Nuklearna katastrofa uslijedila bi u slučaju da dođe do jake povrede sigurnosnih sistema koji su opet tako napravljeni da ukoliko dođe do kvara sami isključuju operacije.
Ciljani napad na nuklearnu elektranu bio bi na dizel i agregate koji opslužuju strujom vodene pumpe koje opslužuju reaktor. Ako nema povremenog hlađenja, curenje koje nastaje iz reaktora može stvoriti havariju.
-Mislim da bi to bila katastrofa i tada nuklearni reaktor prelazi u atomsku bombu. Tada eksplodira i to je kraj. Kad gledamo udaljenost Černobila od naše države kontaminacija ne bila nešto blaža. To nas ne smije zavarati jer znamo da su prvi rezultati zagađenja stigli u Englesku, Finsku, Švedsku, prije nego u Rusiju. Dimni oblak se širi na osnovu vjetra, raznih vremenskih prilika koje u tom trenutku vladaju na tom podneblju. Ako bi došlo do havarije na Zaporožju koja je prva u Evropi, najveća elektrana sa šest reaktora a deveta je u svijetu i proizvodi 50 posto nuklearne i električne energije za Ukrajinu, za desetak sati osjetili bi posljedice u Sandžaku, kaže Safet Smailović, profesor fizike.
