Nesebična podrška vlasti svojim građanima u ekološkom samoubistvu

2

Da na području Novog Pazara ne žive ljudi nego samo divlje životinje i biljke, ova okolina bi bez problema mogla da se tretira kao jedan veliki nacionalni park prirode, sa mnogobrojnim potocima, rijekama i njihovim izvorima, četinarskim i listopadnim šumama, krševitim i ravničarskim predjelima, planinama i dolinama a svakako i mnogobrojnim vrstama flore i faune.

Ako svemu tome dodate jedan, onaj ljepši, dio ljudskog faktora koji se manifestovao u prošlosti kroz historiju, dobićete na sve te prirodne ljepote i bogatstva još i mnogobrojne historijske spomenike različitih vjera i tradicija koje su po ovom podneblju rasijali oni ljudi koji su razmišljali o budućnosti svojih naroda i bili svjesni nje, pa sve to spomenuto ovaj prostor čini jednu posebnu, neponovljivu prirodnu i kulturnu cjelinu. Međutim, pored ovog navedenog, pojavljuju se viškovi koji umanjuju vrijednost spomenutom i sve pozitivno bacaju u začelje fokusa. Ovdje se namnožilo i još po nečeg što drastično ugrožava ovo prethodno spomenuto. Oni koji su izumili nerazgradive materijale kao što je guma i plastika nisu bili svjesni, ili možda jesu, da će ti materijali ozbiljno ugroziti cjelokupan život na planeti Zemlji i njena prirodna bogatstva pa i samog čovjeka, pa je i ovaj dio svijeta, a nije jedini, također upao u taj začarani vrtlog odlazeće otpadne vode iz zaprljane sudopere. Možda su Švajcarci izgradili kulturu i sistem vlasti i države koji može odgovoriti posljedicama masovne proizvodnje i potrošnje, međutim, veći dio svijeta nije spremno odgovorio na to novo doba a svakako ni ovaj naš siromašni i zaostali region kome pripada i Sandžak i Novi Pazar. Ako još na to dodamo porobljenost i zaostalu svijest naroda i po mnogim drugim temama i pitanjima onda dolazimo do zaključka zašto nam, pa skoro sve, ide nizbrdo posljednjih decenija.

Iako sam u ovom početnom dijelu teksta naveo mnoge pozitivne prirodne karakteristike okoline Novog Pazara, vjerujem da većina svjesnih i obrazovanih građana Novog Pazara zna da je na tom istom području vrlo teško naći mjesto za izlet, rekreaciju i izlazak u prirodu iz gradska vreve. To je direktna posljedica, onog lošeg dijela, ljudskog faktora, to jest, nekulture, nesvjesnosti i nesavjesnosti a vrlo često bezobrazluka i drskosti, a na sve to dolazi neorganiziranost, nepostojanje sistema i adekvatne lokalne i državne vlasti koja bi uspostavila pravila i sprovodila ih u praksi.
Uzeću jedan konkretan primjer koji u više slojeva pokazuje i dokazuje sve gore spomenuto. Iako već nekoliko godina nisam išao na poznato izletište u blizini izvora rijeke Raške i nizvodno do Pazarišta, a gdje se nalazi drevni grad Arsa ili Ras, gdje se nalazi jedan od najvažnijih i najpoznatijih pravoslavnih, vjerskih spomenika u Srbiji, manastir Sopoćani, gdje se nalazi zahvat vode koju koriste svi građani Novog Pazara pa vrlo često i za piće i sve je to u krugu od jednog kilometra, upravo zato što znam situaciju, jer me to tišti, muči i boli i puno razmišljam o tom našem problemu, otišao sam sa porodicom, nadajući se da se stanje popravilo bar malo, međutim prevario sam se, ekološko stanje na tom potezu je slično kao i u drugim dijelovima grada ali pojačano loše jer i pored toga ipak postoje ljudi koji uporno idu i koriste te prirodne blagodati iako svaka sljedeća plastična boca ili kesa bačena pored puteljka ili rijeka pokvari dio doživljaja i ugođaja. U Novom Pazaru žive i svjesni i savjesni građani, da nije njih vjerovatno bi sve propalo, međutim puno je i onih drugih, kojima ne predstavlja ama baš nikakav problem da punu kesu otpada ostave u sred zelenila i prirode, ne razmišljajući o tome koliko je to opasno pa i po njih same, ne razmišljajući da će mu se u budućnosti dio te iste flaše vratiti na kuhinjski tanjir.
Neću da hvalim Švajcarce a da kudim naš narod po pitanju svijesti o ekologiji jer u oba naroda ima i svjesnih i pažljivih ali i onih drugih, već hoću da kudim naš narod u smislu nesposobnosti da se sistemski izbore za uspostavu reda ali i da kritikujem i kudim one koji su nam odmagali u tome, a to su oni isti koji su nam oduzimali živote i slobodu. Pored svega toga, direktno prozivam i kritikujem lokalnu vlast i sve vlasti prije njih zato što ništa nisu radili na popravljanju lošeg stanja na ovom polju, i trebali bi se kolektivno prozvati na odgovornost.

