Orizare je bilo domaćin mnogih domaćih i stranih delegacija, a centralna manifestacija povodom dana Bošnjaka u Sjevernoj Makedoniji po prvi put održala se u Orizare.
Ovo je prvi put u historiji Orizara da se održi jedna centralna Bošnjačka manifestacija uz mnoge goste, visoke domaće i strane zvaničnike i domaće i strane medije.
Manifestaciji je prisustvovalo preko 400 gostiju, obzirom da je broj mjesta bio ograničen zbog situacije sa korona virusom.
Od domaćih zvaničnika prisustvovali su predsjednik Vlade Sjeverne Makedonije Zoran Zaev, zamjenik ministra za lokalnu samoupravu Zoran Dimitrovski, Suzana Kostadinova – predstavnik iz kabineta predsjednika Sjeverne Makedonije, gradonačelnik općine Veles Ace Kocevski, predsjednik Bošnjačkog Demokratskog Saveza Munir Kolašinac, predsjednik Bošnjačkog nacionalnog vijeća Sjeverne Makedonije Dževad Hot, akademik Fehim Husković i predstavnici mnogih nevladinih organizacija.
Od stranih gostiju prisustvovali su delegacija grada Novog Pazara sa gradonačelnikom, delegacija općine Sjenica sa predsjednikom savjeta Rejhanom Kurtovićem.
Domaći mediji televizija “TV21”, agencija “Anadolija” i Makedonsko radio, kao i televizija Sandžak TV. Organizator svečene akademije povodom dana Bošnjaka je Bošnjačko nacionalno vijeće Makedonije pod pokroviteljstvom Vlade Republike Sjeverne Makedoniije, a večeras se govorilo o značaju i događajima 28. septembra, vraćanje vijekovnog imena Bošnjak, o statusu i položaju Bošnjaka u Sjevernoj Makedoniji, te je kazano da će se u buduće centralna manifestacija povodom dana Bošnjaka održavati na različitim mjestima u Sjevernoj Makedoniji gdje žive Bošnjaci.
U kulturno – umjetničkom programu učestvovali su Hamza Škrijelj iz Sandžaka, KUD “Ljiljan” iz Skoplja, a poeziju je recitovala Fatima Škrijelj.
Domaćini su uputili riječi zahvale svim gostima što su im, kako kažu, ukazali čast svojim prisustvom i uveličali ovaj događaj, kao i svim sponzorima.
Izvor: ZSD.EU.COM
Gotovo čitavo 20. stoljeće premreženo je nastojanjima da se Bošnjaci prikažu kao narod bez identiteta. Kontinuirane represije, nepriznavanje prava za nacionalno opredjeljenje, omalovažavanje i pritvaranje bošnjačkih vjerskih, akademskih i političkih prvaka, predstavljaju svjevrstan kaleidoskop poricanja Bošnjaka, njihove samosvojnosti i identiteta.
Bošnjaci u najvećem dijelu prošloga stoljeća nisu imali uslove za jačanje svoje političke, kulturne, jezičke i socijalne agende.
Najkraći put da zaustavite jačanje identiteta jednoga naroda, jeste da urušite njegove temeljne institucije i uskratite pravo na maternji jezik.
Bosanski jezik je uvijek bio vezan za Bosnu i Hercegovinu, te je njegovo široko prihvatanje bilo uvijek važna prepreka velikodržavnim ambicijama na račun BiH, njenog kulturnog i teritorijalnog integriteta.
Relikte takve politike prepoznajemo i danas u nasrtajima i osporavanjima Bosne i Hercegovine i bosanskog jezika.
Obnovom nezavisnosti države Bosne i Hercegovine koja je odbranjena i u odbrambeno-oslobodilačkom ratu 1992. do 1995. godine, Bošnjaci su predvođeni rahmetli predsjednikom Alijom Izetbegovićem odlučno krenuli u afirmaciju vlastitog identiteta.
Otuda je Bošnjački sabor, održan 27. i 28. septembra 1993. godine, nastao iz nesumnjive potrebe i odgovornosti koju su Bošnjaci osjećali prema sebi, ali prije svega prema državi Bosni i Hercegovini kao svojoj matici.
Dometi Bošnjačkog sabora i danas, 27 godina poslije, djeluju impresivno. Odlukom sabornika, Bošnjaci su vratili svoje ime i bosanski jezik. U teškim prilikama, u obruču agresije, odbijena je podjela Bosne i Hercegovine i udareni temelji za sve važnije političke, kulturne i obrazovne procese koji će uslijediti. Sve je to trebalo napraviti veoma brzo uz sinergiju krhkih postojećih institucija i pojedinaca.
Bošnjački sabor je važno svjedočanstvo čije poruke jasno prepoznajemo u odlukama antifašističkih vijeća tokom Drugog svjetskog rata čiji su Bošnjaci bili aktivni učesnici, ali i u rezolucijama bošnjačkih vjerskih i akademskih prvaka.
