjećena i od muškaraca i od žena, koji su, sa posebnim oduševljenjem, htjeli ibadetiti u tek restauriranoj džamiji. Tako je za teravije džamija bila prepuna, te smo to prisustvo koristili za kratko predavanje prije samog namaza. Osim toga, imali smo mukabelu nakon ikindije namaza, gdje smo svaki dan učili po jedan džuz.

Također, upriličili smo jedan džematski iftar na koji smo, osim džemata, pozvali čelnike Islamske zajednice, kao i naše vakife,  tj. one koji su uložili sebe i svoja sredstva u pomenutu restauraciju džamije.

Van mjeseca Ramazana imamo redovne halke Kur'ana, druženja sa omladinom i povremena predavanja. Mekteb je aktivan. Redovnih mekteblija ima od 40 do 50, raspoređenih u četiri stupnja. Sa njima se trudimo imati i nekih vanmektebskih aktivnosti, kao što su izleti i druženja, što djeca jako vole. I kada smo, nakon osam i po mjeseci renoviranja, džamiju ponovo otvorili, čini mi se da su se i djeca tome puno radovala.

Glas islama: Ova džamija je poznata po tome da je oduvijek imala nekog u i'tikafu i da ima posebnu prostoriju za ovaj ramazanski ibadet. Šta nam možete reći o tome?

Samir-ef. Murić: Tako je. Ova sobica za i'tikaf je posebna po tome što je uskim prolazom povezana sa unutrašnjosti džamije i što ima mali mihrab. Tradicionalno je u ovoj džamiji u i'tikafu uvijek bio hadžija Izet Nuhambašić. Tako sve do korone, kada i'tikafa nije ni bilo. A zatim se to nastavilo, pa smo imali zadnja dva Ramazana nekoliko džematlija u i'tikafu. Sada, nakon restauracije, ova soba je multifunkcionalna, jer smo uradili minder i dodatno je osposobili, tako da se sada ovdje održava i jedan dio mekteba, sve naše halke, druženja i okupljanja.

Glas islama: Allah Vas nagradio i hvala Vam.


Sandžak PRESS pratite putem Facebook | Twitter | Android| iPhone

Stavovi iznešeni u ovom tekstu su autorovi i moguće je da isti ne predstavljaju stavove naše redakcije.
Komentari su vlastita mišljenja autora i redakcija zadržava pravo brisanja vulgarnih i uvredljivih komentara.