Mešihat Islamske zajednice u Srbiji uputio je apel na obustavu prodaje parcele u Novom Pazaru na kojoj se nekad nalazila „Devlet hanumina“ džamija, poznatija kao Krnja/Batal džamija, koja je srušena 1965. godine.
U objavi na zvaničnoj Facebook stranici, Mešihat zahvaljuje džematlijama koji su ukazali na ovaj problem, ističući da na mjestu gdje je nekada bila džamija, može biti samo džamija, i ništa drugo.
“Vjerujemo da porodica koja je stavila na prodaju datu parcelu nije imala sve ove podatke. Stoga, pozivamo porodicu koja je trenutno vlasnik te parcele da obustavi prodaju i otpočnu razgovore sa Islamskom zajednicom o iznalaženju rješenja u vezi sa ovim Vakufom. Na mjestu gdje je nekada bila džamija, može biti samo džamija, i ništa drugo.”, navodi se u objavi.
Kako se navodi, parcela je predmet restitucije, tj. vraćanja imovine Islamskoj zajednici u skladu sa Zakonom o vraćanju imovine crkvama i verskim zajednicama.
“Tačno je da se na toj lokaciji nekada nalazila „Devlet hanumina džamija“, o čemu Vakufska direkcija posjeduje dokumentaciju, a čiji su dijelovi objavljeni u Glasu islama broj 307 iz novembra 2020. godine na strani 18 i 19. Kompletna dokumentacija predata ja Agenciji za restituciji imovine crkvama i vjerskim zajednicama i ova parcela, sa mnoštvom ostalih, predmetom je restitucije – vraćanja imovine Islamskoj zajednici. Prema članu 11. Zakona o vraćanju (restituciji) imovine crkvama i verskim zajednicama, imovina koja je predmet vraćanja ne može biti predmetom prodaje.”
Mešihat poziva sve relevantne institucije da preduzmu potrebne korake kako bi zaštitili ovu imovinu i obezbijedili njen povrat Islamskoj zajednici.
𝗢 𝗗𝗘𝗩𝗟𝗘𝗧 𝗛𝗔𝗡𝗨𝗠𝗜𝗡𝗢𝗝 𝗜𝗟𝗜 𝗞𝗥𝗡𝗝𝗢𝗝 𝗗𝗭̌𝗔𝗠𝗜𝗝𝗜
Džamija koja je bila u nizu starih novopazarskih džamija i krasila ovo društvo i prostor. Ova džamija je kao i cjelokupni narod imala burnu prošlost. Nalazila se u ulici Oslobođenja, preko puta zgrade Historijskog arhiva, a ranije Okružnog suda.
Valja napomenuti da je početkom XIX vijeka Karađorđe 1809. godine napravio velike zločine, pa čak i genocid na prostoru Sandžaka, posebno na teritoriji općine Sjenica. Tu je 2.500 ljudi na svirep način ubijeno.
Nakon što je odradio taj nečasni posao u Sjenici, napao je i Novi Pazar gdje je napravio strašne pokolje. Historičari pominju da je tada u Novom Pazaru bilo 16.000 stanovnika. Nakon ovog pokolja u Novom Pazaru je ostalo da živi 9.000 stanovnika.
Novi Pazar je branjen od strane domaćeg stanovništva. Veliki broj žitelja smjestio se u novopazarskoj vojnoj kuli koja se nalazi na bedemima Novog Pazara.
Određeni broj stanovnika nije mogao da se skloni u to utvrđenje, pa su sklonište pokušali da nađu u Devlet hanum džamiji. Međutim, tada je u toj džamiji napravljen stravičan pokolj. Ulicom koja izlazi na Prvomajsku, nekadašnju Stambolsku džadu, tekli su potoci krvi. Ova ulica je nazvana Kanli sokak, što znači krvavi sokak. Važno je napomenuti da su komunističke vlasti 1962. godine uradile ono što ni mnogo veći zlikovci i gori režimi nisu uradili tokom historije. Oni su porušili ovu džamiju.
Napisali su dopis Odboru IZ-e u Novom Pazaru gdje zapovijedaju i zahtijevaju da Odbor poruši i očisti ovaj prostor u roku od 15 dana, te da ukoliko to ne učine, to će uraditi komunalne službe o trošku Islamske zajednice.
Rješenjem Narodnog odbora općine Novi Pazar broj 2049 od 11.06.1962. godine, Vakuf skom odboru u Novom Pazaru izdata je naredba: “Naređuje se Vakufskom odboru u Novom Pazaru da sruši dotrajalu Krnju džamiju u ulici Oslobođenja u Novom Pazaru koja se nalazi na parceli kat. plana Novog Pazara broj 2814. Vakufski odbor mora srušiti objekat o svom trošku u roku od 15 dana od dana prijema ovog rešenja, a ukoliko to ne učini organ koji donosi rešenje srušiće pomenuti objekat o trošku Vakufskog odbora.”
Uzvišeni Allah kaže: „A ima li nepravednijeg čovjeka od onog koji brani da se spominje Božije ime i koji žuri da ruši i urušava Božije kuće, njima posebno poniženje slijedi na ovom svijetu, a žestoka i bolna kazna na onom svijetu.“ Ovo je jedna od džamija koja se zvala u narodu Krnja ili Batal džamija, jer je po predanju dugo bila sa krnjim – oštećenim minaretom u nekom ratu.
Stradala je više puta, a naročito 1809. godine, kada je bila spaljena. Obnovljena je 1903-1905. godine, ali je ponovo stradala od bombardovanja u toku Drugog svjetskog rata. Njeno pravo ime je Devlet hanum džamija. Devleta je lično ime, a hanuma je gospođa. Od ove ljepotice ostao je samo jedan stari zid, a ostala imovina i plac oko nje u potpunosti je uzurpiran.
Na nama kao narodu stoji emanet i odgovornost da uradimo prema ovom prostoru ono što je potrebno, a vrijeme će pokazati koliko ćemo biti zreli, svjesni ove odgovornosti i koliko ćemo biti na visini zadatka.