Podižući glas protiv ustaške ideologije, rasnih zakona, logora i progona svojih komšija, Bošnjaci su ostali dosljedni svojim temeljnim načelima: sačuvati sliku Bosne kao zajednice različitosti, ne tražeći ovu zemlju samo za sebe, isključujući ili braneći to pravo drugima.
U tome je suština svih sukoba, od srednjovjekovne bosanske države pa do posljednje agresije na Bosnu i Hercegovinu. Iz svakoga od njih su Bošnjaci izašli kao pobjednici jer njihova oslobodilačka borba nikada nije prešla u zločin i nasilje.
Treba ponavljati ove činjenice, uporno i predano. Treba ih ponavljati sve dok i posljednji među nama ne nauči da trebamo živjeti svoju stvarnost, ali nikada ne zaboraviti iskustva iz prošlosti.
U jezgri gotovo svih zločina koji su počinjeni nad Bošnjacima stoji zaborav kao najkorisniji saveznik zločinaca. Ako nas je istorija ičemu naučila, onda je to da je napuštanje kulture sjećanja uvijek prethodilo ponavljanju zločina. Ima i onih koji nas ubjeđuju kako to opterećuje buduće odnose i koči razvoj i napredak u Bosni i Hercegovini. Neka to pokušaju kazati narodima koji su imali slična historijska iskustva kao Bošnjaci i dobiće jasan i precizan odgovor da to nije tako.
Suština interesa Bošnjaka ne razlikuje se od interesa drugih naroda kojima je ova zemlja na srcu, a sadržani su u otporu prema onima koji nastoje uništiti pluralistički karakter i tolerantni duh bosanskohercegovačkog društva.
Ideologije koje su krajem prošloga stoljeća dovele do krvoprolića na prostorima bivše Jugoslavije nisu u potpunosti poražene.
Bitka između onih koji nastoje očuvati i unaprijediti pluralistički karakter i tolerantni duh svojih država i društava u regiji Zapadnog Balkana i onih koji izazivaju, raspiruju i produbljuju kulturne, etničke i vjerske razdore i sukobe, nije završena.
Posljednja dešavanja u Crnoj Gori vraćaju sjećanje na događaje iz prošlosti. Njihova meta su ponovo Bošnjaci kojima se upućuju najužasnije prijetnje. Pozivamo vlasti u Crnoj Gori ali i drugdje da zaštite Bošnjake, njihove vjerske objekte i imovinu. Bosna i Hercegovina će kroz bilateralne odnose sa zemljama regiona ali i drugdje, nastaviti da štiti prava bošnjačkog naroda.
Nažalost, i u mnogim djelovima BiH ravnopravnost Bošnjaka se dovodi u pitanje, u vidu osporavanja osnovnih prava povratnicima, ponajviše u entitetu Republika Srpska. U školama, onemogućeno je pohađane nastave na bosanskom jeziku i ta praksa se nastavlja i prešućuje kod značajnog dijela domaće i međunarodne javnosti. Nastavićemo borbu za ravnopravnost sve dok se svakom čovjeku u Bosni i Hercegovini ne osiguraju jednaka prava. Ne smijemo dozvoliti da ideja kulturnog pluralizma bude ozbiljnije ugrožena. To bi dovelo do opasnih posljedica po teško stečeni mir u Bosni i Hercegovini i regionu. Nećemo dozvoliti da opasne ideologije dezintegracije i isključivosti nadvladaju progresivne ideologije inkluzije, integracije i pluralizma koje nastoje osloboditi ljudski potencijal.
Bošnjačka zajednica kulture Preporod jedna je od organizacija koja je nastavila da baštini tekovine Bošnjačkog sabora i radi na njihovoj daljoj promociji.
Uprkos brojnim izazovima, Preporod je u prethodne tri decenije kontinuirano jačao svoju ulogu u očuvanju i promociji našeg kulturnog naslijeđa koje je teško stradalo tokom posljednje agresije na Bosnu i Hercegovinu, ali i afirmaciju kulture sjećanja i kulture pamćenja, u čemu treba posebno naglasiti ulogu bošnjačkih intelektualaca okupljenih oko Preporoda. Takvi ljudi su nam potrebni i za ovo stoljeće.
Bošnjački sabor jedan je od najvažnijih događaja u historiji Bosne i Hercegovine i Bošnjaka.
Otuda je datum njegovog održavanja sa punim pravom ponio ime Dana Bošnjaka, i kao takav treba da se proslavlja kako u Bosni i Hercegovini tako i u domovinskim zemljama i drugdje širom svijeta gdje žive Bošnjaci. Očuvanje Bosne i Hercegovine kao nezavisne i međunarodno priznate države, očuvanje njenog multietničkog karaktera, osiguranje ravnopravnosti Bošnjaka svugdje gdje oni žive je vitalni interes bošnjačkog naroda. Borba za ove ciljeve će biti nastavljena. Na tom putu ćemo istrajati.