Za one koji ne izlaze iz grada i nisu zainteresovani i obaviješteni, stanje je alarmantno. Sada neću da govorim o vizualnom i turističkom aspektu jer smo daleko od toga, u pitanju je naše zdravlje i zdravlje naše djece i u pitanju je ekološka katastrofa slična tempiranoj nuklearnoj bombi. Cijeli krug oko izvora rijeke Raške i objekta gdje se zahvata vode koja se dalje eksploatiše za grad Novi Pazar je ozbiljno zagađen i svakim danom sve više. Sam objekat zahvata vode je nekoliko desetina metara od samog izvora gdje se nalazi pećina, cijeli taj potez bi trebao da bude pod nadzorom i kontrolom gdje bi trebao da ima radnik koji nadzoriše turiste i posjetioce i brine se o vodi i objektu, to ne postoji. Ljudi dolaze, obilaze izvor Raške, prelaze preko brane gdje se vrši zahvat vode, svuda okolo ima raznog otpada i smeća a i bezbjednost je ugrožena svima koji tu dođu. Na samom izvorištu rijeke koji je prirodno bogatstvo, a gdje se nalazi i velika pećina, čak i duboko u pećini ima otpada i smeća koje bujična voda segmentalno odnosi direktno u zahvat vode za novopazarski vodovod, a o tome se niko ne brine niti ovu vlast i nadležna preduzeća to uopšte interesuje što se dokazuje takvim katastrofalnim stanjem.

Nekoliko stotina metara nizvodno postoje ostaci starog osmanskog mosta o kome niko ne brine i mali broj ljudi zna da on uopšte postoji, a u normalnoj državi bi to bila turistička atrakcija kao i sam izvor rijeke. Malo iznad spomenutog mosta nalaze se ledine na kojima, da nema ovih negativnih prizora, je prelijepo boraviti i odmarati uz cvrkute ptica i čist šumski vazduh. Stotinjak metara iznad se nalazi spomenuti manastir Sopoćani koji također nije pošteđen prljave i zagađene okoliši punom smeća pored prolaznih puteva i staza. Ne postoji nikakva garancija niti zaštita da neki manijak ne prospe neku otrovnu supstancu u zahvat vode odakle bi ona brzo dospjela u gradski vodovod što bi bilo kobno za građane Novog Pazara, ko nam može tvrditi da se to ne može desiti, znajući koliko su radnici i uprava filterskog postrojenje „odgovorni“ jer im se često desi da nepročišćenu i mutnu vodu nemarom puste u gradski vodovod. Stanje je za uzbunu i za hitnu intervenciju.

Ovaj narod se mora drznuti i aktivirati, prodrmati i rastrijezniti. Sa vjerske strane ovo je pljuvanje na Božije blagodati, a sa ekološke i etičke strane ovo je samoubistvo.

Pozivam ljude koji su na vlasti, ko god da su, da počnu raditi svoj posao a da ne rade protiv sebe i svog naroda nebrigom o najosnovnijim obavezama o kojima trebaju brinuti a za šta su preuzeli emanet dolaskom na vlast. Briga o čistoći rijeka, ulica, parkova i svih dijelova opštine je jedan od prvih i najvažnijih zadataka nadležnih koji do sad ni jedna vlast nije izvršila a niti počela da ga izvršava.

Pozivam sve građane i sugrađane, sunarodnike i komšije, da razmisle i opamete se. Svakodnevno viđamo na internetu kako se donira novac da bi se po Africi kopali bunari da bi ljudi imali da piju u tim vodom siromašnim zemljama.

Zar da ovo bogatstvo koje nam je Bog dao uništavamo našim nemarom i bezobrazlukom, ne bojeći se da će nas Gospodar iskušati nestašicom. Zar ne vidimo kako je teško, bojeći se od zaraze, da vodu za piće zahvatamo sa izvorskih voda oko Novog Pazara a de izbjegavamo piti sa kućnih česama što je nemjerljivo lakše i jednostavnije. Bojim se da bi ovim našim kolektivnim i sistemskim ponašanjem mogli uskoro dovesti do situacije da ćemo se svađati i tući ko će prvi da zahvati vode sa čistog izvora jer će mnogi biti zagađeni. Umjesto da ispod Vrbaka možemo zahvatiti i piti a što je bilo normalno do prije 50 godina, sada smo došli u situaciju da je voda kontaminirana kao da je izašla iz nuklearnog postrojenja, a sve zbog nesposobne i nezainteresovane vlasti a također i kad se na to doda građanski bezobrazluk.

Vjerujem i nadam se da će doći bolji dani i bolje generacije, koje neće ovako otvoreno raditi protiv sebe i svoje budućnosti, samo se bojim i ne grijem dušu da bi možda tada moglo da bude prekasno.

Hazim Zukorlić


Sandžak PRESS pratite putem Facebook | Twitter | Android| iPhone

Stavovi iznešeni u ovom tekstu su autorovi i moguće je da isti ne predstavljaju stavove naše redakcije.
Komentari su vlastita mišljenja autora i redakcija zadržava pravo brisanja vulgarnih i uvredljivih komentara.

OSTAVITI ODGOVOR

2 KOMENTARI

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Ova web stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.